Ia itehia te tupuraa o to outou ite!
1 A haamanaˈo na i te taime matamua a faaroo ai outou i te poroi o te Basileia. Ua faaara te mau parau mau ohie roa i to outou poihâ no te ite e te maramarama. I to outou papuraa e mea teitei aˈe te mau haerea o Iehova i to outou mau haerea, aita i maoro to outou iteraa e e tia ia outou ia taui i to outou huru oraraa (Isa. 55:8, 9). Ua haere outou i mua, ua pûpû outou i to outou oraraa no te Atua e ua bapetizo outou.
2 Noa ˈtu e ua haere rii outou i mua i te pae varua, te vai noa râ te tahi mau paruparu te tia ia outou ia faatitiaifaro (Roma 12:2). Peneiaˈe ua haere outou e poro ma te manaˈo haamarirau, no to outou mǎtaˈu i te taata. Aore ra mea fifi no outou ia faatupu i te mau hotu o te varua o te Atua. Aita râ outou i tuu, no te mea ua papu to outou manaˈo e haere â i mua ma te haamau i te mau tapao teotaratia.
3 Mai te taime a pûpû ai outou ia outou no te Atua, peneiaˈe e rave rahi mau matahiti o tei mairi. Ia hiˈopoa outou i te tau i haerehia mai, eaha te mau haereraa i mua o ta outou e tapao ra? Ua naeahia anei ia outou vetahi o ta outou mau tapao? Te vai noa râ anei tera itoito ‘to outou i te matamua ra’? (Heb. 3:14.) I to Paulo parauraa mai ia ˈna e: “E haamanaˈo papu i teie nei mau parau; o ta oe ïa e rave eiaha e faaea, ia ite te taata atoa i te tupuraa o to oe ite,” ua riro ê na o Timoteo ei kerisetiano matarohia maoti i te mau rahiraa matahiti taviniraa.—Tim. 1, 4:15.
4 E hiˈopoa anaˈe ia tatou: Mai te peu e e feruri tatou i to tatou oraraa e tae roa mai i teie nei, eaha ta tatou e ite ra? Te vai noa râ anei vetahi mau paruparu to tatou i te omuaraa ra? Ua mairi anei tatou i ta tatou mau tapao? Mai te peu e e, no te aha? Peneiaˈe e opuaraa maitai ta tatou, tera râ ua faataime noa tatou. Aore ra peneiaˈe ua vaiiho tatou i te mau haapeapearaa o te oraraa ia faataere ia tatou.—Luka 17:28-30.
5 Parau mau, eita e nehenehe e hoˈi faahou i muri, tera râ, e nehenehe tatou e taui i te tau i mua nei. E hiˈopoa tatou ia tatou iho ma te haavare ore, e faataa tatou i to tatou mau vahi paruparu, e i muri iho, e tahoê tatou i to tatou puai no te haamaitai atu â. Peneiaˈe e tia ia tatou ia faaohipa maitai atu â i te mau hotu o te varua o te Atua, ei hiˈoraa, te hitahita ore, te mǎrû, aore ra te faaoromairaa roa (Gal. 5:22, 23). Mai te peu e eita tatou e afaro e o vetahi ê aore ra mea fifi roa na tatou ia turu atu i te mau matahiapo, e tia mau â ia tatou ia faatupu i te feruriraa haehaa.—Phil. 2:2, 3.
6 E rahi anei to tatou haereraa i mua ahiri e e titau tatou i te mau hopoia no te taviniraa? Te vai ra paha te mau taeae o te nehenehe e riro ei mau tavini tauturu aore ra ei mau matahiapo, mai te peu e e rave ratou i te tahi mau tutavaraa. Peneiaˈe e nehenehe ta vetahi i rotopu ia tatou e riro ei mau pionie tamau. No vetahi atu, e riro paha te taviniraa pionie tauturu ei tapao e naeahia ia ratou. E nehenehe paha vetahi e tutava i te haamaitai i ta ratou mau peu i te pae no te haapiiraa, e pahono hau atu â i te mau putuputuraa a te amuiraa, aore ra e riro ei mau taata poro aravihi aˈe.
7 Parau mau, tei ia tatou tataitahi te parauraa e eaha te mau tuhaa te tia ia ˈna ia haamaitai. Ia papu ia tatou e e rahi atu to tatou oaoa e to tatou aravihi i roto i te amuiraa mai te peu e e rave tatou i te mau tutavaraa haavare ore no te ‘haere â i mua i te paari mau ra.’—Heb. 6:1.