E nafea ia poro i te fetii?
1. No te aha e hinaarohia ˈi te haroaroaraa no te poro i to tatou fetii?
1 E nehenehe anei outou e ite i te hoê oaoa rahi aˈe i te ôraa ˈtu i roto i te ao apî e to outou fetii here, tahoêhia e o ratou i roto i te haamoriraa ia Iehova? Na roto i ta tatou pororaa i to tatou fetii, e nehenehe teie tiaturiraa oaoa e tupu. E titauhia râ te haroaroaraa no te poro ia ratou ma te au. Teie ta te hoê tiaau haaati i parau: “E faahopearaa maitai te noaa i te feia o te faaara i te anaanatae o to ratou fetii na roto i te poro-riirii-raa ia ratou.” E nafea ïa?
2. E nafea te tâuˈa-mau-raa i to tatou fetii e tauturu ai ia tatou ia faaara i to ratou anaanatae?
2 E faaara anaˈe i to ratou anaanatae: A feruri maite na mua e nafea outou e nehenehe ai e faaara i te anaanatae o to outou fetii. (Mas. 15:28) Eaha to ratou mau tapitapi? Eaha te mau fifi ta ratou e faaruru ra? Peneiaˈe e nehenehe outou e faaite atu i te hoê tumu parau aore ra e faahiti i te hoê irava anaanatae no nia i te hoê tumu parau tano maitai ta ratou e au taa ê ra. Mai te peu e e mea atea to ratou faaearaa, e nehenehe paha ïa outou e papai atu i te hoê rata aore ra e niuniu atu. Ma te ore e faateimaha ia ratou, a ueue i te mau huero o te parau mau e a vaiiho e na Iehova e faatupu i tera mau huero.—Kor. 1, 3:6.
3. E nafea te anaanatae o to tatou fetii ia tatou e riro ai ei ravea no te poro ia ratou?
3 Teie ta Iesu i faaue i te hoê taata no roto mai hoi ia ˈna to ˈna tiavaruraa e rave rahi demoni: “A haere i te utuafare i to oe ra fetii, a faaite atu ai ia ratou i taua mea rahi a te Fatu i rave iho nei i te aroha ia oe.” (Mar. 5:19) Eaha râ paha to ˈna fetii i te maere! Eita paha outou e farerei i te tahi tupuraa huru maere, e anaanatae râ paha to outou fetii i ta outou mau ohipa aore ra te mau ohipa a ta outou mau tamarii. Na roto i te faahitiraa i te hoê tumu parau ta outou i horoa i te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia, te hoê tairururaa ta outou i haere atu, te hoê tere mataitai i te Betela, aore ra te hoê ohipa faufaa i tupu, e ravea anaˈe ïa no te faaite ia ratou i te tahi atu â parau no nia ia Iehova e ta ˈna faanahonahoraa.
4. Eaha te mau marei e mea maitai ai ia ape ia poro tatou i te fetii?
4 E haroaroa anaˈe: Ia poro outou i te fetii, a ape i te faarahi i te parau i te hoê â taime. Teie ta te hoê taeae i parau a haamanaˈo ai oia i to ˈna haamataraa i te haapii i te Bibilia: “I faataa na vau i to ˈu mama ehia hora i te maoro fatata i te mau mea atoa ta ˈu i haapii i roto i te Bibilia, e e pinepine te reira i te aratai i te tatamaˈiraa, mâua iho â râ to ˈu papa.” Ia anaanatae atoa te hoê fetii i te poroi bibilia, a pahono atu ma te faaara i to ˈna hinaaro e ite hau atu â. (Mas. 25:7) A faaite noa i te faatura, te hamani maitai, e te faaoromai, mai ta outou e na reira ia paraparau outou i te feia ěê i roto i te taviniraa.—Kol. 4:6.
5. E nafea tatou ia ore te fetii e farii maitai i ta tatou pororaa?
5 I te hoê taime, ua manaˈo te fetii o Iesu e ua aoaoahia oia. (Mar. 3:21) I muri aˈe râ, ua riro mai vetahi ei feia faaroo. (Ohi. 1:14) Mai te peu e aita i farii-maitai-hia ta outou mau tutavaraa matamua e faaite i te parau mau i to outou fetii, eiaha e tuu. E nehenehe te mau huru tupuraa e te huru o to outou fetii e taui. A imi noa i te tahi atu â taime maitai no te faaite atu i te hoê manaˈo o te faaara i to ratou anaanatae. E nehenehe outou e ite i te oaoa i te tautururaa ia ratou ia haere na te eˈa o te ora mure ore.—Mat. 7:13, 14.