Te faaineineraa: te taviri o te manuïa
1 Ia faaineine tatou ia tatou na mua ˈˈe no te taviniraa, e haapaiuma ohie aˈe ïa tatou i to tatou haamarirau i te haereraa e poro. Ia tia ˈtu tatou i mua i te taata, ua ite ïa tatou eaha ta tatou e parau atu. Eita tatou e mǎtaˈu i te mau fifi o ta tatou e farerei atu. E itoitohia tatou ia hoˈi tatou i te fare, no te mea ua ite tatou e ua rave tatou i te hoê tutavaraa taa ê i roto i te taviniraa. Oia, ua riro te faaineine-maitai-raa ei taviri no te haamaitai atu â i to tatou aravihi no te poro e no te haapii i te taata.
2 Te tuu nei Paulo i te tapao i nia i te faaineineraa, ia faaitoito oia ia tatou ia ‘faatamaahia to tatou avae i te faaineineraa o te evanelia ra o te hau.’ (Eph. 6:15) I rotopu i te tahi atu mau mea, e tia ia tatou ia faaineine i to tatou feruriraa e to tatou mafatu, e i muri iho, e faatupu i te hoê huru hiˈoraa e te hoê haerea maitatai. Mai te peu e ua faaineine tatou no te tufa i te parau mau na vetahi ê, e hoonahia ta tatou mau tutavaraa: e faahotu tatou i te hotu no te Basileia, e e faaoaoa te reira ia tatou.—Ohi. 20:35.
3 Nafea tatou ia faaineine no te pororaa: E tia ia tatou ia maiti i te hoê faaiteraa e tano no tatou, peneiaˈe te tahi i roto i te buka ra Comment raisonner aore ra i te api hopea o Te taviniraa o te Basileia. A feruri i te irava o ta tatou e opua ra e faahiti e a maiti i te mau parau aore ra te pereota o ta tatou e haamatara no te haapapu i to tatou manaˈo. Aita e faufaa ia tamau aau i te faaiteraa; mea au aˈe ia tamau mai i te manaˈo, ia vauvau atu na roto i ta tatou iho mau parau e ia faataa ˈtu na roto i te hoê ravea o te huti i te ara-maite-raa o te taata e faaroo maira.
4 E hiˈo anaˈe i te buka aore ra te vea o ta tatou e opua ra e pûpû, e a huti mai i te tahi mau manaˈo o ta tatou e nehenehe e tauaparau. A maiti i te mau manaˈo o te faaara i te anaanatae o te taata i roto i ta tatou tuhaa fenua. A feruri e mea nafea tatou ia faatano i ta tatou faaiteraa i te mau taata e rave rau: te tane, te vahine, te taata ruhiruhia, aore ra te taurearea.
5 Ua tamata anei tatou i te rave i te mau taime haamataroraa? Na muri iho i te mau melo o to tatou utuafare aore ra te tahi atu mau taata poro, e tauaparau tatou no nia i te mau faaiteraa o te manuïa, e e haamataro ia tatou na roto i te paraparauraa ma te reo puai ia mau maitai mai i roto i to tatou feruriraa. A rave mai te mea e tei roto iho â tatou i te pororaa e a faahiti i te mau patoiraa matauhia i roto i te tuhaa fenua. Ia na reira anaˈe tatou, e maitai atu ïa ta tatou huru paraparau, e rahi atu to tatou aravihi i roto i te pororaa e e papu to tatou manaˈo ia tia ˈtu tatou i mua i te taata.
6 Na nia ˈˈe i te faaineineraa ia tatou e te faahiti-pinepine-raa i ta tatou faaiteraa, e tia ia tatou ia aniani e: ‘Ua tano anei to ˈu ahu no te taviniraa? Te vai ra anei i roto i ta ˈu pute te mau mea atoa o ta ˈu e hinaaro ra, mai te mau buka aore ra te mau vea o ta ˈu e opua ra e faaohipa? Mea maitai anei ta ˈu pute? Te vai ra anei ta ˈu buka Comment raisonner, te mau api parau iti, te mau nota na te mau fare e te hoê penitara?’ Ia faanaho tatou ia tatou na mua ˈˈe ma te feruri maitai, e hau atu ïa ta tatou mahana taviniraa i te hoonahia.
7 I muri aˈe i to tatou raveraa i te mau faanahoraa atoa no te faaineine ia tatou, a pure ia Iehova ia horoa mai oia i to ˈna varua no te tauturu mai ia tatou ia fanaˈo i te mau faahopearaa mataitai. (Ioa. 1, 5:14, 15) Mai te peu e e faaineine maitai tatou, e rahi atu te oaoa e noaa mai i ta tatou ohipa, ‘a rave faahope roa ˈi tatou i ta tatou taviniraa.’—Tim. 2, 4:5.