VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 15/5 api 21-24
  • “E haamaitai ia Iehova, e tau nephe”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “E haamaitai ia Iehova, e tau nephe”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • ‘E faaore Iehova i ta oe atoa ra mau hapa’
  • ‘E faaora oia ia oe i te apoo’
  • Te faaora nei Iehova i to ˈna nunaa
  • “E haamaitai ia Iehova, e ta ˈna atoa ra mau ohipa”
  • E au te mau arueraa mure ore ia Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
  • E faaora te aroha o Iehova ia tatou i te hepohepo
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Tatou atoa te faateitei i to Iehova iˈoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • E tiaturi roa anaˈe ia Iehova e noaa ˈi te taiâ ore
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 15/5 api 21-24

“E haamaitai ia Iehova, e tau nephe”

“I TE mau avaˈe i mairi aˈenei, mea haumani ta ˈu taviniraa e te oaoa ore,” ta Nancy ïa e parau nei.a Tau ahuru matahiti i teie nei, ua tavini oia ei pionie, te hoê taata poro i te parau apî maitai ma te taime taatoa. Te na ô nei râ oia e: “Mea au ore na ˈu te mea e tupu ra i nia ia ˈu. E au ra e te faaite nei au i te poroi o te Basileia ma te anaanatae ore e mea iti to roto mai i te mafatu. Eaha te tia ia ˈu ia rave?”

A hiˈo atoa na i te tupuraa o Keith, te hoê matahiapo i roto i te hoê amuiraa a te mau Ite no Iehova. Auê i te maere a faaroo ai oia i ta ˈna vahine i te parauraa e: “Te haapeapea ra to oe feruriraa. I roto i te pure ta oe i pûpû noa aˈenei, ua haamauruuru oe no te maa, noa ˈtu e e ere i te taime tamaaraa!” Te faˈi nei o Keith e: “Te taa nei ia ˈu e e mau pure faatia ture noa ta ˈu.”

Papu maitai, eita outou e hinaaro e mea mahanahana ore ta outou mau arueraa i te Atua ra o Iehova e te faatia ture noa. Area râ, e hinaaro outou e ia haaputapû te reira, ia faatupuhia e te mau manaˈo haamauruuru. Teie râ, eita te hoê manaˈo e tuuhia aore ra e tatarahia mai te hoê ahu. No roto mai te reira i te hoê taata. Nafea te hoê taata e nehenehe ai e haamauruuru? Te haamaramarama maira te Salamo 103 ia tatou i roto i taua tuhaa ra.

Ua papai te Arii ra o Davida no Iseraela i tahito ra i te Salamo 103. Te haamata ra oia ma teie mau parau: “E haamaitai ia Iehova, e tau [“nephe,” MN], e to roto ia ˈu nei, i to ˈna ra iˈoa moˈa.” (Salamo 103:1) “Te taˈo ra haamaitai, mai tei faaohipahia no te Atua,” ta te hoê ïa buka e parau ra “oia hoi te auraa arue, ma te hinaaro noa i te hoê aroha puai no ˈna e tae noa ˈtu i te hoê haamauruururaa.” No to ˈna hinaaro e arue ia Iehova ma te hoê mafatu î i te here e te mauruuru, te aˈo ra o Davida i to ˈna iho nephe—ia ˈna iho—ia “haamaitai ia Iehova.” Na te aha râ i faatupu i teie manaˈo mahanahana i roto i te mafatu o Davida no te Atua ta ˈna e haamori ra?

Te na ô faahou ra Davida e: “Eiaha e haamoe i ta ˈna [Iehova] mau raveraa atoa.” (Salamo 103:2, MN) Ua taai-mau-hia te manaˈo mauruuru ia Iehova e te feruri-hohonu-raa rahi i nia i “ta ˈna mau raveraa.” Eaha mau na te mau raveraa a Iehova ta Davida e haamanaˈo ra? Te hiˈoraa i te poieteraa a te Atua ra o Iehova, mai te hoê raˈi tei î i te fetia i te hoê po maramarama, e faaî mau i te mafatu e te mauruuru no te Poiete. Ua haaputapû roa te mau fetia o te reva ia Davida. (Salamo 8:3, 4; 19:1) I roto hoi i te Salamo 103, te haamanaˈo ra o Davida i te tahi atu â huru ohipa a Iehova.

‘E faaore Iehova i ta oe atoa ra mau hapa’

I roto i teie salamo, te faatia faahou ra o Davida i te mau ohipa aroha hamani maitai a te Atua. Ma te faahiti na mua roa i teie mau ohipa, te himene ra oia e: ‘E faaore Iehova i ta oe atoa ra mau hapa.’ (Salamo 103:3) Papu maitai e ua ite Davida i to ˈna iho tiaraa hara. I muri aˈe i to te peropheta ra o Natana faahaparaa ia ˈna i to ˈna faaturiraa e o Bate-seba, ua farii o Davida e: “I mua i to aro, to oe anaˈe ra, i hara ˈi au nei, e i mua i to mata i rave ai au i teie nei ino.” (Salamo 51:4) Ma te hoê mafatu oto, ua pure oia e: “E aroha mai oe ia ˈu, e te Atua e, i taua [“aroha,” MN] hamani maitai no oe ra, e no te rahi o to oe ra hamani maitai: e parai oe i ta ˈu nei mau hara. E horoi hua mai oe ia ˈu i to ˈu nei ino, tamâ hua mai ia ˈu i ta ˈu nei hara.” (Salamo 51:1, 2) Auê Davida i te mauruuru e ia faaorehia ta ˈna hara! Ei taata hara, ua rave oia i te tahi atu mau hara i roto i to ˈna oraraa, aita roa ˈtu râ oia i erehia i te tatarahapa, i te farii i te faahaparaa, e i te faatitiaifaro i to ˈna mau haerea. Ua turai te feruriraa i nia i te mau ohipa hamani maitai faahiahia no nia ia ˈna, ia Davida ia haamaitai ia Iehova.

Aita anei tatou e hara atoa ra? (Roma 5:12) Ua oto atoa te aposetolo Paulo: “Te oaoa nei hoi au i te ture a te Atua, i te haapaoraa i te taata i roto ra; te ite nei râ vau i te tahi ture i roto i tau tino nei, i te mârôraa mai i te ture i roto i tau aau nei, e te faariroraa ia ˈu ei tîtî na te ture ino i roto i tau tino nei. Auê hoi au o te taata ati rahi e! na vai ra vau e faaora i teie nei tino pohe?” (Roma 7:22-24) Auê tatou i te mauruuru e aita Iehova e taio ra i tatou mau hara! Te oaoa nei oia i te faaore i te reira ia tatarahapa tatou e ia imi e ia faaorehia te mau hara.

Te faahaamanaˈo ra Davida ia ˈna iho e: “O [Iehova] tei faaora i to oe atoa ra mau maˈi.” (Salamo 103:3) I te mea e e ohipa faatia-faahou-raa te faaoraraa, e titauhia hau atu â i te faaoreraa i te hara. Oia atoa i te faaoreraa i te “mau maˈi”—te mau faahopearaa iino o to tatou mau haerea. I roto i te ao apî ta ˈna e faatupu, e faaore mau â Iehova i te mau faahopearaa o te hara i te pae tino, mai te maˈi e te pohe. (Isaia 25:8; Apokalupo 21:1-4) I teie mahana atoa râ, te faaora nei te Atua ia tatou i te mau maˈi i te pae varua. No te tahi, oia atoa hoi te hoê haava manaˈo ino e te hoê faainoraa i te mau taairaa e o ˈna. “Eiaha e haamoe” i te mea ta Iehova i rave aˈena no tatou tataitahi iho i roto i taua tuhaa ra.

‘E faaora oia ia oe i te apoo’

“O [Iehova] tei faaora ia oe i te [“apoo,” MN],” ta Davida ïa e himene ra. (Salamo 103:4) “Te apoo,” o te menema matauhia ïa o te huitaata nei—Sheol, aore ra Hade. Hou a riro mai ai oia ei arii i nia ia Iseraela, ua haafifihia Davida iho e te pohe. Ei hiˈoraa, ua atuatu te Arii ra o Saula i te hoê riri taparahi taata no Davida e ua tamata oia i te haapohe ia ˈna e rave rau taime. (Samuela 1, 18:9-29; 19:10; 23:6-29) Ua hinaaro atoa te mau Philiseti e haapohe ia Davida. (Samuela 1, 21:10-15) I te mau taime atoa râ, ua faaora Iehova ia ˈna i “te apoo.” Auê Davida i te mauruuru ia haamanaˈo oia i teie mau raveraa a Iehova!

E outou? Ua turu anei Iehova ia outou i te mau taime ahoaho aore ra i te mau taime oto? Aore ra ua ite anei outou i te mau tupuraa a faaora ˈi oia i to ˈna mau Ite haapao maitai i te pohe i to tatou tau? Peneiaˈe ua putapû outou na roto i te taioraa i ta ˈna mau ohipa faaoraraa i roto i te mau api o teie nei vea. No te aha e ore ai e rave i te taime no te feruri maite i nia i teie mau raveraa a te Atua mau ra? E, oia mau, e tumu paatoa to tatou no te haamauruuru ia Iehova no te tiaturiraa o te tia-faahou-raa.—Ioane 5:28, 29; Ohipa 24:15.

E horoa Iehova i te ora e te mea e riro ei oaoaraa e te oraraa e au. Te na ô ra te papai salamo e e “faakorona [te Atua] ia oe i te [“aroha,” MN] hamani maitai e te aroha.” (Salamo 103:4) I te tau e hinaarohia, eita Iehova e faarue ia tatou, e tauturu râ oia ia tatou na roto i ta ˈna faanahonahoraa ite-mata-hia e te mau matahiapo i nominohia, aore ra mau tiai mamoe, i roto i te amuiraa. E faaitoito teie tauturu ia tatou ia faaruru i te hoê tupuraa fifi ma te ore e erehia i to tatou faatura ia tatou iho e to tatou tura. E aupuru maitai mau te mau tiai mamoe Kerisetiano i te mamoe. E faaitoito ratou i te taata maˈi e tei ahoaho e e rave i te mau mea atoa ta ratou e nehenehe no te faatia i te feia i topa. (Isaia 32:1, 2; Petero 1, 5:2, 3; Iuda 22, 23) E turai te varua o Iehova i teie mau tiai mamoe ia hamani maitai e ia here i te nǎnǎ. Te rahi mau nei to ˈna “aroha hamani maitai e te aroha” mai te hoê korona e faanehenehe ia tatou e e horoa i te tura no tatou. Eiaha roa ˈtu e haamoe i ta ˈna mau raveraa, ia haamaitai mai Iehova ia tatou e i to ˈna iˈoa moˈa.

Ma te tamau i ta ˈna aˈoraa ia ˈna iho, te himene ra te papai salamo ra o Davida e: “O [Iehova] tei [“haamaha i to oraraa i te mea maitatai,” MN], ia faaapî-faahou-hia oe mai te aeto ra.” (Salamo 103:5) Te oraraa ta Iehova e horoa nei, o te hoê ïa oraraa e au e te oaoa. E taoˈa faufaa aita e faaauraa te ite i te parau mau iho e e pu no te oaoa rahi! E a hiˈo na i te ohipa faahiahia roa ta Iehova i horoa na tatou oia hoi te pororaa e te faariroraa i te mau taata ei pǐpǐ. Auê i te oaoa ia ite i te taata tei anaanatae i te haapii no nia i te Atua mau e ia tauturu ia ˈna ia ite ia Iehova e ia haamaitai ia ˈna! Noa ˈtu râ e e faaroo te hoê taata i to outou tuhaa fenua aore ra aita, e haamaitairaa rahi te apitiraa ˈtu i roto i te hoê ohipa i taaihia e te faaraaraa i te iˈoa o Iehova e te faatiaraa i to ˈna mana arii.

A tamau noa ˈi i roto i te ohipa o te pororaa i te Basileia o te Atua, o vai ïa o te ore e rohirohi ra aore ra e fiu ra? E faaapî noa râ Iehova i te puai o ta ˈna mau tavini. ma te faariro ia ratou ‘mai te mau aeto’ e mau pererau puai e o te maue i te vahi teitei roa i roto i te reva. Auê tatou i te mauruuru e te horoa maira to tatou Metua here i te raˈi i teie “puai” ia nehenehe tatou e rave ma te taiva ore i ta tatou taviniraa i te mau mahana atoa!—Isaia 40:29-31.

Ei hiˈoraa: Te rave ra Clara i te hoê ohipa i rapae ma te taime taatoa e te horoa atoa ra oia fatata 50 hora i te mau avaˈe atoa i roto i te taviniraa. Te na ô ra oia e: “I te tahi mau taime ia rohirohi au, e e faahepo vau ia ˈu ia haere i roto i te taviniraa no te mea noa ua rave au i te hoê faanahoraa no te poro e te hoê taata. Tei roto anaˈe râ vau i te taviniraa, e itoito-noa-hia vau.” Ua fanaˈo atoa paha outou i te puai no ǒ mai i te Atua ra o te turu ia outou i roto i te taviniraa Kerisetiano. Ia turaihia outou ia parau mai ia Davida i roto i ta ˈna parau omuaraa o teie salamo: “E haamaitai ia Iehova, e tau nephe, e to roto ia ˈu nei, i to ˈna ra iˈoa moˈa.”

Te faaora nei Iehova i to ˈna nunaa

Te himene atoa ra te papai salamo e: “Te rave ra Iehova i te [mau ohipa] parau-tia e te [mau faaotiraa haava], [no] te feia atoa i hamani-ino-hia ra. Ua faaite oia i ta ˈna haapaoraa ia Mose, e ta ˈna [mau huru raveraa] i te tamarii a Iseraela.” (Salamo 103:6, 7; MN) Peneiaˈe te manaˈo ra Davida i te ‘hamani-ino-raa’ o te mau ati Iseraela i raro aˈe i te mau taata haavî Aiphiti i te tau o Mose. Ua faatupu te feruri-hohonu-raa nafea to Iehova faaiteraa i ta ˈna mau ravea faaoraraa ia Mose i te hoê feruriraa haamauruuru i roto i te mafatu o Davida.

E nehenehe tatou e turaihia e te hoê â huru mauruuru na roto i te feruriraa i nia i te mau raveraa a te Atua e i nia i te mau ati Iseraela. Eiaha râ tatou e haafaufaa ore i te mau aamu o te mau tavini a Iehova no teie nei tau mai tei faahitihia i roto i te mau pene 29 e 30 o te buka ra Les Témoins de Jéhovah—Prédicateurs du Royaume de Dieu. E tauturu te mau faatiaraa i faahohoˈahia i roto e i roto i te tahi atu mau papai a te Taiete Watch Tower ia tatou ia ite nafea to Iehova tautururaa i to ˈna nunaa i te tau apî ia faaruru i te tapearaa, te hamani-ino-raa a te nahoa taata, te mau opaniraa, e te mau aua tapearaa e raveraa ohipa haavî. Ua faaruru ratou i te mau tamataraa i roto i te fenua tamaˈi, mai ia Burundi, Liberia, Rwanda, Yougoslavie tahito. Ia tupu noa ˈtu te hamani-ino-raa, e turu noa te rima o Iehova i ta ˈna mau tavini haapao maitai. Ia ferurihia i nia i teie mau raveraa ta to tatou Atua rahi ra o Iehova e nehenehe e rave no tatou, auê ïa feruriraa hohonu no nia i te aamu o te faaoraraa mai Aiphiti no Davida.

