VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w09 1/7 api 4-7
  • No te aha e aratai papu ai te Bibilia i teie tau?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • No te aha e aratai papu ai te Bibilia i teie tau?
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te haapiiraa o te tauturu ia tatou ia naea te mau fa tano
  • E turai te Bibilia i te taata ia taui
  • Te Bibilia—Te hoê aratai ohie no te taata i teie nei tau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • E imi anaˈe na i te aravihi i pihai iho ia Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1989
  • Buka Bibilia numera 20—Maseli
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
  • E parau mau te Parau a te Atua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
w09 1/7 api 4-7

No te aha e aratai papu ai te Bibilia i teie tau?

“Ua faauruhia mai te papai atoa e te Atua e e nehenehe e faaohipahia ma te faufaa . . . ei aratai i roto i te oraraa o te taata.”—TIMOTEO 2, 3:16, The Jerusalem Bible.

I TE roaraa o te tau, ua turai te Bibilia i te taata no te taˈere rau ia haamaitai i to ratou oraraa. Ia au i te irava i nia nei, e manuïa te Parau a te Atua i roto i tera tuhaa maoti to ˈna paari no ǒ mai i te Atua ra. Noa ˈtu e na te taata i papai, te faaite mai ra te Bibilia i to te Atua mau manaˈo. Te faataa ra te reira: ‘O te mau taata o te Atua tei parau i ta te varua moˈa i tuu mai ia ratou.’—Petero 2, 1:21.

E aratai papu te Bibilia i roto e piti aˈe auraa. A tahi, te horoa ra te reira i te hoê manaˈo tano no nia i te hoê huru oraraa maitai aˈe. A piti, e puai to te reira no te turai i te taata ia rave i te mau tauiraa titauhia no te fanaˈo i tera huru oraraa. E hiˈopoa anaˈe i tera na tuhaa e piti.

Te haapiiraa o te tauturu ia tatou ia naea te mau fa tano

Te fafau ra te Atua i roto i te Bibilia: “E haapii atu vau ia oe, e faaite au ia oe i ta oe eˈa ia haere ra; e aˈo atu vau ia oe, e ei nia ia oe tau mata vai ai.” (Salamo 32:8) A tapao na e te pûpû ra te Atua i te aˈoraa e te haapiiraa atoa o te tauturu mai ia riro ei taata paari aˈe. Ia haapii tatou i te haroaroa eaha te mau fa faufaa mau, eita ïa tatou e haamâuˈa i to tatou oraraa i te mau fa faufaa ore.

Ei hiˈoraa, o te tiaraa teitei aore ra te ruperuperaa te fa a te taata e rave rahi. Mea rahi te buka aratai no nia i te na niaraa ia vetahi ê ia noaa mai te hoê tiaraa aore ra ia ona mai. Area te Bibilia, te na ô mai ra ïa: ‘Te feii i te taata-tupu, e mea faufaa ore ïa e te amu i te mataˈi.’ “O tei nounou i te ario ra, e ore ïa e mauruuru i te ario.” (Koheleta 4:4; 5:10) E aˈoraa tano anei teie no tatou i teie mahana?

No te faahohoˈa i te tanoraa o te aˈoraa bibilia, e hiˈo anaˈe i te tupuraa o Akinori, i Tapone. I roto i te tataˈuraa puai, ua naea ia Akinori ta ˈna fa. Ua noaa ta ˈna parau tuite i te hoê fare haapiiraa teitei tuiroo e te ohipa i roto i te hoê taiete roo maitai. E au ra e ua manuïa roa oia. Aita râ te reira i hopoi mai i te oaoa ta ˈna i tiaturi na. Ua tuino te hepohepo rahi e te rohirohi i to ˈna ea. Aita to ˈna mau hoa ohipa i tamahanahana ia ˈna. No to ˈna hepohepo, inu noa ˈtura oia e ua manaˈo atoa e haapohe ia ˈna. Ua haamata ˈtura oia i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova. Maoti te reira, ua taui oia i ta ˈna huru hiˈoraa i te mea faufaa i roto i te oraraa e ua ore riirii atura to ˈna hepohepo rahi. Aita Akinori i vaiiho i te teoteo e te nounou taoˈa ia faatere ia ˈna. Ua ite roa râ oia i ta te maseli bibilia e parau ra: “Tei te maˈi ore [o] te aau, o to te tino ïa ora.”—Maseli 14:30.

No oe, eaha te fa faufaa roa ˈˈe i roto i te oraraa? Eaha te faaoaoa mau ia oe? Te hoê faaipoiporaa manuïa? Te hoê haamataraa maitai roa no ta oe mau tamarii? Te hoa e rave rahi? Te oaoa? E fa faufaa anaˈe teie. O ta te Bibilia hoi e faaitoito ra, noa ˈtu e e ere te reira ta tatou fa matamua. Te haapii maira te Bibilia i te hoê titauraa faufaa roa no te fanaˈo i te hoê oraraa oaoa: “O te Atua te mǎtaˈu atu, e haapao hoi i ta ˈna parau; o ta te taata atoa ïa e ati noa ˈˈe.” (Koheleta 12:13) Ia ore tatou e pee i teie faaueraa, e riro te oraraa ei mea faufaa ore, ahoaho, e te peapea mau. Te haapapu maira râ te Bibilia: “E ao . . . to ˈna to tei tiaturi ia Iehova.”—Maseli 16:20.

E turai te Bibilia i te taata ia taui

“E mea ora . . . te parau a te Atua, e te puai rahi,” ta te aposetolo Paulo ïa i papai. Mai te hoê ˈoˈe mata piti ooi rahi, e haaputapupû roa te reira i te mau manaˈo e opuaraa hohonu roa ˈˈe o te hoê taata. (Hebera 4:12) E puai rahi to te Bibilia no te taui i te huru oraraa o te taata, a hiˈo atu ai ratou ia ratou iho ia au i to ratou huru mau eiaha noa ia au i to ratou manaˈo ia ratou. E ite ïa te feia aau tia e e mea titauhia ia taui ratou. Ei hiˈoraa, na mua ˈˈe, e eiâ, taero ava, faaturi, e te vai ra ˈtu â te feia o te amuiraa Kerisetiano i Korinetia i tahito. Ua parau râ Paulo no ratou e: ‘Mai tera hoê pae o outou na, ua horoihia râ outou e te varua o to tatou Atua.’ (Korinetia 1, 6:9-11) Te ohipa puai noa ra te varua moˈa o Iehova i teie mahana, o te turai i te taata ia rave i te mau tauiraa titauhia.

E taata hamani ino na o Mario, e ora ra i Europa, o tei puhipuhi e tei hoo i te raau taero. I te hoê taime, i to te hoê mutoi haruraa i ta ˈna raau taero, riri roa aˈera Mario, taparahi aˈera i te mutoi e vavahi ihora i to ˈna pereoo. Hau atu â, ua ere Mario i ta ˈna ohipa e e tarahu rahi ta ˈna. I to ˈna iteraa e te ere ra oia i te paari no te faaafaro i to ˈna mau fifi, ua farii oia i te hoê haapiiraa bibilia. A haere ai oia i mua, ua taui Mario i to ˈna huru rapaeau, ua faaea roa i te puhipuhi e i te hoo i te raau taero, e i te haavî uˈana. Ua maere e rave rahi o tei ite i to ˈna huru tahito. E tarape ratou ia ˈna ma parau atu, “Mario, ua taui roa oe!”

Na te aha e turai ra i te mau taata mai ia Akinori e Mario ia taui i to ratou huru oraraa e ia oaoa mau? Na to ratou ïa ite i te Atua tei noaa mai maoti te haapiiraa i te Bibilia. O te Atua anaˈe te haapii ia tatou e nafea ia manuïa i roto i te oraraa i teie nei e ia fanaˈo i te tiaturiraa o te ora mure ore a muri aˈe. Mai te hoê Metua, te parau maira te Atua ra o Iehova na roto i te Bibilia: “E faaroo mai, e tau tamaiti, e farii mai i ta ˈu nei parau, e e riro to oe ra mau matahiti i te rahi i te oraraa nei. . . . E ore e opipiri to oe avae ia haere; e ia horo noa oe e ore oe e turori. E tapea etaeta i te aˈo: eiaha roa e tuua; e vaiiho maite i te reira; o to oe ïa ora.” (Maseli 4:10-13) Te aˈoraa au roa ˈˈe ia faaohipa tatou, o te imiraa ïa i te aratairaa a to tatou Atua Poiete, e ere anei?

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 6]

Aˈoraa e au ia faaohipa i teie mahana

E faaueraa tumu faufaa e te au ia faaohipa to te Bibilia, o te aratai ia tatou i roto i te mau tuhaa atoa o te oraraa o teie tau. Teie te tahi mau hiˈoraa:

• Fanaˈoraa i te mau taairaa maitatai e vetahi ê

“Te mau mea atoa ta outou i hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa ˈtu outou ia ratou.”—Mataio 7:12.

“O tei iti roa . . . i roto ia outou na, o te hau ïa.”—Luka 9:48.

“E titau â i te hamani maitai i te taata ěê ra.”—Roma 12:13.

• Tinairaa i te mau peu iino

“O tei amui atoa to ˈna haerea i to te feia paari ra, e paari atoa ïa; o tei amui râ i te feia maamaa ra, e pohe ïa.”—Maseli 13:20.

“Eiaha oe e amui atoa i te feia i taero i te uaina ra.”—Maseli 23:20.

“Eiaha e faataua ˈtu i te taata iria.”—Maseli 22:24.

• Paturaa i te hoê faaipoiporaa aueue ore

“E aroha . . . te taata atoa i tana iho vahine, mai te aroha ia ˈna ihora, e te vahine ra ia auraro oia i tana tane.”—Ephesia 5:33.

“E faaaau aroha noa, e te hamani maitai, e te haehaa, e te mǎrû, e te faaoromai rahi . . . E faaoromai te tahi i te tahi, e e faaore te tahi i ta te tahi hapa.”—Kolosa 3:12, 13.

• Tautururaa i te mau tamarii

“E haapii i te tamaiti i tana eˈa ia haere ra; e ia paari oia ra, e ore e faarue i taua eˈa ra.”—Maseli 22:6.

“O outou . . . e te feia metua ra, eiaha e faaooo atu i ta outou tamarii ia riri, e haapii râ ia ratou e ia paari ma te aˈo a te Fatu ra.”—Ephesia 6:4.

• Aperaa i te tatamaˈiraa

“O te parau mǎrû ra tei faaore i te riri; area te parau faaooo ra, o te riri ïa te tupu.”—Maseli 15:1.

“[A] faatur[a] ˈtu te tahi i te tahi.”—Roma 12:10.

I rotopu atoa i te mau hoa, pinepine aita e aimârôraa i te pae ohipa ia papaihia te parau faaau. Teie hoi ta Ieremia, te tavini a te Atua, i papai: “Papaihia ihora te parau na ˈu e ua piahia ihora, e faataa ihora vau i te ite ei ite, e ua faito ihora vau i te moni i roto i te faito.”—Ieremia 32:10.

• Atuaturaa i te hoê huru feruriraa faaitoito

“Te mau mea haavare ore ra, . . . popouhia ra, . . . roo maitatai ra; te vai na te tahi maitai e te tahi mea haamaitai ra, e haamanaˈo i taua mau mea ra.”—Philipi 4:8.

Aita te Bibilia e faaitoito ra ia tapea noa i te mau manaˈo faatoaruaru e ia “mauruuru ore” i te oraraa. Te parau ra râ e: “E oaoa i te tiairaa.”—Iuda 4, 16; Roma 12:12.

Ia faaohipa tatou i teie mau faaueraa tumu maitatai, e fanaˈo tatou i te hau e te mauruuru i teie nei, e e tauturu atoa ia tatou ia faaohipa i te mau titauraa a te Atua e ia fanaˈo i ta ˈna haamaitairaa. Te parau ra te Bibilia: “E parahi te feia parau-tia i nia i te fenua, e parahi tamau â ratou i reira.”—Salamo 37:29.

[Hohoˈa i te api 5]

Akinori ei taata tapihoo na (pae aui). Te oaoa nei raua ta ˈna vahine i te faaite i te parau mau bibilia

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono