VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 15/10 api 4-7
  • Te ora i muri aˈe i te pohe—Nafea, afea, ihea?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te ora i muri aˈe i te pohe—Nafea, afea, ihea?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • O te pohe-ore-raa anei te pahonoraa?
  • Te huru o te taata pohe
  • Te pohe nei te taata taatoa
  • Tia-faahou-raa—Te hoê taime oaoa
  • Afea te reira e tupu ai?
  • Te mana o te tiaturiraa o te tia-faahou-raa
  • Eaha te tupu i nia i te feia pohe herehia e tatou?
    Te ite e aratai i te ora mure ore
  • Te ora i muri aˈe i te pohe—Eaha ta te Bibilia e parau ra?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Ia faaohipa anaˈe i te faaroo no te ora mure ore
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
  • Te hoê tiaturiraa papu
    Eaha te tupu i nia ia tatou ia pohe tatou?
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 15/10 api 4-7

Te ora i muri aˈe i te pohe—Nafea, afea, ihea?

TE HOROA ra te Poiete e te Tumu o te ora i ta ˈna iho haapapuraa e eita te pohe o te taata e faaore i te ora e a muri noa ˈtu. Hau atu â, te haapapu maira te Atua e e nehenehe e ora faahou eiaha no te tahi atu â maororaa taotiahia, no te ora râ ma te ore roa ˈtu e faaruru faahou i te pohe! Teie ta te aposetolo Paulo i parau ma te ohie e te papu râ: “Ua horoa mai oia [te Atua] i te hoê haapapuraa i te mau taata atoa e ua faatia faahou mai oia ia ˈna [Iesu Mesia] mai te pohe maira.”—Ohipa 17:31, MN.

Parau mau, te vai noa ra na uiraa faufaa e toru aita e pahonoraa: Nafea te hoê taata pohe e nehenehe ai e hoˈi faahou mai i te ora? Afea te reira e tupu ai? Ihea taua ora apî ra e tupu ai? Ati aˈe te ao nei, e rave rau pahonoraa tei horoahia i taua mau uiraa ra, tera râ, te taviri faufaa no te faataa i te parau mau no nia i te tumu parau, o te taa-papu-raa ïa e eaha te tupu i nia i te taata i to ratou poheraa.

O te pohe-ore-raa anei te pahonoraa?

Te tiaturi-rahi-hia ra e te vai ra te hoê tuhaa pohe ore o te taata atoa e to ratou tino noa te pohe. Mea papu ua faaroo outou i teie huru parau. Te faaauhia ra teie tuhaa e parauhia ra e mea pohe ore oia na roto e rave rau ravea, i te “nephe” aore ra te “varua.” Te parauhia ra e e ora ˈtu oia i te poheraa o te tino e e tamau oia i te ora i te tahi atu vahi. Ma te huna ore, e ere teie huru haapiiraa no roto mai i te Bibilia. Parau mau, ua tiai te tahi mau taata Hebera o te Bibilia i tahito ra i te ora i muri aˈe i te pohe, eiaha râ na roto i te oraraa ˈtu te tahi tuhaa pohe ore o ratou. Ua tiai ratou ma te tiaturi i te hoê hoˈiraa mai i te ora a muri aˈe i nia i te fenua nei na roto i te semeio o te hoê tia-faahou-raa.

Ua riro te patereareha ra o Aberahama ei hiˈoraa faahiahia o tei tiaturi i roto i te hoê tia-faahou-raa a muri aˈe o te taata pohe. Na roto i te faataaraa i to Aberahama fariiraa e pûpû i ta ˈna tamaiti ra o Isaaka ei tusia, te na ô maira te Hebera 11:17-19 e: “No te faaroo i pûpû ai Aberahama ia Isaaka, a tamatahia ˈi oia ra; . . . I parau hoi oia e, e tiâ i te Atua ia faatia faahou mai ia ˈna mai te pohe maira; e mai te mea hoi e mai te pohe maira te noaa-faahou-raa ia ˈna,” i te mea hoi aita te Atua i faahepo ia pûpûhia o Isaaka ei tusia. Taa ê atu i te faaiteraa i te tiaturiraa matamua i rotopu i te mau ati Iseraela e e hoˈi faahou mai ratou i te ora i muri iho (maoti râ i te ora oioi noa i roto i te hoê tuhaa varua), ua papai te peropheta Hosea e: “E faaora vau ia ˈna i te apoo ra; e hoo faahou atu vau ia ratou mai te pohe mai.”—Hosea 13:14.

I anafea ïa te manaˈo o te pohe-ore-raa te taata i ô ai i roto i te feruriraa e te tiaturiraa ati Iuda? Te faˈi nei te Buka parau paari ati Iuda (beretane) e “e peneiaˈe na te mana Heleni i faaô mai i te tiaturiraa o te pohe-ore-raa te nephe i roto i te haapaoraa ati Iuda.” Noa ˈtu râ, ua tiaturi e ua tiai noa te mau ati Iuda faaroo e tae mai i te tau o te Mesia i te hoê tia-faahou-raa a muri aˈe. E nehenehe tatou e ite maitai i te reira i roto i te aparauraa a Iesu e o Mareta i te poheraa to ˈna tuaane ra o Lazaro: “Ua parau atura Mareta ia Iesu, E te Fatu, ahiri oe i ǒ nei e ore e pohe tau tuaane. . . . Ua parau maira Iesu ia ˈna, E tia faahou mai ïa to tuaane. Ua parau atura Mareta ia ˈna, Ua ite au e, e tia faahou mai â oia ia tae i te tia-faahou-raa i te mahana hopea ra.”—Ioane 11:21-24.

Te huru o te taata pohe

I ǒ nei faahou, aita e faufaa ia ui maere. Te parau mau ohie a te Bibilia, oia hoi te “taoto” ra te taata pohe, ua aramoina oia, aita roa ˈtu to ˈna e manaˈo hohonu aore ra e ite. Aita teie huru parau mau i faaitehia ma te fifi, fifi roa ia taa i roto i te Bibilia. A hiˈo na i teie mau irava ohie roa ia taa: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea. . . . O tei itea ia oe ta to rima e rave ra, a rave ma to puai atoa ra; aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.” (Koheleta 9:5, 10) “Eiaha e tiaturi i te hui arii, e te taata atoa, aita hoi o ˈna e ora. Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.”—Salamo 146:3, 4.

Te taahia ra ïa e no te aha Iesu Mesia i faaau ai te pohe i te taoto. Te faahiti ra te aposetolo Ioane i te hoê aparauraa i rotopu ia Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ: “I na reira ˈtura oia, e oti aˈera ua parau atura oia ia ratou, Ua taoto to tatou hoa o Lazaro, te haere nei râ vau e faaara ia ˈna. Ua parau maira ta ˈna mau pǐpǐ, E te Fatu, te taoto ra oia e ora ïa. No te pohe te parau a Iesu i parau atura, i manaˈo râ ratou e no te taoto mau ta ˈna i parau maira. Ua faaite hua ˈtura Iesu ia ratou, Ua pohe roa Lazaro.”—Ioane 11:11-14.

Te pohe nei te taata taatoa

Ia pohe anaˈe te taata, o te taata taatoa ïa, eiaha noa râ te tino o te taata. Ia au i te mau parau Bibilia maramarama, e tia ia tatou ia faaoti e aita e nephe pohe ore to te taata o te ora ˈtu i te poheraa o to ˈna tino. Te faaite maitai ra te mau Papai e e nehenehe te nephe e pohe. “Inaha, no ˈu anaˈe te [nephe] atoa nei; mai te [nephe] ra o te metua oia atoa, te [nephe] ra o te tamaiti, no ˈu atoa ïa: [te nephe] o tei rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (Ezekiela 18:4; MN) Aita roa ˈtu te mau parau ra “pohe ore” aore ra “pohe-ore-raa” e faahitihia ra no nia i te huitaata nei.

Te horoa nei te Buka parau paari Katolika apî (beretane) i teie manaˈo anaanatae no nia i te mau parau Hebera e Heleni hurihia na roto i te parau ra “nephe” i roto i te Bibilia: “Te nephe i roto i te FT [Faufaa Tahito], o nepeš ïa, i roto i te FA [Faufaa Apî] [psy·kheʹ] ïa. . . . No roto mai te parau ra nepeš i te hoê parau tumu peneiaˈe te auraa e huti i te aho, e no reira . . . i te mea hoi e te faataa ê ra te aho i te taata ora i te taata pohe, ua tatarahia ˈtura te parau ra nepeš mai te ora aore ra o ˈna iho aore ra te ora o te taata taitahi noa. . . . Aita e [vahiraa e piti tuhaa] to te tino e te nephe i roto i te FT. Ua hiˈo te ati Iseraela i te mau mea i roto i to ratou tupuraa mau, i roto i to ratou taatoaraa, e ua faariro atura oia i te taata ei taata iho â e eiaha ei taata tatuhaahia. Te parau ra nepeš, tei hurihia na roto i ta tatou parau ra nephe, e ere ïa te auraa e ua faataa-ê-hia te nephe i te tino aore ra i te taata taitahi. . . . Te parau ra [psy·kheʹ], e parau ïa no te FA e tuea ra i te parau ra nepeš. E nehenehe oia e faataahia mai te tumu o te ora, te ora iho, aore ra te mea ora.”

Te taa ra ia outou e i te pohe, te faaea ra te taata i ora na, aore ra te nephe ora, i te ora. E hoˈi te tino i te “repo” aore ra i te mau mea o te fenua, o te hunahia e o te pê roa ˈtu i muri iho aore ra tei tahuhia i te auahi. Teie ta Iehova i parau ia Adamu: “E repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.” (Genese 3:19) Nafea ïa e ora ˈi i muri aˈe i te pohe? Tei roto te taata tei pohe i te mehara o te Atua. E mana e e aravihi semeio hoi to Iehova no te hamani i te taata, no reira e ere ïa i te mea maere e e nehenehe oia i roto i to ˈna mehara e faaherehere i te aamu o te ora o te taata. E, tei te Atua ra te mau tiaturiraa atoa e e ora faahou mai te reira taata.

Teie te auraa o te parau ra “varua,” o tei parauhia e e hoˈi oia i te Atua mau ra o tei horoa mai. Ma te faataa i teie faahopearaa, te faataa ra te taata papai faauruahia o te buka Koheleta e: “Ei reira te repo e hoˈi ai i raro i te repo no reira oia ra, e hoˈi râ te varua i te Atua i horoa maira.”—Koheleta 12:7.

O te Atua anaˈe te nehenehe e faaora i te taata. I to te Atua poieteraa i te taata i Edene ra e to ˈna haapuairaa i “te aho ora” i roto i ta ˈna apoo ihu, hau atu i te faaî i te mahaha o Adamu i te mataˈi, ua haapuai oia i te puai ora no te faaoraora i te mau taoˈa tahi atoa o to ˈna tino. (Genese 2:7) No te mea hoi e nehenehe teie puai ora e horoahia mai te mau metua i te mau tamarii na roto i te ravea o te tôraa e te fanauraa, e nehenehe e parau ma te tano e no ǒ mai te ora taata i te Atua ra, noa ˈtu e mea na roto mai i te mau metua.

Tia-faahou-raa—Te hoê taime oaoa

Eiaha e anoi te tia-faahou-raa e te fa-faahou-raa i roto i te tino ê, aita e itehia ra i roto i te mau Papai Moˈa. Te fa-faahou-raa i roto i te tino ê, e tiaturiraa teie e i muri aˈe i te poheraa o te hoê taata, e fa faahou mai oia i roto i te hoê aore ra e rave rahi tino ê. Te parauhia ra e e fa oia i te hoê faito teitei aˈe aore ra i te hoê faito raro aˈe ia faaauhia i te oraraa o te taata i mutaa iho, ia au i te mau mea i orahia i te roaraa o te oraraa i mutaa iho. Ia au i teie tiaturiraa, e “fa faahou” mai oia ei taata aore ra ei animala. Aita te reira e tuea ra i ta te Bibilia e haapii ra.

Ua hurihia te parau ra “tia-faahou-raa” mai te parau Heleni ra a·naʹsta·sis, oia hoi te auraa mau “te hoê tia-faahou-raa mai i nia.” (Ua huri te feia huri Hebera i te reo Heleni i te taˈo ra a·naʹsta·sis na roto i te mau taˈo Hebera ra techi·yathʹ ham·me·thimʹ, oia hoi te auraa “te ora-faahou-raa mai te taata pohe.”) Te tia-faahou-raa, o te ohipa-faahou-raa ïa te huru oraraa o te taata, te huru oraraa ta te Atua i tamau i roto i to ˈna mehara. Ia au i te hinaaro o te Atua no te taata, e faatiahia mai te taata i roto i te hoê tino taata aore ra i te hoê tino varua; e tapea oia i to ˈna iho ihotaata, tauâ noa huru e mau mehara to ˈna ra i to ˈna poheraa.

E, te faaite ra te Bibilia e piti huru tia-faahou-raa. A tahi, te tia-faahou-raa no te raˈi ïa e te hoê tino varua; no te tahi noa ïa mau taata. Ua fanaˈo Iesu Mesia i teie huru tia-faahou-raa. (Petero 1, 3:18) E ua faaite oia e o te feia maitihia i rotopu i ta ˈna mau pǐpǐ te fanaˈo i te reira, o te mau aposetolo haapao maitai na mua, o ta ˈna i tǎpǔ atu e: “Te haere nei au e haamaitai i te hoê vahi no outou. . . . E hoˈi mai au e aratai ia outou i o ˈu ra; ei reira atoa outou i te vahi e parahihia e au ra.” (Ioane 14:2, 3) Te faahiti ra te Bibilia i te reira mai “te tia-faahou-raa matamua,” matamua i roto i te tau e te anairaa. Te faataa ra te mau Papai i te feia e faatiahia mai no te ora i nia i te raˈi mai te mau tahuˈa a te Atua e mai te mau arii o te faatere e o Iesu Mesia. (Apokalupo 20:6) Teie “tia-faahou-raa matamua” no te hoê numera taotiahia ïa, e te faaite ra te mau Papai 144 000 taata anaˈe e ravehia i rotopu i te mau tane e te mau vahine haapao maitai. E haapapu ratou i to ratou taiva ore i te Atua ra o Iehova e ia Iesu Mesia e tae noa ˈtu i to ratou pohe, na roto i te rohiraa i roto i te faaiteraa ia vetahi ê to ratou faaroo.—Apokalupo 14:1, 3, 4.

Papu maitai, ua riro te tia-faahou-raa o te taata pohe ei taime no te oaoa rahi no taua mau taata ra e faatiahia mai no te ora i nia i te raˈi. Eita râ te oaoaraa e hope i reira, no te mea ua tǎpǔ-atoa-hia te hoê tia-faahou-raa no te ora i nia i te fenua nei. E apiti taua feia e faatia-faahou-hia mai i te rahiraa taata taotia-ore-hia e ora ˈtu i te hopea o te faanahoraa ino i teie mahana. I muri aˈe i to ˈna iteraa i te numera iti o te feia i faataahia no te tia-faahou-raa no te raˈi, ua faaitehia i te aposetolo Ioane i te hoê orama o “te feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa.” Auê ïa taime oaoa e, ia hoˈi faahou mai te mau mirioni taata, mau miria paha, i te ora i nia i te fenua nei!—Apokalupo 7:9, 16, 17.

Afea te reira e tupu ai?

Eita te oaoa e te umereraa e vai maoro mai te peu e e hoˈi faahou mai te taata pohe i nia i te fenua nei tei î i te aroraa, te haamaniiraa toto, te haaviiviiraa, e te haavîraa—te huru oraraa hoi i teie mahana. Eita, e tia i te tia-faahou-raa ia tiai i te haamauraa o “te fenua apî.” A feruri na, te hoê palaneta tei tamâhia i te mau taata e te mau faanahoraa tei opua e faaino i te fenua e tae mai i teie mahana e o te faaino ra i to ˈna haviti apî, taa ê noa ˈtu i te ati rahi ta ratou i faatupu i nia i to ˈna huiraatira.—Petero 2, 3:13; Apokalupo 11:18.

Papu maitai, aitâ i tupu atura te tia-faahou-raa rahi o te huitaata nei. Te parau apî râ, oia hoi e ere i te mea atea. Parau mau, e tia ia tiai i te hopea o teie faanahoraa o te mau mea iino. Teie râ, e rave rahi haapapuraa e faaite ra e te fatata maira te taime e tupu taue ai te “ati rahi,” o te uˈana roa ˈtu i roto i “te tamaˈi i taua mahana rahi o te Atua Puai hope ra”—tei faaau-pinepine-hia ia Aramagedo. (Mataio 24:3-14, 21; Apokalupo 16:14, 16) E iriti ê roa te reira i te ino atoa i nia i teie palaneta nehenehe, te Fenua. I muri iho, e haamata ˈi te Faatereraa Tausani Matahiti a Iesu Mesia, a faariro mǎrû-noa-hia ˈi te fenua ei Paradaiso.

Te faaite ra te Bibilia e i te roaraa o teie Faatereraa Tausani Matahiti, e tupu ai te tia-faahou-raa o te feia pohe. I reira e tupu ai te parau ta Iesu i tǎpǔ a vai ai oia i nia i te fenua nei: “Eiaha e maere i te reira; te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae . . . e tia mai ïa.”—Ioane 5:28, 29.

Te mana o te tiaturiraa o te tia-faahou-raa

Auê ïa tiaturiraa nehenehe no a muri aˈe te tia-faahou-raa—te hoê taime i reira te taata pohe e hoˈi faahou mai ai i te ora! Auê te reira i te faaitoito ia tatou ia faaruru atu i te mau faaheporaa o te ruauraa, te maˈi, te mau ati e te oto manaˈo-ore-hia, e te mau faateimaharaa e te mau fifi o te oraraa i te mau mahana atoa! Te afai ê ra oia i te tara o te pohe—eiaha na roto i te faaoreraa i te oto taatoa, na roto râ i te faataa-ê-raa mai ia tatou i te feia aita to ratou e tiaturiraa no a muri aˈe. Ua farii te aposetolo Paulo i teie mana faaitoito o te tiaturiraa o te tia-faahou-raa i roto i teie mau parau: “E te mau taeae, aita vau i hinaaro e ia ore outou ia ite i te parau i te feia i mairi te taoto nei, ia ore hoi outou ia taiâ, mai te tahi pae aore o ratou tiairaa ra. Ua faaroo hoi tatou e, i pohe Iesu e tia faahou aˈera i nia, oia atoa te feia e taoto i roto ia Iesu nei, na te Atua ïa e faahoˈi mai e oia atoa ra.”—Tesalonia 1, 4:13, 14.

Peneiaˈe, ua ite aˈena tatou i te tanoraa o te tahi atu manaˈo i horoahia e te taata no te pae Hitia o te râ o Ioba e: “Ua pau hoi au, mai te mea tahuti ra, mai te ahu ia pau i te manumanu ra. Area te taata ta te vahine e fanau nei, aita rea o ˈna pue mahana, e te î hoi i te peapea. Te tupu nei oia mai te tiare, e ua motu ihora; te maue nei mai te mǎrû ra, e aore i mau mai.” (Ioba 13:28–14:2) Ua ite atoa tatou i te papu-ore-raa o te oraraa e te tupuraa mau peapea e e nehenehe te hoê o tatou nei e roohia i te “taime e te tupuraa manaˈo-ore-hia.” (Koheleta 9:11, MN) Parau mau, aita te hoê o tatou nei e oaoa ra i te faaruru i te pohe. E riro te tiaturiraa papu o te tia-faahou-raa i te tauturu mai ia afai ê i te mǎtaˈu rahi o te pohe.

A faaitoito râ! Eiaha e manaˈo noa i te hoê taotoraa i roto i te pohe, i te hoê hoˈi-faahou-raa mai atoa râ i te ora na roto i te semeio o te tia-faahou-raa. A tiai ma te tiaturi i te haamaitairaa o te hoê oraraa a muri aˈe aita e hopearaa, e mea oaoa atoa te iteraa e te fatata maira taua taime haamaitaihia ra.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono