VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 15/10 api 13-18
  • Te haafaufaa nei o Iehova i ta outou taviniraa ravehia ma te nephe atoa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te haafaufaa nei o Iehova i ta outou taviniraa ravehia ma te nephe atoa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te haviti o te taviniraa ravehia ma te nephe atoa
  • Eiaha ia faaau ia tatou i te tahi pae
  • Te ô “taoˈa rahi” a te hoê vahine tei faaite i to ˈna mauruuru
  • Na “piti lepeta” a te hoê vahine ivi
  • Te haapiiraa na roto i to Iehova huru hiˈoraa i te taviniraa ravehia ma te nephe atoa
  • “Ua rave oia i tei tia ia ˈna”
    A haere ma te itoito e te Atua
  • Ia ohipa tatou ma to tatou nephe atoa
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1996
  • Ua faaoromai i te mauiui o te patia ˈoˈe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2014
  • Ta te hiˈoraa o Maria e nehenehe e haapii mai
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 15/10 api 13-18

Te haafaufaa nei o Iehova i ta outou taviniraa ravehia ma te nephe atoa

“Ta outou mau mea atoa e rave ra, e rave ma te [nephe] atoa mai te mea e e na [Iehova], eiaha na te taata.”—KOLOSA 3:23; MN.

1, 2. (a) Eaha te haamaitairaa rahi roa ˈˈe ta tatou e nehenehe e fanaˈo? (b) No te aha paha i te tahi taime, eita ta tatou e nehenehe e rave i te faito atoa ta tatou e hinaaro ra e rave i roto i te taviniraa a te Atua?

TE TAVINIRAA ia Iehova, o te haamaitairaa rahi roa ˈˈe ïa ta tatou e nehenehe e fanaˈo. Ma te tano roa, e mea maoro i teie nei to teie vea faaitoito-noa-raa i te mau Kerisetiano ia apiti i roto i te taviniraa, ma te tavini “rahi atu â” ia nehenehe anaˈe. (Tesalonia 1, 4:1) Teie râ, eita noa ta tatou e nehenehe e rave i te faito atoa ta to tatou mafatu e hinaaro ra e rave i roto i te taviniraa a te Atua. Te faataa ra te hoê tuahine faaea taa noa o tei bapetizohia fatata e 40 matahiti i teie nei e: “No to ˈu nei huru tupuraa, e tia ia ˈu ia rave i te ohipa ma te taime taatoa. Te tumu, e ere ïa no te hoo mai i te mau ahu moni rahi, aore ra no te mau tere faafaaearaa na nia i te pahi, no te aufau râ i te mau haamâuˈaraa titauhia, mai te mau raau e te taote niho. Mai te mea ˈtura e te horoa noa ra vau i te toea na Iehova.”

2 Te turai nei te here i te Atua ia tatou ia hinaaro e rave i te faito atoa e maraa ia tatou i roto i te pororaa. Tera râ, e pinepine te mau huru tupuraa o te oraraa i te taotia i ta tatou e nehenehe e rave. E riro hoi te haapaoraa i te tahi atu mau hopoia e au i te mau Papai, mai te mau hopoia utuafare, i te haapau i te rahiraa o to tatou taime e to tatou itoito. (Timoteo 1, 5:4, 8) I teie nei anotau “ati rahi,” mea fifi roa te oraraa. (Timoteo 2, 3:1) Ia ore anaˈe tatou e nehenehe e rave i te mau mea atoa ta tatou e hinaaro ra e rave i roto i te taviniraa, e mauiui roa paha to tatou mafatu. E uiui paha tatou e te mauruuru ra anei te Atua i ta tatou haamoriraa.

