Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova
Te haapapu nei te hoê ati Samaria e e taata-tupu maitai oia
I TE tau o Iesu, te vai ra te hoê au-ore-raa taa-maitai-hia i rotopu i te mau ati Iuda e te mau Etene. I muri iho, ua faaô atoa te Mishnah ati Iuda i te hoê ture o te opani i te vahine Iseraela ia tauturu i te feia e ere i te ati Iuda ia fanau anaˈe ratou, i te mea e tauturu noa te reira i te fanauraa o te tahi atu Etene.—Abodah Zarah 2:1.
E fetii piri aˈe te mau ati Samaria e te mau ati Iuda i te mau Etene, i te pae faaroo e i te pae nunaa. Ua faariro-atoa-hia râ ratou mai te mau taata ririhia. “Eita hoi te ati Iuda e au maitai atu i to Samaria,” o ta te aposetolo Ioane ïa i papai. (Ioane 4:9) Inaha, ua haapii te Talmud e “e mea viivii aˈe te hoê tâpû faraoa horoahia e te hoê ati Samaria i te iˈo puaa.” Ua faaohipa atoa te tahi mau ati Iuda i te taˈo ra “ati Samaria” no te faaino e no te faahapa.—Ioane 8:48.
Ia hiˈohia taua huru tupuraa ra, mea anaanatae roa te mau parau a Iesu i te hoê taata tei ite na i te ture ati Iuda. Ua haafatata ˈtu taua taata ra ia Iesu e ua na ǒ atu e: “E te orometua, eaha [“tau e rave,” MN] e noaa ˈi te ora mure ore?” Ei pahonoraa, ua huti oia i to ˈna ara-maite-raa i nia i te Ture a Mose, o te faaue ra ia ‘[here] ia Iehova ma to aau atoa, ma to [nephe] atoa, ma to puai atoa, e ma to [feruriraa] atoa,’ e ia “aroha hoi oe i to taata-tupu mai te aroha ia oe iho na.” I muri iho, ua ani te taata haapii ture ia Iesu e: “O vai hoi to ˈu taata-tupu?” (Luka 10:25-29; Levitiko 19:18; Deuteronomi 6:5) Ia au i te mau Pharisea, no te feia noa e haapao ra i te mau peu tumu ati Iuda te parau ra “taata-tupu”—papu maitai ïa e e ere no te mau Etene e te mau ati Samaria. E maere ïa oia mai te peu e te manaˈo ra te taata uiui haapii ture e te turu ra Iesu i taua manaˈo ra.
Te hoê ati Samaria hamani maitai
Ua pahono Iesu i te uiraa a taua taata ra ma te faahiti i te hoê parabole.a “Te hoê taata,” ta ˈna i parau, “no Ierusalema i te haereraa i Ieriko.” E 23 kilometera te atearaa mai Ierusalema e haere atu i Ieriko. E mau tipuuraa papu to te purumu atâta e puoi ra i taua nau oire e piti ra e te ofafai, e mea ohie roa no te feia eiâ ia tapuni, ia aro e ia horo ê. I te pae hopea, ua “roohia ihora” te taata ratere i roto i te parabole a Iesu “i te nǎnǎ eiâ haru, taratarahia ihora tana ahu e ratou, e paruparu ihora oia, haere atura, faarue ihora ia ˈna, ua fatata i te pohe.”—Luka 10:30.
“Ma te opua-ore-hia, MN” ta Iesu ïa i parau faahou, “ua haere noa maira te hoê tahuˈa na taua eˈa ra, e ite atura oia ia ˈna, faahahau ê aturâ, na te tahi pae eˈa ˈtura i te haere. E te hoê ati Levi hoi i te haerea na taua eˈa ra, e fatata maira taua vahi ra, e ite atura ia ˈna, ohipa ê atura na te tahi pae eˈa.” (Luka 10:31, 32) E mau orometua haapii i te Ture te mau tahuˈa e te mau ati Levi—e tae noa ˈtu i te ture o te aroharaa i te taata-tupu. (Levitiko 10:8-11; Deuteronomi 33:1, 10) Papu maitai, o ratou i rotopu i te mau taata atoa tei titauhia ia tauturu i taua taata ratere ra i pepe.
Te na ô râ o Iesu e: “Te hoê taata no Samaria i haere noa i to ˈna haerea, e tae atura i taua vahi ra.” Aita te faahitiraa o te ati Samaria i haafeaa i te anaanatae o te taata haapii ture. Ua farii anei Iesu i te hiˈo-ino-raa i nia taua nunaa ra? I te taa-ê-raa, i to ˈna iteraa i teie taata ratere tei roohia i te ati, ua “aroha ˈtura” te ati Samaria. Ua parau Iesu e: “Haere atura i pihai iho, ua ninii ihora i te hinu e te uaina i roto i te mau puta no ˈna ra; vehî ihora, e haaparahi atura ia ˈna i nia i tana iho puaa, aratai atura ia ˈna i te fare tipaeraa, utuutu atura ia ˈna.b E ao aˈera, ia haere ê oia ra, ua rave aˈera oia i e piti moni veo, tuu atura i te taata fare ra, na ô atura ia ˈna, E utuutu oe i teie nei taata, e ia riro atoa ta oe ra moni, na ˈu ïa e hopoi atu i te hoo ia oe ia hoˈi mai au ra.”—Luka 10:33-35.
Ua ani atura o Iesu i te taata e uiui ra ia ˈna e: “O vai te taata-tupu i to oe manaˈoraa i taua na taata tootoru ra, i te taata i roohia i te nǎnǎ eiâ hara ra?” Ua ite te taata haapii ture i te pahonoraa, ua taupupu râ oia i te parau atu e “te ati Samaria.” Ua pahono noa ˈtura râ oia e: “O tei aroha ia ˈna ra.” No reira, ua parau atura Iesu e: “E haere oe, e na reira atoa.”—Luka 10:36, 37.
Te haapiiraa no tatou
Ua tamata te taata i uiui ia Iesu i “te faatia ia ˈna iho.” (Luka 10:29) Peneiaˈe ua manaˈo oia e e haapopou o Iesu i to ˈna peeraa ma te teoteo i te Ture a Mose. Ua tia râ i taua taata faaahaaha ra ia haapii i te parau mau o te parau paari a te Bibilia: “E mea tia anaˈe â te mau haerea atoa o te taata nei i to ˈna manaˈoraa; te imi maite ra râ Iehova i te mau aau o te taata nei.”—Maseli 21:2.
Te faaite ra te parabole a Iesu e, te hoê taata tia mau e ere ïa i te hoê taata o te auraro noa i te mau ture a te Atua, o te pee atoa râ i to ˈna mau huru maitatai. (Ephesia 5:1) Ei hiˈoraa, te parau maira te Bibilia ia tatou e “e ore te Atua e haapao i te huru o te taata.” (Ohipa 10:34) Te pee ra anei tatou i te Atua i roto i taua tuhaa ra? Te faaite ra te parabole putapû mau a Iesu e e tia i to tatou taairaa maitatai ia na nia ˈˈe i te mau taa-ê-raa i te pae nunaa, hiroa tumu, e i te pae faaroo. Oia mau, ua haapiihia te mau Kerisetiano ia “hamani maitai i te taata atoa”—eiaha noa i te mau taata hoê â huru pûpû totiale, iri, aore ra nunaa e eiaha noa i te mau hoa faaroo.—Galatia 6:10.
Te tutava nei te mau Ite no Iehova i te pee i taua faaueraa ra a te Papai. Ei hiˈoraa, ia tupu anaˈe te mau ati natura, te haaparare nei ratou i te tauturu huiraatira i te mau hoa faaroo e tae noa ˈtu i te feia e ere i te Ite no Iehova.c Hau atu, te rohi nei ratou paatoa hau atu i te hoê miria hora i te matahiti no te tauturu i te mau taata ia noaa ia ratou te hoê ite papu maitai aˈe o te Bibilia. Te tutava nei ratou i te haaputapû i te mau taata atoa e te poroi o te Basileia, no te mea te hinaaro o te Atua e “ia ora te taata atoa, e ia noaa te ite papu i te parau mau.”—Timoteo 1, 2:4; Ohipa 10:35.
[Nota i raro i te api]
a Mea poto te hoê parabole, te hoê aamu feruri-noa-hia hutihia mai i roto anei ra i te hoê parau mau i te pae morare aore ra i te pae varua.
b Ua pûpû na te tahi mau fare hotela i te tau o Iesu eiaha noa i te vahi faafaaearaa, i te maa atoa râ e te tahi atu mau tauturu. Peneiaˈe te reira te huru vahi faafaaearaa o ta Iesu e manaˈo ra, no te mea mea taa ê te taˈo Heleni i faaohipahia i ǒ nei i te parau i hurihia “fare tipaeraa,” i roto i te Luka 2:7.
c Ei mau hiˈoraa, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Titema 1996, mau api 3-8, e o te 15 no Tenuare 1998, mau api 3-7.