E nafea e raea ˈi ta oe mau fa pae varua?
1. Eaha te mau fa pae varua a te Kerisetiano apî e rave rahi?
1 Ei Kerisetiano apî, aita e feaaraa e na to here ia Iehova e na ta Iesu mau parau i te mau Kerisetiano atoa ‘e mata na i te imi i te basileia’ e ohipa ra i nia i ta oe mau fa i roto i te oraraa. (Mat. 6:33) O ta oe fa paha te faarahiraa i ta oe taviniraa na roto i te ohiparaa ei pionie aore ra te haaraa i te vahi e hinaaro-rahi-hia ˈi te feia poro i te Basileia. Te feruri ra paha vetahi i te ohipa paturaa na te ao atoa nei ei rima tauturu, te taviniraa i roto i te hoê amaa, aore ra te haaraa ei mitionare. E fa oaoa mau teie e te popou!
2. Eaha te nehenehe e tauturu ia oe ia raea ta oe mau fa pae varua?
2 Te hoê tauturu e raea ˈi ta oe mau fa pae varua, o te papairaa ïa i te reira. Ua faahiti te Tour de Garde o te 15 no Tiurai 2004 e: “E maramarama oioi te hoê manaˈo papu ore ia maiti [oe] i te mau taˈo no te parau i te reira. E nota ïa [oe] i ta [oe] mau fa i nia i te hoê api parau e te ravea e raea ˈi te reira.” Hau atu â, e nehenehe te mau fa taime poto e tauturu ia oe ia ite i ta oe mau haereraa i mua e ia ore e haamoe i ta oe fa taime roa.
3. A faaite na i te tahi mau fa taime poto o te nehenehe e tauturu i te hoê taata ia rave i te bapetizoraa.
3 Te mau fa taime poto: Mai te peu e aitâ oe i bapetizohia ˈtura, a hiˈo eaha ta oe e rave e tia ˈi ia raea tera fa. E hinaaro paha oe e taa maitai aˈe i te mau haapiiraa tumu bibilia. Mai te peu e tera iho â, a haamau ei fa na oe te haapii-maite-raa i te buka ra Bibilia haapii, ma te hiˈo atu i te mau irava atoa e horoahia ra. (Tim. 1, 4:15) A haamau ei fa atoa te taioraa i te taatoaraa o te Bibilia mai te Genese e tae atu i te Apokalupo, mai tei titauhia i te feia o te Betela e i te mau piahi o Gileada. I muri aˈe i te reira, a tapea i te hoê porotarama taioraa bibilia tamau i te mau mahana atoa. (Sal. 1:2, 3) E tauturu mau â te reira ia oe ia tupu i te pae varua! A haamata e a faaoti i te taime taioraa e haapiiraa bibilia taitahi na roto i te pure haavare ore, e a tutava noa i te faaohipa i ta oe e haapii ra.—Iak. 1:25.
4. Eaha te mau fa taime poto ta te hoê Kerisetiano e fa taime roa ta ˈna o te taviniraa i te Betela aore ra ei mitionare, e nehenehe e haamau?
4 Mai te peu e ua bapetizo-ê-na-hia oe, eaha te tahi atu mau fa ta oe e nehenehe e tapi? E hinaaro anei oe e haamaitai i ta oe huru pororaa? Ei hiˈoraa, e nehenehe anei oe e haamau ei fa te faaaravihiraa ˈtu â ia oe ia faaohipa i te Parau a te Atua i roto i te taviniraa? (Tim. 2, 2:15) E nafea oe e nehenehe ai e faarahi i ta oe taviniraa? A haamau i te mau fa taime poto taa maitai ia au i to oe matahiti e tupuraa e o te tauturu ia oe ia raea ta oe mau fa taime roa.
5. Mea nafea te haamauraa i te mau fa taime poto i te tautururaa i te hoê taeae ia raea ta ˈna fa o te taviniraa i te Betela?
5 Te hoê aamu o te manuïaraa: I to Tony, 19 matahiti, mataitairaa i te hoê amaa a te mau Ite no Iehova, ua tupu mai to ˈna hinaaro e tavini i te Betela. Tera râ, ua rave noa na oia i te mea ta ˈna i hinaaro, e aita atoa oia i pûpû ia ˈna i te Atua. Ua faaoti o Tony e faaau i to ˈna oraraa i nia i te mau eˈa o Iehova e ua haamau i te fa e rave i te bapetizoraa. I muri aˈe i te raearaa tera fa, ua haamau oia i te fa o te taviniraa pionie tauturu e pionie tamau i muri iho, ma te papai atu i nia i ta ˈna tarena i te mau taio mahana ta ˈna i hinaaro no te haamata. A feruri na i to ˈna oaoa i muri aˈe i te taviniraa no te tahi taime, ua titau-manihini-hia oia ia tavini i te Betela!
6. Eaha te nehenehe e tauturu ia oe ia raea ta oe mau fa pae varua?
6 E nehenehe atoa e raea ia oe ta oe mau fa pae varua a mata na ˈi oe i te imi i te mau faufaa a te Basileia. A tuu atu i “ta oe ohipa” ia Iehova ra na roto i te pure e a tutava maite ia raea te reira.—Mas. 16:3; 21:5.