Te haviti o te taviniraa ravehia ma te nephe atoa

3. Eaha ta Iehova e ani maira ia tatou paatoa?

3 I roto i te Salamo 103:14, te haapapu maira te Bibilia ia tatou ma te mahanahana e, “ua ite hoi [o Iehova] i to tatou huru; te manaˈo ra oia e, e repo tatou nei.” Hau atu i te tahi taata, ua taa ia ˈna i to tatou mau otia. Aita oia e titau maira hau atu i ta tatou e nehenehe e horoa. Eaha ta ˈna e ani maira? Te tahi mea ta te taata atoa, noa ˈtu eaha to ˈna huru oraraa, e nehenehe e pûpû: “Ta outou mau mea atoa e rave ra, e rave ma te [nephe] atoa mai te mea e e na [Iehova], eiaha na te taata.” (Kolosa 3:23; MN) Oia mau, te ani maira o Iehova ia tatou—oia, ia tatou paatoa—ia tavini ia ˈna ma te nephe atoa.

4. Eaha te auraa ia tavini ia Iehova ma te nephe atoa?

4 Eaha te auraa ia tavini ia Iehova ma te nephe atoa? Te auraa mau o te taˈo Heleni i hurihia e te pereota ra “ma te nephe atoa,” oia ïa “no roto mai i te nephe.” Te “nephe,” o te taata taatoa ïa, e to ˈna mau aravihi atoa i te pae tino e i te pae feruriraa. Te auraa ia tavini ma te nephe atoa, o te horoaraa ïa ia tatou taatoa, ma te faaohipa i to tatou mau aravihi atoa e to tatou itoito i roto i te faito rahi roa ˈˈe, no te tavini i te Atua. No te faaohie noa, o te raveraa ïa i te mau mea atoa ta to tatou nephe e nehenehe e rave.—Mareko 12:29, 30.

5. Nafea te hiˈoraa o te mau aposetolo ia faaite e, eita e tia ia tatou pauroa ia rave i te hoê â faito i roto i te taviniraa?

5 Te horoaraa i to ˈna nephe atoa, o te auraa anei e e tia ia tatou pauroa ia rave i te hoê â faito i roto i te taviniraa? Eita ïa e nehenehe, no te mea e ere hoê â huru tupuraa e hoê â aravihi to tera e tera nephe. A rave na i te mau aposetolo haapao maitai a Iesu. Aita pauroa ratou i nehenehe e rave i te hoê â faito. Ei hiˈoraa, aita tatou i matau maitai i te tahi o te mau aposetolo, mai ia Simona no Kanaana e ia Iakoba te tamaiti a Alephaia. Peneiaˈe mea iti roa ta ratou mau ohipa i rave ei aposetolo. (Mataio 10:2-4) I te tahi aˈe pae, ua nehenehe o Petero e farii e rave rahi mau hopoia teiaha—oia, ua horoa o Iesu ia ˈna ra “te mau taviri o te basileia”! (Mataio 16:19) Aita râ o Petero i faateiteihia i nia ˈˈe i te tahi atu mau aposetolo. I to Ioane iteraa i te orama o te Ierusalema Apî i roto i te Apokalupo (area matahiti 96 T.T), ua ite oia 12 ofai niu i nia iho te papairaahia ‘te iˈoa o te mau aposetolo tino ahuru ma piti.’a (Apokalupo 21:14) Ua haafaufaa o Iehova i te taviniraa a te mau aposetolo paatoa, noa ˈtu e e au ra e ua nehenehe vetahi e rave hau atu â i te tahi pae.

6. I roto i te parabole a Iesu no nia i te taata ueue huero, eaha tei tupu i te mairiraa te huero i nia i te “repo maitai,” e eaha te mau uiraa e hiti mai?

6 Oia atoa, aita o Iehova e titau ra ia tatou pauroa i te hoê â faito hora pororaa. Ua haapapu o Iesu i te reira i roto i ta ˈna parabole no nia i te taata ueue huero, parabole o tei faaau i te ohipa pororaa i te ueueraa i te huero. Ua topa te huero i nia i te mau huru repo taa ê, oia hoi te mau huru mafatu taa ê e faaitehia e te feia e faaroo i te poroi. Ua faataa o Iesu e: “Area tei mairi i te vahi repo maitai ra, e hotu maira ta ˈna taihoê hanere, taiono ahuru, e taitoru ahuru i te huero hoê ra, oia te taata i faaroo i te parau, e haapao maite atura i taua parau ra.” (Mataio 13:3-8, 18-23) Eaha teie hotu, e no te aha e hotu mai ai i roto i teie mau faito huru rau?

