VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 15/9 api 8-9
  • Te ereraahia te hoê arii mono teoteo i te hoê Hau emepera

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te ereraahia te hoê arii mono teoteo i te hoê Hau emepera
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Arii mono aore ra arii?
  • Te hoê arii mono faateitei rahi e te teoteo
  • Ua ite anei oe?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2020
  • Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia ia Daniela?
    Te pahono ra te Bibilia
  • Buka Bibilia numera 27—Daniela
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 15/9 api 8-9

Te ereraahia te hoê arii mono teoteo i te hoê Hau emepera

“UA FAATUPU ihora te arii ra o Belesazara,” ta te peropheta ra Daniela ïa i papai, “i te tahi oroa rahi amuraa maa, no te taata mana hoê tausani, e ua inu ihora i te uaina i mua i taua tausani atoa ra.” A tupu noa ˈi râ te amuraa maa, “huru ê atura te mata o te arii, e ahoaho aˈera to ˈna manaˈo, e ua tuara to ˈna tuatiraa ivi aremu ra, e ua paaraara ihora na turi te tahi e te tahi.” Aitâ i ao te po, ‘ua taparahihia te arii o te Kaladaio ra o Belesazara. Riro atura taua basileia ra ia Dariu i Medai.’—Daniela 5:1, 6, 30, 31.

O vai o Belesazara? Nafea to ˈna toparaahia “te arii o te Kaladaio”? Eaha mau na to ˈna tiaraa i roto i te Hau emepera Babulonia? Nafea to ˈna ereraahia i te hau emepera?

Arii mono aore ra arii?

Te faahiti ra Daniela ia Nebukanesa mai te metua o Belesazara. (Daniela 5:2, 11, 18, 22) E ere râ mea na roto i te auraa mau. Te parau ra te buka ra Nabonidus and Belshazzar, a Raymond P. Dougherty e peneiaˈe o to ˈna metua tupuna o Nebukanesa na roto i to ˈna metua vahine o Nitocris. Peneiaˈe atoa, no te mea ua riro Nebukanesa ei arii na mua ˈˈe, e “metua” noa oia no Belesazara i te pae o te terono. (A faaau e te Genese 28:10, 13.) Noa ˈtu â, te faaite ra te mau papai i nia i te mau tura araea i itehia mai i te pae apatoa o Irakia i te senekele 19 e e tamaiti matahiapo o Belesazara na Nabonide, arii no Babulonia.

No te mea e te faatia noa ra te aamu i roto i te Daniela pene 5 i te mau ohipa i tupu i te po a topa ˈi Babulonia i te matahiti 539 H.T.T., aita te reira e faaite ra nafea te noaaraa ia Belesazara te mana arii. Te faaite maira râ te ihipǎpǎ i te taairaa e vai ra i rotopu ia Nabonide e ia Belesazara. “Te faaite ra te mau papai Babulonia e e taata faatere taa ê roa o Nabonide,” ta Alan Millard ïa, taata tuatapapa i te ihipǎpǎ e taata ite i te mau reo ati Sema tahito, e parau ra. Te parau faahou ra o Millard e: “Noa ˈtu e aita oia i faarue i te mau atua no Babulonia, ua . . . tâuˈa rahi oia i te atua marama i roto i na oire o Ura e o Harana. I te roaraa tau matahiti o to ˈna faatereraa, aita o Nabonide i faaea i Babulonia; ua faaea maori oia i te vahi haumǎrû e te atea no Téma [aore ra, Temâ] i Arabia apatoerau.” Ma te papu maitai ïa, ua faaea atea o Nabonide i te rahiraa o to ˈna tau faatereraa i te oire pu o Babulonia. I taua mau taime ra, ua pûpûhia te mana faatere ia Belesazara ra.

Ma te turama hau atu â i te tiaraa mau o Belesazara, te parau ra te hoê papai tahito i faataahia mai te “Verse Account of Nabonidus” (Aamu rohipehe a Nabonide) e: “Ua pûpû oia [o Nabonide] i te ‘Nuu’ i roto i te rima o ta ˈna (tamaiti) matahiapo, te fanau tahi, ua faaue oia i te mau pǔpǔ faehau i te mau vahi atoa o te fenua ia pee i ta ˈna (faatereraa). Ua vaiiho oia (i te mau mea atoa), ua horoa [oia] i te mana arii na ˈna.” No reira, e arii mono ïa o Belesazara.

E nehenehe anei râ te hoê arii mono e hiˈohia ei arii? Te faaite ra te hoê tii o te hoê taata faatere i tahito ra i itehia mai i Suria apatoerau i roto i te mau matahiti 1970 ra e e parauhia te hoê taata faatere e arii noa ˈtu e mea haehaa mau aˈe to ˈna tiaraa. O te tii te reira o te hoê taata faatere no Gozana e te papai, mea na roto ïa i te reo Asura e Aramea. Te parau ra te papai Asura e e tavana taua taata ra no Gozana, area te papai Aramea ra, te parau ra ïa e e arii oia. No reira, e ere ïa te huru tupuraa o Belesazara te tupuraa hoê roa ia parauhia i roto i te mau papai a te hau Babulonia e e tamaiti hui arii oia, area i roto i te papai Aramea a Daniela ra, e arii ïa.

Ua tamau noa te faanahoraa o te faatere-amui-raa i rotopu ia Nabonide e ia Belesazara e ia tae roa i te mau mahana hopea o te Hau emepera Babulonia. No reira, i te po mau a topa ˈi Babulonia, ua pûpû Belesazara e faariro ia Daniela ei tootoru o te feia faatere i te basileia, eiaha te piti.—Daniela 5:16.

Te hoê arii mono faateitei rahi e te teoteo

Te faaite ra te mau ohipa hopea o te tau faatereraa a Belesazara e e tamaiti hui arii faateitei rahi oia e te teoteo. Ia tae mai te hopea o ta ˈna faatereraa i te 5 no Atopa 539 H.T.T., te tapuni ra o Nabonide i Borsippa, no to ˈna pauraa i te mau nuu a to Medai e Peresia. Te haaatihia ra o Babulonia iho. No to Belesazara râ manaˈo e e vai ino ore noa oia i roto i te oire e paruruhia ra e te mau patu rarahi roa, ua faatupu oia i taua po mau ra “i te tahi oroa rahi amuraa maa, no te taata mana hoê tausani.” Ua parau o Hérodote, taata tuatapapa aamu Heleni no te senekele 5 H.T.T. e, i roto mai i te oire, “te ori ra [te taata] i taua taime ra, e te arearea ra.”

I rapae mai râ i te mau patu o Babulonia, te ara ra ïa te nuu no Medai e Peresia. I raro aˈe i te faatereraa a Kuro, ua faatipuu ratou i te pape o te Anavai Eupharate e tahe ra na ropu atu i te oire. Te ineine ra ta ˈna feia tamaˈi i te haere na roto i te anavai ia papaˈu maitai te pape. E paiuma ratou i te aivi e e tomo ratou na roto i te mau opani veo e matara noa ra i raro i te mau patu i te hiti anavai.

Ahiri o Belesazara i tapao i te ohipa e tupu ra i rapaeau i te oire, e nehenehe ïa ta ˈna e tapiri i te mau opani veo, e tuu i to ˈna mau taata puai i nia i te mau patu i te hiti anavai, e noaa ïa ia ˈna te mau enemi. No to ˈna râ taero i te uaina, ua faaue te taata teoteo ra o Belesazara ia hopoihia mai te mau auˈa no te hiero o Iehova ia ˈna ra. Ua inu atura oia, ta ˈna mau manihini, ta ˈna mau vahine faaipoipo e tei ore i faaipoipo ma te faatihaehae i roto i te reira a arue ai i te mau atua no Babulonia. E inaha, faura semeio maira te hoê rima e haamata aˈera i te papai i nia i te patu o te aorai. Ma te riaria roa, ua tuô ihora Belesazara i ta ˈna feia paari ia tatara ratou i taua poroi ra. “Aita aˈera [râ] i tia ia ratou ia taio i taua parau ra, e aita hoi i tia ia faaite i te arii i te auraa.” I te pae hopea, ua “arataihia maira [Daniela] i mua i te arii.” Ma te faauruahia e te Atua, ua faaite te peropheta mǎtaˈu ore a Iehova i te auraa o te poroi semeio, a tohu ai i te toparaa o Babulonia i roto i te rima o to Medai e Peresia.—Daniela 5:2-28.

Mea ohie roa te haruraa to Medai e Peresia i te oire, e aita ˈtura o Belesazara i ora e ia ao aˈe taua po ra. Na roto i to ˈna pohe e to Nabonide riro-papu-raa ia Kuro, ua hope te Hau emepera Babulonia.

[Hohoˈa i te api 8]

Te tatara ra o Daniela i te poroi no te haamouraa o te Hau emepera Babulonia

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono