Te faahopearaa o te teoteo—Eaha te faito teitei?
UA TAUAPARAU aˈena anei outou e te hoê taata o te faahaehaa noa ia outou ma te opua? Peneiaˈe te hoê taata haapao, te hoê raatira, te hoê tiaau, aore ra te hoê fetii o te hiˈo ra ia outou na nia mai, mai te huru ra e mea nainai outou e o te haavahavaha ra ia outou? Eaha to outou huru i mua i teie taata? E au anei outou i teie huru taata? Mea papu e eita roa ˈtu! No te aha? No te mea e faatupu te teoteo i te tahi mau haafifiraa e te hoê aparauraa ahoaho mau.
E turai te teoteo i te hoê taata ia faahaehaa i te mau taata atoa, area o ˈna ra, e au ra ïa e mea teitei noa. Mea varavara roa ia parau te hoê taata mai te reira to ˈna huru i te parau maitai no vetahi ê. E mau parau faaino anaˈe ta ˈna—“e, parau mau, tera râ teie to ˈna fifi aore ra teie to ˈna vahi hapa.”
I roto i te buka ra Thoughts of Gold in Words of Silver, ua faataahia te teoteo mai te “hoê peu ino o te haapau ia outou e a muri noa ˈtu. E amu o ˈna i te hoê taata, ma te vaiiho ia ˈna eita e nehenehe e hiˈo-faahou-hia.” Mea maere mau anei e aita roa ˈtu hoê aˈe taata e mauruuru ra i te hoê taata teoteo? Inaha, te faahopearaa o te teoteo o te ere-pinepine-raa ïa i te hoa mau. “I te tahi aˈe pae,” te na ô ra teie buka e, “mea here na teie ao te mau taata haehaa—eiaha râ te taata haehaa o te teoteo i te reira, te taata haehaa mau râ.” Ma te tano roa, te na ô ra te Bibilia e: “E faahaehaa te teoteo o te hoê taata ia ˈna, o te faahaehaa râ ia ˈna iho e noaa ïa ia ˈna te hanahana.”—Maseli 29:23, Bible de Jérusalem.
Hau atu i te auhoaraa aore ra te hanahana no ǒ mai i te taata ra, nafea te teoteo e haafifi ai i to tatou mau taairaa e te Atua? Eaha te huru hiˈoraa o te Atua no nia i te teoteo, te faateitei, e te faaahaaha? Teoteo aore ra haehaa—mea faufaa anei no ˈna?
Te hoê haapiiraa no te haehaa
Ua parau te taata papai faauruahia o te Maseli e: “O te teoteo to te pohe ra na mua, e te aau faateitei to te hiˈa. Mea maitai ia haehaa te aau e te feia haehaa atoa ra, i te tufa i te taoˈa e te feia teoteo atoa ra.” (Maseli 16:18, 19) Ua haapapuhia te paari o teie mau parau i roto i te hiˈoraa o te tenerara Naamana no Arama, tei ora i te tau o te peropheta ati Iseraela ra o Elisaia.
E taata lepera o Naamana. No to ˈna hinaaro i te hoê rapaauraa, ua tere oia i Samaria ma te manaˈo e e aparau roa ˈtu oia ia Elisaia. Teie râ, ua tono te peropheta i ta ˈna tavini no te faaue ia Naamana ia hopu e hitu taime i roto i te anavai no Ioridana. Ua inoino o Naamana i te huru rapaauraa e te aˈoraa. No te aha te peropheta i ore ai i haere mai e tauaparau ia ˈna iho maoti i te tono i te hoê tavini? E peneiaˈe iho â, mea maitai aˈe te mau anavai no Arama i te Ioridana! O te teoteo to ˈna fifi. Eaha te faahopearaa? Mea oaoa roa no ˈna inaha ua upootia mai te aˈoraa paari. “Ua haere atura oia e ua hopu atura i Ioridana e a hitu aˈera hopuraa, ta te taata no te Atua hoi i parau maira; riro atura to ˈna iˈo mai to te tamarii apî ra, mâ ˈtura oia.”—Te mau arii 2, 5:14.
I te tahi mau taime e nehenehe te haehaa noa ˈtu mea iti roa e faafanaˈo ia tatou i te tahi mau haamaitairaa rahi mau.
Te faahopearaa o te faatiatia
E nehenehe te faahopearaa o te teoteo e rahi aˈe i to tatou ere-noa-raa i te tahi mau haamaitairaa aore ra mea faufaa. Te vai ra te tahi atu faito teoteo o te faataahia ra i roto i te taˈo Heleni hybris. Ia au i te taata ite i te reo Heleni o William Barclay, “te anoi ra te taˈo hybris i te teoteo e te taehae . . . , te vahavaha faatiatia o te turai i te [hoê taata] ia faahaehaa i to ˈna mau hoa.”
Te faahitihia ra i roto i te Bibilia te hoê hiˈoraa taa maitai o teie nei teoteo faarahi. O te hiˈoraa ïa o Hanuna, te arii no Amona. Teie ta te buka Étude perspicace des Écritures e faataa ra: “No te hamani maitai ta Nahasa i faaite ia ˈna, ua tono o Davida i te tahi mau vea no te tamahanahana ia Hanuna inaha ua pohe to ˈna metua tane. Aita râ o Hanuna i faahanahana i te mau tavini a Davida, no te mea ua parau ta ˈna mau huiarii e e ravea teie na Davida no te tamoemoe i te oire, ua tâpû oia i te afaraa o te huruhuru taa o te mau vea e to ratou atoa ahu e tae roa i te ohure e tuu atura ia ratou ia haere.”a No teie ohipa peapea tei tupu, teie ta Barclay i faahiti: “Mea hybris teie huru raveraa. Ua anoihia te faahaparaa, te inoino e te faahaehaaraa i mua i te taatoaraa.”—Samuela 2, 10:1-5.
Oia mau, e nehenehe te hoê taata teoteo e faaino, e faahaehaa ia vetahi ê. Mea au roa na ˈna e haamauiui i te taata ma te haapao noa ia ˈna iho e e oaoa i te mea e ua mauiui e ua haama te hoê taata. Teie râ, ua riro te faainoraa aore ra te tairiraa i to te hoê taata faaturaraa ia ˈna iho ei ˈoˈe mata piti. E nehenehe te reira e faaere ia tatou i te hoê hoa, e peneiaˈe, e faariro mai e enemi.
Nafea te hoê Kerisetiano mau e nehenehe ai e faaite i teie huru teoteo mauiui mau, i te mea e ua parau to ˈna Fatu e ‘e tia ia ˈna ia here oia i to ˈna taata-tupu mai ia ˈna iho’? (Mataio 7:12; 22:39) Aita roa ˈtu te reira e tuea ra e te ohipa ta te Atua e te Mesia e faatia ra. No taua tumu ra, teie te manaˈo faufaa mau ta Barclay i faahiti: “Hybris o te teoteo ïa o te turai i te hoê taata ia patoi i te Atua.” O te teoteo teie e parau nei: “Aore e Iehova.” (Salamo 14:1, MN) Aore ra mai ta te Salamo 10:4 e faataa ra: “No te teoteo i ore i imi ai te taata ino ia ˈna; aore te Atua i roto i to ˈna atoa ra mau manaˈo.” E faataa ê teie huru teoteo, aore ra faateitei, i te hoê taata eiaha noa i to ˈna mau hoa e mau fetii, i te Atua atoa râ. Eaha ïa huru faahopearaa!
Eiaha e vaiiho i te teoteo ia faaino ia outou
E nehenehe te teoteo e fa mai na roto e rave rau tupuraa—te vai ra te teoteo no te here aiˈa, no te au-ore-raa i te taata ěê, no te taa-ê-raa i rotopu i tera e tera opu, no te haapiiraa, te faufaa, te hanahana, e te mana puai. Noa ˈtu eaha te ravea, e nehenehe te teoteo e ô mai i roto ia outou e e faaino i to outou huru taata.
E rave rahi mau taata e au ra e taata haehaa ratou ia aparau anaˈe ratou e to ratou raatira aore ra to ratou mau hoa. Eaha râ te ohipa e tupu mai ia faateiteihia teie taata haehaa ia hiˈohia i te hoê tiaraa mana? Ma te taue noa, e riro o ˈna ei faatere haavî ma te haafifi i te oraraa o te mau taata i raro mai ia ˈna! E nehenehe te reira e tupu mai no te mau taata e omono ra i te tahi ahu taa ê aore ra e tuu nei i te hoê titeti o te titau i te mana. E nehenehe atoa te feia rave ohipa a te hau e faateoteo mai ia ratou i roto i ta ratou mau taairaa e te huiraatira, ma te manaˈo e e na te huiraatira e tavini ia ratou, eiaha na ratou e tavini i te huiraatira. E faariro te teoteo ia outou ei taata etaeta, aroha ore; e nehenehe te haehaa e faariro ia outou ei taata maitai.
Ua nehenehe o Iesu e riro mai ei taata teoteo e te etaeta e ta ˈna mau pǐpǐ. Ua riro oia ei taata tia roa, te Tamaiti a te Atua, tei ohipa e te mau pǐpǐ hara, te iria, e te hitahita. Teie râ, eaha te titauraa ta ˈna i horoa ˈtu i te feia e faaroo ra ia ˈna? “E haere mai outou ia ˈu nei, e te feia atoa i haˈa rahi, e tei teiaha i te hopoia, e na ˈu outou e faaora. A rave mai i tau zugo i nia ia outou, e ia haapiihia outou e au, te mǎrû nei hoi au e te haehaa o te aau: e e noaa hoi te ora i to outou [“nephe,” MN]. Te mǎrû nei hoi ta ˈu zugo e te mâmâ nei ta ˈu hopoia.”—Mataio 11:28-30.
Te tutava noa ra anei tatou i te pee i te hiˈoraa o Iesu? Aore ra e taata etaeta anei tatou, aueue ore, faatere haavî, aroha ore, teoteo? Mai ia Iesu, a tamata i te tamǎrû i te taata, eiaha râ e haavî ia ratou. A patoi i te faainoraa o te teoteo.
Te auraa ra, mea ino anei te mau huru teoteo atoa?
Te faaturaraa ia ˈna iho e te faaahaaha
Ua riro atoa te teoteo “ei faaturaraa ia ˈna iho ma te au aore ra ma te tano.” (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) Te faaturaraa ia ˈna iho o te faaturaraa ïa ia outou iho na mua. Oia te auraa e haapao maitai outou eaha to vetahi ê manaˈo i nia ia outou. E haapao outou i to outou huru rapaeauraa e to outou roo. Ua tano iho â te parau paari Paniora, “A parau mai e te haere ra oe e o vai, e e parau vau ia oe o vai râ oe.” Mai te peu e mea au aˈe na outou e tapiri i te mau taata reporepo, hupehupe, parau ino, e parau faufau, e riro outou mai ia ratou. E mau roa to ratou haerea i nia ia outou, e mai ia ratou, e erehia outou i te faaturaraa ia outou iho.
Parau mau, te vai ra te tahi atu pae—te teoteo e aratai i te faaahaaha aore ra te inoraa. Ua teoteo te mau papai parau e te mau Pharisea i te tau o Iesu no ta ratou mau tutuu e to ratou huru i te pae faaroo. Teie ta Iesu i faaara no nia ia ratou: “E ta ratou atoa e rave ra, i rave ïa ia hiˈohia mai e te taata. Te faaaano nei hoi ratou i ta ratou mau phulakateri, e te faarahi nei i te hiti o to ratou ahu [no te riro ei taata paieti roa ˈtu â], E te titau i te vahi teitei i te mau amuraa maa ra, e te parahiraa i hau i te mau sunago ra, e ia arohahia i te vahi taata ra, e ia parauhia mai e te taata, E Rabi, E Rabi.”—Mataio 23:5-7.
Ua riro ïa te teoteo tanotano noa ei haerea aifaito. A haamanaˈo atoa e, e hiˈo o Iehova i te mafatu, eiaha râ te rapaeauraa. (Samuela 1, 16:7; Ieremia 17:10) E ere te faatiaraa ia ˈna iho i te parau-tia o te Atua. Teie râ te uiraa, Nafea tatou e nehenehe ai e faaohipa i te haehaa mau e e ape atu i te faahopearaa teitei o te teoteo?
[Nota i raro i te api]
a Neneihia e te Association “Les Témoins de Jéhovah.”
[Hohoˈa i te api 4]
Ua faafanaˈo te hoê haehaa iti i te tahi mau haamaitairaa rarahi mau ia Naamana