7. Eaha te faahoturaa o te huero i ueuehia, e no te aha e ua rau te hoturaa?

7 I te mea e te huero i ueuehia, o “te parau [ïa] o te basileia,” te faahoturaa, o te haaparareraa ïa i taua parau ra, te faaiteraa ˈtu ia vetahi ê. (Mataio 13:19) Ua rau te hoturaa—mai te taitoru ahuru e tae atu i te taihoê hanere—no te mea e ere hoê â aravihi e hoê â huru oraraa to te tahi e te tahi. E nehenehe paha ta te hoê taata oraora maitai e te itoito i te pae tino, e horoa rahi aˈe i te taime i roto i te pororaa, i te tahi taata tei paruparu i te maˈi tamau aore ra i te ruhiruhiaraa. Te hoê taurearea faaea taa noa, aita ta ˈna e hopoia utuafare, e nehenehe ta ˈna e rave hau atu â i te hoê taata e tia ia ˈna ia rave i te ohipa ma te taime taatoa no te faaamu i to ˈna utuafare.—A faaau e te Maseli 20:29.

8. Eaha te manaˈo o Iehova i te feia e horoa nei i te tuhaa maitai roa ˈˈe ta to ratou nephe e nehenehe e horoa?

8 I te aro o te Atua, ua iti aˈe anei te haapao maitai o te hoê taata tei horoa ma to ˈna nephe atoa e tei faahotu taitoru ahuru, i te taata i faahotu taihoê hanere? Aita roa ˈtu! E ere hoê â faito hotu e faatupuhia, tera râ, e mauruuru o Iehova mai te peu e, te taviniraa e pûpûhia, o te tuhaa maitai roa ˈˈe ïa ta to tatou nephe e nehenehe e pûpû. A haamanaˈo, no roto mai te mau faito hotu taa ê atoa, i te mau mafatu tei au i te “repo maitai.” Te taˈo Heleni (ka·losʹ) i hurihia i ǒ nei e “maitai,” e faataa oia i te tahi mea “nehenehe” o te “faaoaoa i te mafatu, e e mea au ia hiˈohia e te mata.” Auê ïa tamǎrûraa e ia ite e, ia rave tatou i te tuhaa maitai roa ˈˈe, e mea nehenehe to tatou mafatu i te aro o te Atua!

Eiaha ia faaau ia tatou i te tahi pae

9, 10. (a) E nehenehe to tatou mafatu e aratai ia tatou ia faatupu i teihea huru manaˈo tano ore? (b) Nafea te faahohoˈaraa i roto i te Korinetia 1, 12:14-26 ia faaite e eita o Iehova e faaau ia tatou e o vetahi ê no nia i ta tatou ohipa e rave ra?

9 Tera râ, e nehenehe to tatou mafatu tia ore e faito i te mau ohipa ma te taa ê. E riro paha oia i te faaau i ta tatou taviniraa e ta vetahi ê. E manaˈo paha oia e, ‘Mea rahi aˈe ta vetahi pae tuhaa e rave ra i roto i te taviniraa, i ta ˈu. Nafea o Iehova e mauruuru ai i ta ˈu taviniraa?’—A faaau e te Ioane 1, 3:19, 20.

10 Mea teitei aˈe te mau manaˈo e te mau haerea o Iehova i to tatou nei. (Isaia 55:9) E maramarama rii tatou i te huru hiˈoraa o Iehova i ta tatou mau tutavaraa ia taio tatou i te Korinetia 1, 12:14-26, i reira te faaauhia ra te amuiraa i te hoê tino e to ˈna mau melo e rave rau—te mata, te rima, te avae, te tariˈa, e te vai atu râ. A rave na i to tatou tino. Aita roa ˈtu e faufaa ia faaau i to tatou mata e to tatou rima aore ra i to tatou avae e to tatou tariˈa! E ohipa taa ê te ravehia ra e te melo tataitahi, tera râ, e tuhaa e e faufaa to te mau melo atoa. Oia atoa, te haafaufaa nei o Iehova i ta outou taviniraa ravehia ma te nephe atoa, noa ˈtu e mea rahi aˈe aore ra mea iti aˈe ta vetahi e rave ra.—Galatia 6:4.

11, 12. (a) No te aha paha vetahi e manaˈo ai e e mau melo “huru paruparu” aore ra ‘maitai ore’ ratou? (b) Eaha te manaˈo o Iehova i ta tatou taviniraa?

11 No te mau taotiaraa o te maˈi, te ruhiruhiaraa, aore ra vetahi atu mau fifi, i te tahi mau taime, e manaˈo paha vetahi o tatou e, e mau melo “huru paruparu” aore ra ‘maitai ore’ tatou. E ere râ mai te reira to Iehova hiˈoraa. Te na ô ra te Bibilia e: “O te mau melo huru paruparu o te tino nei, . . . e te mau melo o te tino ta tatou e manaˈo nei e, aore e maitai rea, te haaati nei tatou i te reira i te maitai rahi; . . . ua taati maite râ te Atua i te tino atoa, e ua tuu i te maitai rahi i te vahi i ere ra.” (Korinetia 1, 12:22-24) No reira, e nehenehe te taata tataitahi e poiherehia e Iehova. Te haafaufaa nei oia i ta tatou taviniraa e rave nei ia au i to tatou mau otia. Aita anei to tatou mafatu e turai ra ia tatou ia hinaaro e rave i te mau mea atoa e nehenehe, no te tavini i teie Atua here mau o tei ite i to tatou nei huru?

12 Te mea faufaa no Iehova, e ere ïa ia rave outou i te hoê â faito e te tahi atu taata, tera râ, ia rave outou i tei maraa ia outou—ta to outou iho nephe—e nehenehe e rave. Ua haapapuhia e te haafaufaa nei Iehova i ta tatou iho mau tutavaraa, na roto i to Iesu huru i nia e piti vahine taa ê roa i te mau mahana hopea o to ˈna oraraa i nia i te fenua nei.

Te ô “taoˈa rahi” a te hoê vahine tei faaite i to ˈna mauruuru

13. (a) Eaha te huru tupuraa i to Maria niniiraa i te monoˈi noˈanoˈa i nia i te upoo e i nia i te avae o Iesu? (b) Ehia moni te monoˈi a Maria?

13 I te ahiahi Mahana pae 8 no Nisana, ua tae aˈera o Iesu i Betania, te hoê oire iti i te pae mouˈa hitia o te râ o te Mouˈa ra i Oliveta, tau toru kilometera ia Ierusalema. E mau hoa here to Iesu i roto i teie nei oire iti—o Maria, o Mareta, e to raua taeae, o Lazaro. E manihini o Iesu i to ratou fare e rave rahi paha taime na mua ˈtu. Tera râ, i te ahiahi Mahana maa, ua haere atura o Iesu e to ˈna mau hoa e tamaa i te fare o Simona, te hoê taata lepera na mua ˈˈe, o tei faaorahia paha e Iesu. A tarava noa ˈi o Iesu i te hiti airaa maa, ua rave ihora o Maria i te hoê ohipa haehaa o tei faaite i to ˈna here hohonu no te taata o tei faatia mai na i to ˈna taeae. Ua tuparari ihora oia i te hoê farii iti monoˈi noˈanoˈa, “e mea taoˈa rahi.” E mea moni roa iho â! Tau 300 denari, te moni ohipa ïa no te hoê matahiti. Ua ninii atura oia i teie monoˈi noˈanoˈa i nia i te upoo e i nia i te avae o Iesu. Ua tamǎrô atura oia i te avae o Iesu i to ˈna rouru.—Mareko 14:3; Luka 10:38-42; Ioane 11:38-44; 12:1-3.

14. (a) Nafea ˈtura te mau pǐpǐ i mua i te ohipa ta Maria i rave? (b) Mea nafea to Iesu parururaa ia Maria?

14 Ua riri te mau pǐpǐ! “Eaha i haamaˈuahia ˈi teie nei monoˈi?” o ta ratou ïa i ani. Ma te huna i to ˈna nounou eiâ i muri i te tahi parau aroha i te feia riirii, ua na ô aˈera o Iuda e: “Eaha teie nei monoˈi i ore i hoohia ˈi i te moni veo ia toru aˈe hanere, a hopoi atu ai na te taata rii ra?” Ua mamû noa o Maria. Ua parau atu râ o Iesu i te mau pǐpǐ e: “Vaiiho noa ˈtu ia ˈna, eaha outou i haapeapea ˈtu ai ia ˈna? e ravea maitai [no roto mai i te taˈo ra ka·losʹ] ta ˈna i rave iho ia ˈu nei. . . . Ua rave hoi oia i te vahi i tia ia ˈna; ua faatavai atea noa oia i tau tino no to ˈu nei tanuraa. Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, Te mau vahi atoa e parauhia ˈi teie nei evanelia e ati noa ˈˈe teie nei ao, e parau-atoa-hia ïa teie nei vahine i rave nei ei faatura ˈtu ia ˈna.” Eita e ore e ua tamǎrû te mau parau mahanahana a Iesu i te mafatu o Maria!—Mareko 14:4-9; Ioane 12:4-8.

15. No te aha o Iesu i putapû roa ˈi i te ohipa ta Maria i rave, e eaha ta tatou e haapii ra no nia i te taviniraa ma te nephe atoa?

15 Ua putapû roa o Iesu i te ohipa ta Maria i rave. I to ˈna manaˈoraa, ua rave oia i te hoê ohipa e tia ia haapopouhia. E ere te moni o te ô tei haaputapû ia Iesu, o te mea râ e ‘ua rave oia i tei tia ia ˈna.’ Ua faaohipa oia i taua taime ra no te horoa i ta ˈna i nehenehe e horoa. Ua huri vetahi mau tatararaa i teie mau parau e, “Ua rave oia i te mau mea atoa o ta ˈna i nehenehe,” aore ra, “Ua rave oia i tei to ˈna mana ia rave.” (An American Translation; The Jerusalem Bible) Ua horoa o Maria ma to ˈna nephe atoa, no te mea ua horoa oia i te tuhaa maitai roa ˈˈe. Te reira mau te auraa o te taviniraa ma te nephe atoa.

Na “piti lepeta” a te hoê vahine ivi

16. (a) Mea nafea to Iesu iteraa ˈtu i te ô a te hoê vahine ivi veve? (b) Eaha te faufaa o na moni a te vahine ivi?

16 Tau mahana noa i muri iho, i te 11 no Nisana, ua faaea ˈtura o Iesu i taua mahana taatoa ra i te hiero, i reira to ˈna mana i te faahaparaahia e to ˈna pahonoraa ˈtu i te mau uiraa faaturori no nia i te tute, te tia-faahou-raa, e vetahi atu mau tuhaa. Ua faahapa tahaa oia i te mau papai parau e te mau Pharisea “o tei rave pau roa i ta te fetii o te mau vahine ivi ra,” taa ê atu i te tahi atu mau mea. (Mareko 12:40) I muri iho, ua parahi maira o Iesu, i roto iho â paha i te Aua a te mau Vahine, e ia au i te peu ati Iuda, 13  afata faufaa to reira. Ua parahi oia maa taime, ma te hiˈopoa maitai i te mau taata e haere maira e tuu i ta ratou ô. E rave rahi feia moni o tei haere mai, peneiaˈe vetahi ma te faahua feia tia, e ma te faaahaaha atoa paha. (A faaau e te Mataio 6:2.) Faaea ˈtura te mata o Iesu i nia i te hoê vahine. Eita paha te mata o te tahi atu taata e haru i te tahi mea taa ê i nia i teie vahine, aore ra i ta ˈna ô. Area o Iesu ra, e nehenehe hoi ta ˈna e ite i te mafatu o vetahi ê, ua taa ïa ia ˈna e e “vahine taoˈa ore, e ivi” oia. Ua ite atoa oia e ehia moni ta ˈna i horoa—“e piti lepeta [“aita rea e faufaa,” MN].”b—Mareko 12:41, 42.

17. I te manaˈoraa o Iesu, eaha te faufaa o te ô a te vahine ivi, e eaha ta tatou e haapii ra no nia i te horoaraa i te taoˈa na te Atua?

17 Ua pii maira o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia ite mata roa ratou i te haapiiraa o ta ˈna e faaineine ra i te horoa. “E rahi [ta ˈna] i tuu i roto i te pueraa taoˈa nei i ta ratou atoa,” o ta Iesu ïa i parau. I to ˈna manaˈoraa, ua rahi aˈe ta ˈna i tuu i ta te tahi mau pueraa atoa. “Ua hope roa a ˈna taoˈa” i horoa—ta ˈna moni hopea. I to ˈna na reiraraa, ua tuu oia ia ˈna iho i roto i te rima aupuru o Iehova. Teie vahine i faarirohia ei hiˈoraa no te horoaraa i te taoˈa na te Atua, mea haihai roa ïa ta ˈna ô i te pae materia. I te aro râ o te Atua, ua hau atu ïa i te faufaa!—Mareko 12:43, 44; Iakobo 1:27.

Te haapiiraa na roto i to Iehova huru hiˈoraa i te taviniraa ravehia ma te nephe atoa

18. Eaha ta tatou e haapii ra no nia i to Iesu huru i nia i teie na vahine e piti?

18 Na roto i to Iesu huru i nia i teie na vahine e piti, te huti nei tatou i te mau haapiiraa tamahanahana mau no nia i to Iehova huru hiˈoraa i te taviniraa ravehia ma te nephe atoa. (Ioane 5:19) Aita o Iesu i faaau i te vahine ivi e o Maria. Ua haafaufaa oia i na moni e piti a te vahine ivi mai ta ˈna i haafaufaa atoa i te monoˈi “taoˈa rahi” a Maria. I te mea e ua horoa na vahine tataitahi i ta raua tuhaa maitai roa ˈˈe, i mua i te aro o te Atua, e mea faufaa ïa na ô e piti atoa ra. No reira, mai te peu e e tupu mai te mau manaˈo haafaufaa ore ia outou iho, no te mea eita ta outou e nehenehe e rave i te mau mea atoa o ta outou e hinaaro ra e rave i roto i te taviniraa a te Atua, eiaha e haaparuparu. Te oaoa nei o Iehova i te fariiraa i te tuhaa maitai roa ˈˈe o ta outou e nehenehe e horoa. A haamanaˈo, “e hiˈo [o Iehova] i te aau,” no reira ua ite maitai oia i te mau hinaaro o to outou mafatu.—Samuela 1, 16:7.

19. No te aha eita e tia ia tatou ia haava i ta vetahi e rave ra i roto i te taviniraa a te Atua?

19 E tia i te huru hiˈoraa o Iehova i te taviniraa ravehia ma te nephe atoa, ia ohipa i nia i to tatou iho huru hiˈoraa e to tatou haerea i nia i te tahi e te tahi. Auê te aroha ore e, ia faahapa i te mau tutavaraa a vetahi ê aore ra ia faaau i te taviniraa a te hoê taata e ta te tahi! Te tupu nei râ inaha, ua papai te hoê Kerisetiano e: “I te tahi mau taime, e au ra e te na ô ra vetahi e, mai te peu e e ere oe i te pionie, e mea faufaa ore ïa oe. Te feia e faaitoito nei i te tavini ‘noa’ ei feia poro i te Basileia, e tia ia ratou ia ite e te haafaufaa-atoa-hia ra ratou.” Ia haamanaˈo na tatou e aita to tatou e tiaraa no te haava e eaha te taviniraa ma te nephe atoa e tia ia ravehia e te tahi atu Kerisetiano. (Roma 14:10-12) Te haafaufaa nei o Iehova i te taviniraa ma te nephe atoa e ravehia e te taata tataitahi o na mirioni feia poro haapao maitai i te Basileia, e ia na reira atoa tatou e tia ˈi.

20. Mea tano aˈe ia manaˈo i te aha no nia i to tatou mau hoa haamori?

20 Eaha râ mai te peu e e au ra e mea iti aˈe ta vetahi pae e rave ra i tei tia hoi ia ratou ia rave i roto i te taviniraa? Na roto i te itiraa mai te mau hora taviniraa e taa ˈi i te mau matahiapo tapitapi e te hiaai ra te hoê hoa faaroo i te tauturu aore ra i te faaitoitoraa. I te hoê â taime, eiaha ia moehia ia tatou e, no te tahi pae, e au aˈe te taviniraa ravehia ma te nephe taatoa, i na moni iti a te vahine ivi, i ta Maria monoˈi moni rahi. Mea tano aˈe ia manaˈo e te here nei to tatou mau taeae e mau tuahine ia Iehova, e na teie here e turai ra ia ratou ia rave ia au—eiaha râ ia iti mai—i tei maraa ia ratou. Papu maitai, eita te hoê tavini haapao maitai a Iehova e maiti e rave ma te iti aˈe i ta ˈna e nehenehe no te tavini i te Atua!—Korinetia 1, 13:4, 7.

21. Eaha te toroa hau aˈe i te hoona ta e rave rahi e tapapa nei, e eaha te mau uiraa e hiti mai?

21 Teie râ, no te raveraa i te taviniraa ma te nephe atoa, e rave rahi mau tavini a te Atua o tei tapapa i te hoê toroa hau aˈe i te hoona—te taviniraa pionie. Eaha te mau haamaitairaa o ta ratou e fanaˈo nei? E eaha ïa no te feia i rotopu ia tatou, o tei ore â i nehenehe e rave i te taviniraa pionie—nafea tatou ia faaite i te huru feruriraa pionie? E pahonohia teie mau uiraa i roto i te tumu parau i muri nei.

[Nota i raro i te api]

a I te mea e ua mono o Matatia ia Iuda i nia i te tiaraa aposetolo, o to ˈna ïa iˈoa—eiaha râ to Paulo—tei papaihia i nia i taua mau ofai niu 12 ra. Noa ˈtu e e aposetolo atoa o Paulo, aita râ oia i roto i te tino 12.

b E lepetona te moni tataitahi, te moni ati Iuda haihai roa ˈˈe ïa i faaohipahia na i taua tau ra. E piti lepeta, 1 tuhaa ïa i nia i te 64 o te moni ohipa no te hoê mahana. Ia au i te Mataio 10:29, no te hoê moni asariona (e vau ïa lepeta), e nehenehe te hoê taata e hoo mai e piti manu rii, te mau manu mâmâ roa ˈˈe ïa e amuhia na e te feia veve. No reira, e vahine veve roa oia, no te mea te vai noa ra ia ˈna te afaraa o te tino moni hinaarohia no te hoo mai i te hoê anaˈe manu rii, aita ïa i navai no te hoê tamaaraa.

Eaha ta outou e pahono?

◻ Eaha te auraa ia tavini ia Iehova ma te nephe atoa?

◻ Nafea te faahohoˈaraa i roto i te Korinetia 1, 12:14-26 ia faaite e eita o Iehova e faaau ia tatou e o vetahi ê?

◻ Eaha ta tatou e haapii ra no nia i te horoaraa i te taoˈa ma te nephe atoa, na roto i te mau parau a Iesu no nia i te monoˈi moni rahi a Maria e na moni iti e piti a te vahine ivi?

◻ Nafea te manaˈo o Iehova i te taviniraa ravehia ma te nephe atoa ia ohipa i nia i to tatou huru hiˈoraa i te tahi e te tahi?

[Hohoˈa i te api 15]

Ua horoa o Maria i ta ˈna tuhaa maitai roa ˈˈe, i to ˈna faanoˈanoˈaraa i te tino o Iesu i te monoˈi “taoˈa rahi”

[Hohoˈa i te api 16]

Na moni a te vahine ivi—e ô haihai roa i te pae materia, ua hau atu râ i te faufaa i te aro o Iehova

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono