To ˈu oraraa ei taata lepera—To ˈu oaoa e to ˈu haamaitairaahia i te pae varua
FAATIAHIA E ISAIAH ADAGBONA
Ua paari au i Akure, i Nigeria. E faaapu ufi, meia, maniota e cacao ta to ˈu utuafare. Aita to ˈu metua tane i hinaaro ia haere au i te haapiiraa. Ua parau mai oia e: “E taata faaapu oe. Eita roa ˈtu oe e titauhia ia ite i te taio no te faaapu i te ufi.”
NOA ˈTU râ, te hinaaro ra vau e haapii i te taio. Ia ahiahi, e tia noa vau i mua i te haamaramarama o te hoê fare a faaroo noa ˈi ia haapiihia te tahi mau tamarii e te hoê taata haapii. I te matahiti 1940 ra ïa teie, 12 matahiti hoi to ˈu. Ia ite mai te metua tane o teie mau tamarii ia ˈu, e tutuô oia e e tiahi oia ia ˈu. E hoˈi noa mai râ vau. I te tahi taime, eita te taata haapii e haere mai, e tomo omoe noa ˈtu ïa vau i roto i te fare e e hiˈo vau i te mau buka a te mau tamarii e o ratou atoa. I te tahi taime, e vaiiho mai ratou i ta ratou mau buka ia ˈu nei. Mea na reira ïa to ˈu haapiiraa i te taio.
I to ˈu amuiraa ˈtu i roto i te nunaa o te Atua
Ia maoro rii, roaa mai nei te hoê Bibilia ia ˈu e ua taio tamau noa vau i te reira hou a haere ai e taoto. I te hoê ahiahi, ua taio vau i te Mataio pene 10, o te faaite ra e e ririhia e e hamani-ino-hia te mau pǐpǐ a Iesu e te mau taata.
Haamanaˈo atura vau e ua haere mai te mau Ite no Iehova i te fare e ua hamani-ino-hia ratou. Ua horuhoru roa vau, peneiaˈe teie te mau taata ta Iesu i faahiti. Ia hoˈi faahou mai te mau Ite, ua noaa mai ia ˈu te hoê vea. I to ˈu haamataraa i te amui atu i roto ia ratou, riro mai nei au i te faaooohia. Teie râ, a rahi noa ˈtu ta te taata haaparuparuraa mai ia ˈu, a rahi atoa ˈtu ïa to ˈu papuraa e to ˈu oaoa e ua itehia mai ia ˈu te haapaoraa mau.
Te mea i putapû ai au i ǒ te mau Ite no Iehova ra, te mea ïa e, taa ê noa ˈtu i te tahi mau pǔpǔ faaroo o to ˈu tuhaa fenua, eita ratou e amui mai i te mau peu tahito e te mau tutuu a te haapaoraa etene o to ratou vahi i roto i ta ratou haamoriraa. Ei hiˈoraa, noa ˈtu e te haere noa ra to ˈu utuafare i te Ekalesia Beretane, ua tapea noa mai to ˈu metua tane i te hoê taoˈa haamanaˈoraa i te atua Yoruba ra o Ogun.
I te poheraa to ˈu metua tane, ua faaotihia e o vau te fatu o taua taoˈa moˈa ra. Aita vau i farii atu no te mea ua ite au e e opani etaeta te Bibilia i te haamoriraa idolo. Ua haere au i mua i te pae varua ma te tauturu a Iehova, e i te avaˈe Titema 1954, ua bapetizohia vau.
Te tairiraa mai te lepera
Na mua rii aˈe, i taua noâ matahiti ra, ite mai nei au i te oru e te paruparu atoa i nia i to ˈu avae. Ia taahi vau i nia i te arahu paapaa, eita vau e ite i te mauiui. I muri rii aˈe, faura mai nei te mau aai uteute i nia i to ˈu rae e to ˈu utu. Aita roa vau e to ˈu utuafare e ite ra eaha râ teie e tupu nei; te manaˈo nei matou e e maˈi maero o te iri. Ua haere au i na feia raau 12 ra e imi i te raau. I te pae hopea, ua parau maira te hoê o ratou e e lepera.
Auê ïa te riaria e! Ua peapea roa vau e aita ˈtura vau i taoto maitai. Tupu-noa-hia ˈtura vau i te moemoeâ ino. Ua tauturu mai râ to ˈu ite i te Bibilia e to ˈu tiaturi ia Iehova ia hiˈo i te tau i mua ma te faaroo.
Ua parau te taata i to ˈu metua vahine e ia haere au e hiˈo i te hoê taata hiˈohiˈo no te pûpû i te tusia, e maitai ïa vau. Aita vau i haere, ua ite hoi au e eita o Iehova e farii i te reira. I to ratou iteraa e eita iho â vau e fati, ua parau atura te mau hoa o to ˈu mama ia rave oia i te hoê hotu kola e ia tapiri i nia i to ˈu rae. Ia oti e nehenehe atu ai oia e hopoi i te hotu kola i mua i te taata hiˈohiˈo ia faatupu oia i te tusia no ˈu. Aita roa ˈtu vau i hinaaro e amui atu i roto i te reira e ua faaite roa ˈtu vau ia ˈna. I te pae hopea, aita oia i tutava faahou i te faaô atu ia ˈu i roto i te haapaoraa etene.
I taua taime ra, ua haere au i te fare maˈi, ua ino roa ˈtu hoi to ˈu lepera. Ua î roa to ˈu tino i te aai. I te fare maˈi, ua horoa mai ratou i te mau raau, e ua hoˈi mǎrû noa mai nei to ˈu iri i te huru au.
Ua manaˈo ratou e ua pohe au
E ere â râ te hopea o to ˈu mau fifi. Ua haamata mai to ˈu avae atau i te haapê roa, e i te matahiti 1962, mea titauhia ïa ia tâpû-roa-hia. I muri aˈe i te tâpûraa, ua tupu mai te tahi mau fifi i te pae rapaauraa. Aita te mau taote i tiaturi e e ora mai au. Ua haere mai te hoê perepitero mitionare popaa e faatupu i te oroa hopea. Mea paruparu roa vau no te paraparau, ua faaite atu râ te hoê tuati ia ˈna e e Ite no Iehova vau.
Ua parau maira te perepitero e: “E hinaaro anei oe e taui e e riro mai ei Katolika ia nehenehe oe e haere i nia i te raˈi?” Ua ata vau i roto ia ˈu iho. Ua pure au ia Iehova ia horoa mai i te puai no te pahono. Ma te tutava maite, ua parau vau, “Eita!” Ua fariu aˈera te perepitero e haere ê atura.
Ua ino roa vau e ua manaˈo aˈera te pǔpǔ utuutu maˈi e ua pohe au. Ua tapoˈi ihora ratou i to ˈu mata i te ahu. Aita râ ratou i hopoi ia ˈu i te vairaa taata pohe ra, inaha aitâ te hoê taote aore ra te hoê tuati i haapapu atura e ua pohe mau â vau. Aita e taote e rave ra i te ohipa, e ua haere paatoa te mau tuati i te hoê arearearaa. No reira ratou i vaiiho ai ia ˈu i roto i te piha i te pô taatoa. Ia haere mai te taote e hiˈo i te feia maˈi ia poipoi aˈe, aore taata i haafatata mai i to ˈu roi no te mea tei nia noâ te tapoi ia ˈu e ua manaˈohia e ua pohe au. Mea ite noa mai te hoê taata i te “tino pohe” i te hautiutiraa i raro aˈe i te tapoi!
Inaha, ua ora mai au, e i te avaˈe Titema 1963, ua hopoi ratou ia ˈu i te Fare maˈi Lepera i Abeokuta i te pae apatoa tooa o te râ no Nigeria. I reira to ˈu faaearaa e tae roa mai i teie nei.
Patoiraa i ta ˈu pororaa
Fatata e 400 taata lepera i roto i taua fare maˈi ra i to ˈu taeraa ˈtu, e o vau anaˈe te Ite. Ua papai vau i te Taiete, e ua pahono oioi mai ratou na roto i te titauraa i te Amuiraa no Akomoje ia haere mai e farerei ia ˈu. Aita ïa vau i taa ê aˈenei i te mau taeae.
I to ˈu iho â tapaeraa ˈtu i te fare maˈi, ua haamata vau i te poro. Aita roa ˈtu te orometua o taua vahi ra i oaoa noa ˈˈe i te reira, tihotiho atura oia no ˈu i nia i te taata haapao i te pae totiale o taua puhapa ra. E taata paari no Helemani mai te taata haapao i te pae totiale. Ua parau mai oia e aita to ˈu e tiaraa no te haapii i te Bibilia no te mea aita vau i haere i te haapiiraa e aita ta ˈu e parau tuite; no to ˈu aravihi ore e hape au ia haapii au i te taata. Ia tamau noâ vau, e nehenehe vau e tuuhia i rapae i te fare maˈi e e faaorehia ta ˈu rapaauraa. Aita oia i faatia ia pahono atu vau i te hoê noa ˈˈe parau.
I muri aˈe, faaoti atura oia e eiaha roa ˈtu te hoê taata e haapii i te Bibilia ia ˈu ra. Ei faahopearaa, faaea roa aˈera te feia i faaite na i te anaanatae i te haere mai ia ˈu nei.
Ua tuu vau i teie ohipa i roto i te rima o Iehova na roto i te pure, a ani atu ai i te paari e te aratai. I te Sabati i muri iho, ua haere atu vau i te fare pure Baptiste o te fare maˈi, aita râ vau i amui atu i roto i te pureraa. Te vai ra te hoê taime i roto i te pureraa e nehenehe te taata i tae mai e aniani i te mau uiraa. Ua amo vau i to ˈu rima i nia e ua ani atura vau e: “Ia haere te mau taata maitatai atoa i nia i te raˈi e te mau taata iino atoa i te tahi atu vahi, no te aha ïa Isaia 45:18 e parau ai e ua hamani te Atua i te fenua ia taatahia?”
Rahi roa aˈera te mutamuta i roto i te amuiraa. I te pae hopea, ua parau mai nei te orometua mitionare e eita ta tatou e nehenehe e feruri i to te Atua mau eˈa. Ei reira to ˈu pahonoraa i ta ˈu iho uiraa na roto i te taioraa i te mau papai e faaite ra e 144 000 taata te haere i nia i te raˈi, e e mou te feia ino, e e ora noa te feia parau-tia i nia i te fenua nei e a muri noa ˈtu.—Salamo 37:10, 11; Apokalupo 14:1, 4.
Ua haapopou te mau taata atoa no to ratou mauruuru i te pahonoraa. Ua parau maira te orometua e: “A haapopou faahou â no te mea mea ite roa teie taata i te Bibilia.” I muri aˈe i te pureraa, ua haere maira te tahi pae ia ˈu nei a parau ai e: “E rahi aˈe to oe ite i to te orometua!”
Tamau noâ te tutavaraa e tuu ia ˈu i rapae
Ua haaparuparu te reira i te patoiraa, e ua hoˈi faahou mai nei te mau taata e haapii i te Bibilia ia ˈu nei. Tera râ, te vai noa râ te feia patoi tei ume i te taata haapao i te pae totiale ia tiavaru ia ˈu. Fatata hoê avaˈe i muri aˈe i te pureraa, ua titau maira oia ia ˈu e na ô mai nei e: “Eaha oe e tamau noa ˈi i te poro? I to ˈu fenua, eita te taata e au i te mau Ite no Iehova, hoê â atoa i ǒ nei. Eaha oe e haapeapea mai ai ia ˈu? Aita anei oe i ite e e nehenehe ta ˈu e tuu ia oe i rapae?”
Ua pahono atura vau e: “Papa, e toru tumu e faatura ai au ia oe. A tahi, no te mea mea paari aˈe oe ia ˈu, e te parau nei te Bibilia e e tia ia faaturahia te rouru uouo. Te piti o te tumu e faatura ai au ia oe, te mea ïa e ua faarue oe i to oe fenua no te tauturu ia matou i ǒ nei. Te toru o te tumu, o to oe ïa maitai, to oe manaˈo horoa e te tauturu i te feia e hepohepo ra. Eaha râ te tiaraa i manaˈo ai oe e e nehenehe oe e tiavaru ia ˈu? Eita hoi te peretiteni o teie fenua e tiavaru i te mau Ite no Iehova. Eita te raatira matauhia o teie tuhaa fenua e tiavaru ia matou. Noa ˈtu e e tuu mau â oe ia ˈu i rapae i teie puhapa, e tamau noâ o Iehova i te tiai mai ia ˈu.”
Aitâ vau i paraparau tahaa aˈenei ia ˈna mai teie te huru, ua ite râ vau e ua putapû roa oia. Haere ê atura oia ma te parau ore. Ia maoro rii, ia amuamu te hoê taata no ˈu, e pahono oia ma te inoino e: “Eita vau e faaô faahou i roto i teie ohipa. E fifi to oe i ta ˈna pororaa, a paraparau noa ˈtu ia ˈna!”
Te haapiiraa taioraa
Ua tamau noa te patoiraa i ta ˈu pororaa no ǒ mai i te feia e haere i te fare pure Baptiste o te puhapa. Puta mai nei te hoê manaˈo. Ua haere au i te taata haapao i te pae totiale ra e ua ani atura vau e e nehenehe anei ta ˈu e faatupu i te hoê haapiiraa taioraa. I to ˈna aniraa mai e ehia ta ˈu e hinaaro ia aufauhia vau, pahono atura vau e e haapii tamoni ore noa vau.
Ua horoa mai ratou i te hoê piha haapiiraa, te iri papai, e te puˈa papai, haamata ˈtu ai au i te haapii i te tahi feia maˈi i te taio. Ua rave matou i te haapiiraa i te mau mahana atoa. I roto i te mau 30 minuti matamua, e haapii au i te taio, e i muri aˈe e faatia e e faataa vau i te hoê aamu Bibilia. I muri aˈe, e taio roa matou i te faatiaraa i roto i te Bibilia.
Hoê o te feia haapii, o te hoê ïa vahine o Nimota te iˈoa. Mea anaanatae roa na ˈna te mau tumu parau i te pae varua e e uiui noa oia i te mau uiraa i te pae faaroo i te fare pure Baptiste e te mahometa atoa. Aita ta ˈna mau uiraa i pahonohia, no reira oia e haere mai ai e uiui ia ˈu. I te pae hopea, ua pûpû oia ia ˈna iho no Iehova e ua bapetizohia ihora. I te matahiti 1966 ra, ua faaipoipohia mâua.
Ua haapii te rahiraa o te mau melo o ta matou amuiraa no teie nei i te taio e i te papai i roto i taua piha haapiiraa ra. E ere no to ˈu iho paari i ani ai au i teie haapiiraa. Mea papu maitai e ua haamaitai mai o Iehova. Aore taata i tamata i te tapea mai ia faaea vau i te poro i muri aˈe i te reira.
Te hoê Piha no te Basileia i roto i te puhapa
I te taime a faaipoipohia ˈi mâua Nimota, te amui tamau ra e maha o matou no te haapii i Te Pare Tiairaa. Fatata hoê matahiti te roa to matou amuiraa i roto i te piha i reira e horoihia ˈi te mau pepe o te feia lepera. Ua parau mai nei te taata haapao i te pae totiale, e hoa hoi oia no ˈu i teie nei, e: “E ere i te mea maitai ia haamori outou i to outou Atua i roto i te hoê piha rapaauraa maˈi.”
Ua parau oia e e nehenehe matou e amui i roto i te hoê fare vairaa tauihaa tamuta tei vata. I te hora mau, ua faarirohia teie fare ei Piha no te Basileia. I te matahiti 1992 ra, ma te tauturu a te mau taeae o te oire, ua faaoti maitai matou ia ˈna. Mai ta outou e ite ra i nia i te hohoˈa i te api 24, e fare maitai roa ta matou piha—ua patehia e ua penihia, e e tahua tima e mea paari mau te aroaro.
Te pororaa i te feia i roohia i te lepera
E 33 matahiti te maoro to te fare maˈi lepera i riroraa ei tuhaa fenua na ˈu. Eaha te huru o te pororaa i te feia lepera? I ǒ nei, i Afirika, e tiaturi te rahiraa o te taata e no ǒ anaˈe mai te mau mea atoa i te Atua ra. No reira, ia roohia ratou i te lepera, e manaˈo ratou e na te Atua te reira i faatupu. E hepohepo roa te tahi pae no to ratou huru. E riro te tahi i te riri e te parau e: “Eiaha e paraparau mai no nia i te hoê Atua here e te aroha. Ahiri e e parau mau te reira, e haere ê ïa teie maˈi!” E taio e e haaferuri ïa matou i nia i te Iakobo 1:13, teie hoi te manaˈo: ‘E ore te Atua e tamata i te taata i te ohipa ino.’ I muri aˈe, e faataa matou eaha Iehova e vaiiho ai ia maˈihia te taata, a huti ai to ratou feruriraa i nia i ta ˈna tǎpǔ no te hoê paradaiso i nia i te fenua eita te taata e pohe-faahou-hia i te maˈi.—Isaia 33:24.
E rave rahi tei farii maite i te parau apî maitai. Mai to ˈu haereraa mai i roto i teie puhapa, ua faaohipa o Iehova ia ˈu no te tauturu i na taata e 30 ia pûpû e ia bapetizohia ratou, e feia lepera anaˈe hoi. E rave rahi tei hoˈi i to ratou fare ia ora ratou, mea iti tei pohe. Hoê ahuru ma vau matou feia poro i te Basileia i teie nei, e fatata e 25 taata te amui tamau mai nei i roto i te mau putuputuraa. E piti i roto ia matou e tavini ra ei mau matahiapo, hoê ta matou tavini tauturu e hoê pionie tamau. Auê au i te oaoa e ia hiˈo vau i te rahiraa tavini a Iehova î i te faaroo i roto i teie puhapa i teie nei! I to ˈu haereraa mai i ǒ nei, ua mǎtaˈu vau e o vau anaˈe hoê, ua haamaitai mai râ Iehova ia ˈu ma te faahiahia mau.
Te oaoa i te taviniraa i to ˈu mau taeae
Ua amu noa vau i te raau lepera mai te matahiti 1960 mai râ e tae roa mai a pae matahiti aˈenei. I teie nei, ua maitai roa vau e oia atoa te toea o te amuiraa. Ua vaiiho mai te lepera i te tapao—aita faahou hoi te afaraa o to ˈu avae, e eita ta ˈu e nehenehe e faaafaro i to ˈu rima—ua ore râ te maˈi.
I to ˈu oraraa mai, ua ani mai vetahi e no te aha vau e ore ai e faarue i te puhapa a hoˈi ai i te fare. Tau tumu e faaea mai ai au, te mea faufaa roa ˈˈe râ, o to ˈu ïa hinaaro e tamau i te tauturu i to ˈu mau taeae i ǒ nei. Mea hau aˈe te oaoa i te tiairaa i te mau mamoe a Iehova i te mau mea atoa ta to ˈu utuafare e nehenehe e horoa mai ia hoˈi vau i rotopu ia ratou.
Ua î roa vau i te aau mehara i te mea e ua ite au ia Iehova hou a ite ai e ua roohia vau i te lepera. Ahiri aita, ua haapohe paha ïa vau ia ˈu. E rave rahi mau fifi ta ˈu i farerei i te roaraa o te mau matahiti, e ere râ na te mau raau i faaitoito mai ia ˈu—na Iehova. Ia feruri au i te tau i mairi, e oaoa roa vau; e ia feruri au i te tau i mua i raro aˈe i te Basileia o te Atua, e rahi roa ˈtu â to ˈu oaoa.
[Tumu parau tarenihia i te api 25]
Parau faaite no nia i te lepera
Eaha mau râ?
Mea faatupuhia te lepera o to tatou nei tau e te hoê manumanu i itehia mai i te matahiti 1873 ra e Armauer Hansen. Ei haamauruururaa no ta ˈna ohipa, e pii atoa te mau taote i te lepera te maˈi a Hansen
E tuino te manumanu i te uaua uira, te ivi, te mata e te tahi atu â mau melo. E pinepine te rima e te avae i te paruparuhia. Ia ore ia itehia, e faatupu teie maˈi i te pau i nia i to oe mata e to oe mau melo. Mea varavara râ te taata i te pohe roa.
Te vai ra anei te raau?
E nehenehe te taata e ere to ˈna lepera i te mea puai roa e ora mai ma te raau ore. Te mea ino rii aˈe, e ora ïa i te raau.
Mea taere te raau lepera matamua i ravehia i roto i te mau matahiti 1950 ra ia ohipa, e ua ore mǎrû noa to ˈna puai no te mea ua etaetahia mai te manumanu o te lepera. Ua hamanihia mai nei te mau raau apî, e mai te omuaraa o te mau matahiti 1980, ua riro mai te polychimiothérapie (PCT) ei rapaauraa matauhia na te ao taatoa. E faaohipa-amui-hia na raau e toru i roto i teie rapaauraa—te Dapsone, te Rifampicine, e te Clofazimine. E tupohe te PCT i te manumanu, eita râ e tataî i te pau i faatupu-aˈena-hia.
Mea aravihi roa te PCT ia rapaau i te maˈi. Ei faahopearaa, ua topa taue noa te numera o te feia lepera i raro mai te 12 mirioni i te matahiti 1985 i te faito 1,3 mirioni ia tae i te afaraa o te matahiti 1996.
Eaha te faito pee o teie maˈi?
E ere te lepera i te maˈi pee ohie; mea navai te puai o te ravea paruru ia ratou iho o te rahiraa o te mau taata no te ape atu i te reira. Ia peehia te hoê taata, no te mea ïa ua ora tamau noa oia i pihai iho i te hoê taata i maˈihia.
Aita te mau taote e papu roa ra nafea te mau manumanu ia tomo atu i roto i te tino o te taata, te manaˈo nei râ ratou e mea na roto atu i te iri e te ihu.
Te mau tiairaa no a muri aˈe
Te opuahia ra e “faaore roa te lepera ei fifi i te pae oraora-maitai-raa o te huiraatira” hou te matahiti 2000. Teie ïa te auraa, eiaha te numera o te taata lepera i te mau vahi atoa ia hau atu i te 1 i nia i te 10 000. I raro aˈe i te faatereraa o te Basileia o te Atua, e faaore-roa-hia te reira.—Isaia 33:24.
Pu: Faanahonahoraa o te Ao nei no te Oraora-maitai-raa; Taatiraa o te Ao nei no te Tinairaa i te Lepera; e Manson’s Tropical Diseases, Neneiraa no te matahiti 1996.
[Tumu parau tarenihia i te api 27]
Hoê â anei te lepera i teie mahana e i te mau tau Bibilia?
E horoa mai te mau papai a te mau taote i te faataaraa papu maitai no nia i te lepera; teie te iˈoa aivanaa o te manumanu ino e faahitihia ra: Mycobacterium leprae. Parau mau, e ere te Bibilia i te hoê buka a te taote. Mea aano aˈe te parau ra “lepera” na roto i te reo Hebera e te reo Heleni i roto i te mau tatararaa Bibilia e rave rahi. Ei hiˈoraa, e faatupu te lepera o te Bibilia i te mau tapao ite-mata-hia eiaha noa i nia i te taata i nia atoa râ i te ahu e te mau fare, eita hoi te hoê manumanu ino e na reira.—Levitiko 13:2, 47; 14:34.
Hau atu â, eita te mau tapao i nia i te taata e faaite ra e e lepera to ˈna i teie mahana, e tuati i te mau faataaraa a te Bibilia no nia i te lepera. Te manaˈo nei te tahi pae e teie paha te faataaraa, oia hoi, e taui noa te huru o te maˈi a haere noa ˈi te tau i mua. Te manaˈo nei vetahi e te faataa noa ra te Bibilia i te tahi mau tupuraa o te lepera, o te amui mai e aore ra eita i tei faatupuhia e te M. leprae.
Te haapapu nei te Theological Dictionary of the New Testament e te parau i huri-noa-hia na roto i te parau ra lepera i roto i te reo Heleni e te reo Hebera, “e au ïa i te hoê maˈi, aore ra anairaa maˈi . . . E nehenehe â ïa e ui-maere-hia e hoê â noa anei taua maˈi ra e ta tatou e pii ra i teie nei e lepera. Eita râ te haapapuraa a te taote no nia i teie maˈi e taui i to tatou manaˈo i te mau faaoraraa [i faatupuhia e Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ].”
[Hohoˈa i te api 24]
Te amuiraa i rapae i te Piha no te Basileia i roto i te puhapa o te feia lepera
[Hohoˈa i te api 26]
O Isaiah Adagbona e ta ˈna vahine, o Nimota