E ora anei to muri aˈe i te pohe?
E PITI uiraa tei haafeaa i te huitaata e mau tausani matahiti te maoro: No te aha tatou e ruau ai e e pohe ai i te pae hopea? Te vai ra anei te tahi huru ora i muri aˈe i te pohe?
Ua haapeapea te uiraa matamua e rave rahi taata, no te mea aita atoa te ihi rapaauraa no teie tau, e ta ˈna mau mea maere atoa i itea mai, i nehenehe e horoa mai i te hoê pahonoraa papu aore ra i te hoê pahonoraa e au.
Area te piti o te uiraa ra, ua rau ïa te mau pahonoraa. E mea pinepine râ, te taa ê ra te mau pahonoraa i te uiraa e e ora anei to muri aˈe i te pohe, i rotopu i te feia e farii ra e ere te reira noa te oraraa e te feia atoa e tiaturi ra ma te fati ore e e hope te ora i te poheraa. Te parau mai nei te rahiraa o teie pǔpǔ hopea nei e aita e feaaraa i roto i to ratou feruriraa e te mea noa ta te taata e ite ra, o te potoraa ïa o to ˈna oraraa. E pinepine, te pahonoraa au roa ˈˈe i horoahia no te mau manaˈo taa ê i tuuhia mai oia ïa, “Atira noa ˈtu, aita te hoê taata i hoˈi aˈena mai no te faaite mai ia tatou, e ere anei?”
Mai te tahi atu mau uiraa aimârô, e rave rahi taata aita i papu atura—ma te parau e tei mua noa ratou i te râmâraa na roto i tera aore ra tera ravea. E pahono râ paha vetahi e ma te faatura ore e, “E tiai noa matou e e ite matou a muri aˈe!”
Te hoê uiraa tahito
Ua faahitihia te hoê uiraa matamua no nia i te ora i muri aˈe i te pohe tau 3 500 matahiti i teie nei e Ioba, taata matau-maitai-hia no te pae Hitia o te râ, tei matauhia no to ˈna faaoromai i roto i te mauiui. Mea na ô to Ioba aniraa i ta ˈna uiraa: “Te taata nei râ, te pohe nei ïa e marua noa ihora, te pohe nei te taata, e teihea ihora ïa? Mai te pape i te roto ra e mǎrô, e te pau nei te pape pue e ua marô; oia atoa te taata nei, te taoto nei i raro, e ore e tia mai . . . Ia pohe te taata nei, e ora faahou anei?”—Ioba 14:10-14.
E ere râ o Ioba anaˈe o te uiui nei no nia i te ora i muri aˈe i te pohe. Te faaite nei te Buka parau paari o te haapaoraa e te morare (beretane) i teie manaˈo maramarama i raro aˈe i te upoo parau ra “Huru o te taata pohe”: “Aita e tumu parau tei tuatihia i to ˈna oraraa i te pae feruriraa i haamau aˈenei i te feruriraa o te taata maoti râ to ˈna huru i muri aˈe i te pohe. E pinepine te [taata] i roto i te mau fenua atoa o te ao nei, e e manaˈo maramarama e te taa maitai to ratou no nia i te ao varua—to ˈna oraraa, to ˈna mau huru taa ê, to ˈna hohoˈa fenua—e te faatupu nei te reira i te hoê tapitapiraa uˈana no nia i te tumu parau. Te faaite maira te mǎtaˈu i te taata pohe e parare ra i te hoê manaˈo tahito roa e aita i hope te ora o te taata pohe. Aita e ito faahou to te taata pohe; e mea papu iho â ïa; tera râ, aita anei e ito ê atu e ohipa ra, aore ra aita anei teie mau ito e nehenehe e ohipa na roto i te mau ravea aravihi, e te miterio? Noa ˈtu e ua tiaturi na te taata i te omuaraa i te hoê varua, te hoê nephe, aore ra te hoê tupapau, taa ê i te tino, aore ra aita, e au ra e te vai ra te mau tumu atoa no te tiaturi e ua manaˈo ratou e te tamau noa ra te taata pohe i te ora i te tahi huru ora.”
Tei roto paha outou i te hoê o na huru taata e toru i nia nei: oia hoi te feia aita i papu eaha te tupu i muri aˈe i te pohe; te feia i tiaturi papu e e ora to muri aˈe i te pohe; aore ra te feia i tiaturi papu e mai tera iho â te oraraa. Noa ˈtu eaha te huru, te ani nei matou ia outou ia hiˈopoa maitai i te tumu parau i muri nei. A hiˈo na eita anei outou e ite i te hoê haapapuraa Bibilia taa maitai e te vai ra te hoê haamaitairaa faahiahia o te hoê oraraa oaoa i muri aˈe i te pohe, nafea te reira e tupu ai, ihea, e afea.