A hiˈo atoa na nafea Iehova e faaora marû ai ia tatou i te teimaharaa o te hara. Ua faanaho oia i “te toto o te Mesia” no “[“te tamâ i to tatou mau haava manaˈo,” MN] i te ohipa pohe.” (Hebera 9:14) Ia tatarahapa tatou no ta tatou mau hara e ia imi i te tatarahapa i nia i te niu o te toto o te Mesia tei manii, e e faataa ê te Atua i ta tatou mau hara ia tatou—“mai te hitia o te râ e taa ê i te tooa o te râ ra”—e e fanaˈo faahou ïa tatou i to ˈna farii maitai. E a feruri na i te mau faanahoraa a Iehova na roto i te mau ravea o te mau putuputuraa Kerisetiano, te amuimuiraa faaitoito, te mau tiai mamoe i roto i te amuiraa, e te mau papai i niuhia i nia i te Bibilia ta tatou e fanaˈo ra na roto i “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45) Eita anei teie mau raveraa a Iehova e tauturu ia tatou ia haapaari i to tatou taairaa e o ˈna? Te parau ra Davida e: “E aroha e te hamani maitai to Iehova; e ore e riri vave, te rahi ra to ˈna aroha [“hamani maitai,” MN]. . . . Aita aˈenei oia i tahoo mai ia tatou e ia faito i ta tatou mau hara, aore hoi i faautua mai ia tatou e ia faito i to tatou mau ino.” (Salamo 103:8-14) Ma te feruri hohonu i nia i te aupururaa here a Iehova, papu maitai e turaihia tatou ia faahanahana ia ˈna e ia faateitei i to ˈna iˈoa moˈa.

“E haamaitai ia Iehova, e ta ˈna atoa ra mau ohipa”

Ia faaauhia i te pohe ore o Iehova, te “Atua oraraa mure ore,” te “pue mahana” o te “taata nei,” e mea poto mau ïa—‘e au hoi i te aihere nei.’ Te parau ra râ Davida e: “Te aroha [“hamani maitai,” MN] o Iehova mai tahito mai ïa e a muri noa ˈtu, i te feia i mǎtaˈu ia ˈna ra, e ta ˈna ra parau-tia i te tamarii a ta ratou ra mau tamarii, i te feia i haapao i ta ˈna ra faufaa, e tei haapao i ta ˈna ra parau e rave ra.” (Genese 21:33, nota, MN; Salamo 103:15-18) Eita Iehova e haamoe i te feia e mǎtaˈu ra ia ˈna. I te taime faataahia, e horoa oia no ratou i te ora mure ore.—Ioane 3:16; 17:3.

Ma te faaite i to ˈna mauruuru no te tiaraa arii o Iehova, te parau ra Davida e: “Ua haamau Iehova i to ˈna ra terono i nia i te mau raˈi, e ua auraro te mau mea atoa nei i to ˈna basileia.” (Salamo 103:19) Noa ˈtu e ua faaite-roa-hia te tiaraa arii o Iehova i te hoê taime na roto i te basileia o Iseraela, tei te raˈi to ˈna terono i teie nei. Maoti to ˈna tiaraa Poiete, o Iehova te Faatere Mana hope o te ao taatoa nei e te faatupu nei oia i to ˈna hinaaro i te raˈi e i te fenua ia au i ta ˈna iho opuaraa.

Te aˈo atoa ra Davida i te mau melahi o te raˈi. Te himene ra oia e: “E haamaitai ia Iehova, e to ˈna ra mau melahi e, o tei hau i te puai, e ua haapao i ta ˈna faaueraa, i te faarooraa i tana reo ia parau. E haamaitai ia Iehova, outou atoa, o to ˈna ra mau pǔpǔ; o to ˈna ra mau tavini, tei rave i to ˈna ra hinaaro. E haamaitai ia Iehova, e ta ˈna atoa ra mau ohipa i te mau vahi atoa ra i to ˈna ra hau: e haamaitai ia Iehova, e tau [“nephe,” MN] e!” (Salamo 103:20-22) Eita anei ïa to tatou feruriraa i nia i te mau ohipa aroha hamani maitai a Iehova i nia ia tatou e turai atoa ia tatou ia haamaitai ia ˈna? Oia mau! E e nehenehe tatou e papu e e eita e moehia te taˈi o to tatou reo na roto i ta tatou iho arueraa i rotopu i te mau himene puai a te feia arue oia atoa hoi te mau melahi tia. Ia arue tatou i to tatou Metua i te raˈi ra, ma te paraparau maitai noa no nia ia ˈna. Oia mau, ia haafaufaa tatou i te mau parau a Davida, “E haamaitai ia Iehova, e tau nephe.”

[Nota i raro i te api]

a Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

[Hohoˈa i te api 23]

Ua feruri hohonu Davida i nia i te mau ohipa aroha hamani maitai a Iehova. E outou?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono