Ia riro atoa tatou ei feia haapii, eiaha noa ei feia poro
1 Ua parau te hoê taata e “ua î roa te fenua i te faaiteraa a te mau Ite no Iehova.” Mea nafea ïa? Aita taua ohipa faaiteraa ra i ravehia na roto i te puai o te taata, na roto râ i te ohipa a te varua o te Atua i nia i to ˈna mau tavini mai te peu e te haafaufaa ra ratou i te mau faanahoraa taa ê i ravehia no te amo i ta ratou hopoia e poro e e haapii.—Zek. 4:6; Ohi. 1:8.
2 O te api neneihia te hoê ravea aravihi no te rave i ta tatou ohipa pororaa. I te roaraa o te mau matahiti, ua nenei e ua opere te mau Ite no Iehova i te mau miria buka, vea iti, vea e api parau iti, no te faaite i te parau apî maitai o te Basileia. Te faaite maira te mau tabula i roto i te Annuaire 1997 e ua naea i te mau papai i neneihia te mau faito teitei. E tae mai i teie mahana, hau atu i te 91 mirioni Tatararaa a te Ao Apî i neneihia. I roto noa hoê matahiti, ua maraa te neneiraa i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! i te mau Hau Amui no Marite e 7,1 %. I Helemani, ua maraa oia e 35 %. Hau atu i te hoê i nia i te toru o te mau vea ta te amaa o taua fenua ra i nenei, no te fenua Rusia ïa.
3 No te aha i hinaaro-rahi-hia ˈi teie mau papai? Na te ao nei, ua pahono-rahi-hia te aniraa e horoa i te faaiteraa na te mau vahi atoa to reira te taata. E rave rahi i rotopu ia tatou e faaaano nei i ta ratou ohipa na roto i te pororaa i te mau vahi taata, i te aroâ, e i te mau tuhaa fenua tapihoo, e rave rahi ïa papai tei vaiihohia na te mau taata i anaanatae. E rave rahi i rotopu ia ratou, mea varavara, aore ra aita roa ˈtu, ratou i faaroo i te poroi o te Basileia. No te pahono i taua hinaaro ra, te vai ra ta te mau amuiraa e rave rau mau papai e faaohipahia no te mau tuhaa huru rau o te taviniraa.
4 Eaha te fa ia opere anaˈe tatou i te mau papai? Ta tatou fa, e ere noa ïa te opereraa i te mau papai. E piti tuhaa to te hopoia e faariro i te taata ei pǐpǐ: e poro e e haapii. A tahi, e hopoia ta tatou e poro i te parau apî maitai o te Basileia, oia hoi e faataa i te taata e o te Basileia te tiaturiraa otahi o te huitaata nei. (Mat. 10:7; 24:14) O ta tatou mau papai ïa tei niuhia i nia i te Bibilia te hoê ravea aravihi i tamatamatahia no te faaara i te anaanatae no te Basileia e no te tufa i te ite no nia i te reira.
5 A piti, mai te peu e e hinaaro tatou e faariro i te taata ei pǐpǐ, e tia ia tatou ia haapii i te mau mea atoa ta Iesu i faaue mai. (Mat. 11:1; 28:19, 20) E tiaraa faufaa atoa ta te mau papai e hauti ra i roto i ta tatou mau tutavaraa no te faaô i te parau mau i roto i te mafatu o te feia e haapii ra, ma te tauturu ia ratou ia riro mai ei pǐpǐ.
6 Peneiaˈe, e feia ‘faaroo i te parau’ te feia e farii nei i te mau papai, aita râ i papu e e riro mai ratou ei feia rave mai te peu e eita tatou e haapao ia ratou. (Iak. 1:22-25) Mea iti te riro mai ei pǐpǐ mai te peu e eita hoê taata e aratai ia ratou. (Ohi. 8:30, 31) Te hinaaro ra ratou i te tauturu a te hoê taata haapii no te tiaturi papu i te parau mau e vai ra i roto i te mau Papai. (Ohi. 17:2, 3) Ta tatou fa, o te aratairaa ïa ia ratou ia haere i mua e tae noa ˈtu i te pûpûraa ia ratou no te Atua e i te bapetizoraa, e te faaineineraa ia ratou ia riro ei feia aravihi no te haapii atu ia vetahi ê.—Tim. 2, 2:2.
7 E mea faufaa iho â râ ia rahi atu â te feia haapii: Ia poro anaˈe tatou, te faaite ra tatou i te parau apî maitai i mua i te taata. Teie râ, ia haapii tatou i te hoê taata, e horoa mǎrû atu tatou i te hoê haapiiraa. Te faaite ra te pororaa i te poroi o te Basileia i to tatou taata-tupu, area te haapiiraa ra, e tauturu ïa ia ˈna ia farii i te parau apî maitai e e turai ia ˈna ia ohipa. (Luka 8:15) Eita te hoê taata haapii e poro noa: e faataa atoa oia, e haaferuri i nia i te hoê manaˈo papu, e horoa i te mau haapapuraa e e aratai oia i te taata ia tiaturi.
8 E tia i te rahiraa i rotopu ia tatou ia riro ei feia haapii, eiaha noa ei feia poro. (Heb. 5:12a) Te opereraa i te mau papai, e tuhaa faufaa ïa no ta tatou ohipa, tera râ, ua taaihia te manuïaraa ia naeahia te piti o te fa o ta tatou taviniraa, i nia i ta tatou e rave ra no te haapii. E nehenehe tatou e oaoa i te opere i te mau papai, mai te peu râ e e hinaaro tatou e rave faahope roa i ta tatou taviniraa, eiaha ïa tatou e manaˈo e te reira noa ta tatou fa. (Tim. 2, 4:5) Te iriti nei te mau papai ta tatou e vaiiho ra ma te aravihi i te mau ravea no te haapii i te parau mau i to tatou taata-tupu.
9 E rave anaˈe i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei no te haamata i te mau haapiiraa Bibilia: Ua vaiiho ê na paha tatou tataitahi i te tahi mau buka, mau vea iti, e mau vea, i noaa mai ai te hoê tabula o te feia e hoˈi faahou e hiˈo. E tia ia tatou ia faanaho tamau i te taime no te atuatu i te anaanatae. Ia hoˈi faahou tatou e hiˈo i te taata, ta tatou fa matamua, e ere noa ïa te vaiihoraa ˈtu i te tahi atu mau papai, tera râ, te faaitoito-atoa-raa ia ratou ia taio i te mea i vaiiho-ê-na-hia ˈtu e ia huti mai i te haapiiraa. Ahiri e aita te hoê taata i hoˈi noa mai e hiˈo ia tatou no te tauturu ia tatou ia noaa mai te ite papu, i roto i teihea faito tatou iho e haere ai i mua?—Ioa. 17:3.
10 E atuatu anaˈe i te anaanatae ma te fa e haamata i te hoê haapiiraa Bibilia, i nia anei i te vea iti ra Eaha ta te Atua e titau ra ia tatou? aore ra te buka ra Te ite e aratai i te ora mure ore. Te hohora nei teie nau papai e piti i te poroi o te Basileia ma te maramarama. Te vai ra i roto i te vea iti ra Titau te hoê haapiiraa Bibilia taatoa, e tuatapapa ra i te mau haapiiraa tumu a te Bibilia. E nehenehe e haapii huˈahuˈa i te parau mau i nia i te buka ra Te ite, ma te ohie râ, te maramarama, e te papu.
11 Mai tei faataahia i roto i te api hau o Te taviniraa o te Basileia no Tiunu 1996, te faaohie ra te porotarama haapiiraa haapotohia i te hopoia a te taata haapii e a te taata e haapii ra. A vaiiho noa i teie api hau i te vahi ohie ia rave mai, no te hiˈo faahou i te mau ravea e te mau raveraa aravihi no te horoa i te haapiiraa. Te faaite ra te tahi mau manaˈo tauturu e nafea ia anaanatae atu ma te haavare ore i te taata e haapii ra, ehia rahiraa manaˈo e tuatapapa i te haapiiraa tataitahi, nafea ia pahono i te mau uiraa aita i tuati roa i te tumu parau, nafea te taata haapii e te taata e haapii ra ia faaineine ia raua na mua ˈˈe e nafea ia aratai i te taata e haapii ra i te faanahonahoraa a Iehova. Na roto i te faaohiparaa i teie mau manaˈo tauturu, e nehenehe ïa e rave rahi i rotopu ia tatou, te feia apî atoa, e faatere i te mau haapiiraa o te haere i mua.
12 Te tahi mau tabula o te faataa ra i te mau faahopearaa maitatai i noaa mai: Ua riro te vea iti ra Titau e te buka ra Te ite ei tauturu rahi no te faariro oioi i te taata ei pǐpǐ. I te noaaraa mai ia ˈna te vea iti ra Titau, ua faaohipa te hoê taeae e faaea ra i Bolivia i te reira no te haamata i te hoê haapiiraa e te hoê taata. E maha avaˈe i muri iho, i te tairururaa mataeinaa, ua tia atoa ˈtu teie taata i rotopu i te feia oaoa e bapetizo!
13 Ia hope anaˈe ta ratou tuatapaparaa i te buka ra Te ite, e rave rahi te turaihia ia pûpû i to ratou oraraa no Iehova. I Angola, ua maraa te numera o te mau haapiiraa Bibilia a te feia poro o te hoê amuiraa mai te 190 i te 260, area te numera o te feia e tae maira i te mau putuputuraa ra, ua tataipiti ïa mai te 180 i te 360 taata, e maha noa ïa avaˈe i muri aˈe te faaohiparaa-matamua-raahia te buka ra Te ite i roto i te tuhaa fenua. I muri noa ˈˈe, ua tia ia haamau i te hoê amuiraa apî.
14 I muri aˈe i ta ˈna haapiiraa matamua i nia i te buka ra Te ite, ua parau te hoê taeae e mea “ohie ahiri e e ui noa te taata e faatere ra i te haapiiraa i te mau uiraa, e taio noa i te tahi mau irava e tano, e e hiˈo e ua taa anei i te taata.” Ua manaˈo noa oia e o te feia poro aravihi roa anaˈe te nehenehe e faatere i te mau haapiiraa Bibilia o te haere i mua, e eita e maraa ia ˈna, tera râ, ua taa ia ˈna e e nehenehe ta ˈna e ua na ô oia e: “Mai te peu e e nehenehe ta ˈu, e nehenehe atoa ïa ta te taatoaraa.”
15 Mea na roto i te faatereraa i te mau haapiiraa Bibilia, e tuhaa hoi no ta tatou taviniraa, e naeahia ˈi ia tatou te fa e faariro i te taata ei pǐpǐ. E huti mai te feia e faaohipa ra i to ratou aravihi i roto i teie tuhaa o te taviniraa, i te oaoa mau e te mau haamaitairaa e rave rahi. Ia nehenehe atoa ïa ia parauhia e te ‘[poro] nei tatou i te basileia o te Atua ma te mǎtaˈu ore’!—Ohi. 28:31; MN.