VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 1/10 api 20-23
  • Apolo—Te hoê taata poro parau ohie i te parau mau kerisetiano

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Apolo—Te hoê taata poro parau ohie i te parau mau kerisetiano
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “Te paari hoi i te parau i papaihia”
  • Itoito e te haehaa râ
  • I Korinetia
  • Te mau huru o te Atua o te faaohie i te haereraa i mua i te pae varua
  • A poro ia riro te taata ei pǐpǐ
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2003
  • ‘Parare e puai noa ˈtura’ noa ˈtu te patoiraa
    “Faataa maitai” i te parau o te Faatereraa arii a te Atua
  • E haafaufaa roa i te taioraa Bibilia
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
  • A haapae i te huru feruriraa tataˈu e a tapi i te hau
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2021
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 1/10 api 20-23

Apolo—Te hoê taata poro parau ohie i te parau mau kerisetiano

NOA ˈTU e e melo ratou no te amuiraa kerisetiano e rave rahi aore ra maa matahiti noa, e tia i te feia poro atoa i te Basileia ia anaanatae i te haereraa i mua ei feia poro i te parau apî maitai. Oia hoi ia rahi atu â to tatou ite no nia i te Parau a te Atua e to tatou aravihi i te haapiiraa ˈtu i te reira ia vetahi ê. No vetahi, teie paha te auraa, te faarururaa ˈtu i te mau hopoia, te upootiaraa i nia i te mau fifi, aore ra te vataraa mai ratou ia rahi atu â te ohipa.

Te vai ra i roto i te Bibilia e rave rahi hiˈoraa o te mau tane e te mau vahine paieti i tahito ra o tei faatupu, na roto i te mau ravea rau, i te mau haereraa rahi i mua i te pae varua e o tei ooti mai i te mau utua maitatai no ta ratou mau tutavaraa. O Apolo ïa te hoê i rotopu ia ratou. I to te mau Papai faaite-matamua-raa ia ˈna, e taata oia o tei ore i taa maitai i te taatoaraa o te mau haapiiraa kerisetiano; maa matahiti noa i muri iho, ua riro mai oia ei tia ratere a te amuiraa i te senekele matamua. Na te aha i faatia ia ˈna ia haere i mua mai teie te huru? E mau huru maitatai to ˈna o te tia ia tatou paatoa ia apee.

“Te paari hoi i te parau i papaihia”

Fatata i te matahiti 52 o to tatou tau, ia au i te taata papai Bibilia ra o Luka, “ua haere maira i Ephesia te hoê ati Iuda o Apolo te iˈoa, i Alesanederia te fanauraa, e taata parau [“ohie,” MN], e te paari hoi i te parau i papaihia ra. I haapiihia oia i te parau a te Fatu: e no te anaanatae o to ˈna aau, ua parau atura, e haapii maite atura i te parau a te Fatu, o te bapetizo a Ioane anaˈe ra ta ˈna i ite. Ua parau atura oia i roto i te sunago ma te mǎtaˈu ore.”—Ohipa 18:24-26.

Alesanederia, i Aiphiti, o te piti ïa o te oire rarahi o te ao i muri noa iho ia Roma e o te hoê o te mau pu rarahi a te peu o te mau nunaa i taua tau ra no te ati Iuda e no te Heleni atoa. E au ra e, ua noaa ia Apolo teie ite papu o te mau Papai Hebera e te parau ohie na roto i te hoê haapiiraa i rotopu i te huiraatira rarahi ati Iuda o taua oire ra. Ihea o Apolo i te haapiiraahia no nia ia Iesu, e mea fifi roa ia papu i te reira. “E au ra e, e taata ratere oia—peneiaˈe e hoo taoˈa e tere ra na tera e tera vahi,” o te manaˈo ïa o te taata ite ra o F. F. Bruce, “e ua nehenehe oia e farerei i te feia poro kerisetiano i te tahi o te mau vahi o ta ˈna i haere.” Noa ˈtu eaha te tupuraa, e noa ˈtu e ua paraparau e ua haapii o ˈna ma te tano no nia ia Iesu, e au ra e ua porohia o ˈna hou te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou tau, no te mea “o te bapetizo a Ioane anaˈe ra ta ˈna i ite.”

Ei vea no Iesu, ua horoa o Ioane Bapetizo i te hoê faaiteraa mana i te nunaa Iseraela taatoa, e e rave rahi o tei bapetizohia e ana ei taipe no te tatarahaparaa. (Mareko 1:5; Luka 3:15, 16) Ia au i te manaˈo o te rahiraa taata tuatapapa aamu, i rotopu i te huiraatira ati Iuda no te Hau emepera Roma, ua taotiahia te ite o te rahiraa i nia noa i te mau mea i porohia i te hiti pape o Ioridana. “Aita ta ratou Kerisetianoraa i haere i mua ˈtu i te haamataraa o te taviniraa a to tatou Fatu ra,” o ta W. J. Conybeare e o J. S. Howson ïa i parau. “Aita ratou i ite i te auraa taatoa o te poheraa o te Mesia; aita atoa paha ratou i ite i te tupuraa o To ˈna tia-faahou-raa.” E au ra e, aita atoa i noaa ia Apolo te ite no nia i te niniiraahia mai te varua moˈa i te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou tau. Noa ˈtu â, ua noaa ia ˈna te tahi haamaramaramaraa tano no nia ia Iesu, e aita oia i tapea i te reira no ˈna iho. I te mea mau, ua imi oia i te mau ravea ma te mǎtaˈu ore no te paraparau no nia i ta ˈna i ite. Teie râ, aitâ to ˈna itoito e to ˈna anaanatae i tuea i te ite tano roa.

Itoito e te haehaa râ

Te na ô faahou ra te faatiaraa a Luka e: “Ia faaroo atura Akuila raua o Perisila ia ˈna, ua aratai maira raua ia ˈna i to raua iho utuafare, e ua faaite maite atura ia ˈna i te parau a te Atua.” (Ohipa 18:26) Ua taa ia Akuila e ia Perisila e ua tuea to Apolo faaroo e to raua iho, ma te paari râ, aita raua i tamata i te faaafaro i to ˈna ite o te erehia i te tahi mau mea i mua i te taata. E au ra e e rave rahi tauaparauraa ta raua e o Apolo o ˈna anaˈe iho, ma te opua e tauturu ia ˈna. Eaha te huru o Apolo, te hoê taata “parau mana . . . i te parau i papaihia ra?” (Ohipa 18:24, Kingdom Interlinear) E riro mau â, e ua poro o Apolo i ta ˈna poroi o te erehia i te tahi mau mea i mua i te taata maa taime hou a farerei ai oia ia Akuila e ia Perisila. E ohie iho â te hoê taata teoteo i te ore e farii e ia faaafarohia o ˈna, e taata haehaa e te mauruuru râ o Apolo, i te mea e ua nehenehe ia ˈna ia rave faahope i to ˈna ite.

Ua ite-papu-atoa-hia teie â huru haehaa o Apolo i to ˈna ineineraa i te farii i te hoê rata tururaa no ǒ mai i te mau taeae no Ephesia na te amuiraa i Korinetia. Te na ô faahou ra te faatiaraa e: “E hinaaro aˈera oia i te fano i Ahaia, ua papai ihora te mau taeae i te parau, i te aˈoraa ˈtu i te mau pǐpǐ ia ite maitai mai ratou ia ˈna.” (Ohipa 18:27; 19:1) Aita o Apolo i titau e ia fariihia o ˈna na nia i to ˈna iho tiaraa, ua pee râ oia ma te haehaa i te faanahoraa a te amuiraa kerisetiano.

I Korinetia

Mea maitai roa te mau hotu matamua o te taviniraa a Apolo i Korinetia. Te faatia ra te buka a te mau Ohipa ra e: “E tae atura oia i reira e tauturu rahi to ˈna i te feia no te aroha mau a te Atua i faaroo ai ra. Mârô maite atura oia i te ati Iuda i te vahi taata, faaite papu maite atura e, o Iesu te Mesia i te parau i papaihia ra.”—Ohipa 18:27, 28.

Ua horoa Apolo ia ˈna iho no te tavini i te amuiraa, ma te faaitoito i te mau taeae na roto i ta ˈna faaineineraa e to ˈna itoito. Eaha te ravea oia i manuïa ˈi? Papu, mea aravihi iho â o Apolo e te itoito no te tauaparau tamau i mua i te taata e te mau ati Iuda. Hau atu râ i te faufaa, ua haaferuri oia ma te rave i te mau Papai.

Noa ˈtu e e mana rahi to Apolo i rotopu i te mau Korinetia, teie râ hoi, ua faatupu ta ˈna pororaa i te mau faahopearaa iino manaˈo-ore-hia. Nafea hoi? E ohipa maitai mau ta Paulo raua o Apolo i rave i te tanuraa i te huero o te parau mau o te Basileia e i te faarariraa i te pape i Korinetia. Ua poro o Paulo i reira i te matahiti 50 paha o to tatou tau, e piti matahiti hou te taeraa mai o Apolo. I te taime a papai ai o Paulo i ta ˈna rata matamua i to Korinetia, i te matahiti 55 paha o to tatou tau, ua tupu te amahamaharaa. Ua faariro vetahi ia Apolo ei raatira no ratou, area te tahi atu pae o Paulo ïa ta ratou e au rahi ra aore ra o Petero aore ra o te Mesia anaˈe iho to ratou Aratai. (Korinetia 1, 1:10-12) Te parau ra vetahi e: ‘No Apolo vau.’ No te aha?

Ua poro o Paulo e o Apolo i te hoê â poroi, e huru taa ê râ to te tahi e te tahi. Ua farii o Paulo iho e ‘te maua ra o ˈna i te parau;’ i te tahi atu pae ‘e taata parau ohie’ o Apolo. (Korinetia 2, 10:10; 11:6) No to ˈna hoi aravihi, ua faaroo maite vetahi i rotopu i te huiraatira ati Iuda no Korinetia. Ua manuïa oia i te ‘haapapu-maite-raa e ua hape te mau ati Iuda,’ area râ ia Paulo, e ere i te mea maoro roa aˈenei, ua faarue oia i te sunago.—Ohipa 18:1, 4-6.

Teie râ anei te tumu e ua pee vetahi ia Apolo? Te manaˈo ra e rave rahi taata tatara parau e, no te hinaaro rahi i te mau tauaparauraa philosopho i rotopu i te mau Heleni, na te reira paha i turai ia vetahi ia au i te huru raveraa anaanatae a Apolo. Te horoa ra o Giuseppe Ricciotti i te manaˈo e “na roto i [ta Apolo] huru paraparau faahiahia e ta ˈna mau parau taipe nehenehe roa, ua haapopouhia o ˈna e te rahiraa o te au aˈe ia ˈna i ia Paulo, te hoê taata orero haehaa e te haaputapû ore i te manaˈo.” Mai te peu e, ua vaiiho te tahi pae ma te tano ore i to ratou iho mau hinaaro ia faatupu i te amahamaha i rotopu i te mau taeae, e mea ohie ia taa e no te aha o Paulo i faahapa etaeta ˈi i te faahanahanaraa i “te paari o te feia paari.”—Korinetia 1, 1:17-25.

Teie râ, noa ˈtu teie mau faahaparaa aita e aimârôraa i rotopu ia Paulo e ia Apolo. Noa ˈtu e, ua manaˈo noa vetahi e e feia patoi te tahi i te tahi teie na taata poro e piti ia noaa ia raua te here o te mau Korinetia, aita roa ˈtu te mau Papai e faaite ra i te reira. Aita hoi oia i tamata i te haamau ia ˈna iho ei aratai no te hoê pǔpǔ, ua faarue râ o Apolo ia Korinetia, ua hoˈi oia i Ephesia, e tei pihai iho oia ia Paulo i to ˈna papairaa i ta ˈna rata matamua i te amuiraa amahamaha.

Aita e amahamaharaa aore ra e enemiraa i rotopu ia raua; ma te papu râ, ua ohipa amui raua no te faatitiaifaro i te mau fifi i Korinetia ma te tiaturi i te tahi e te tahi. Peneiaˈe e mau manaˈo feaa to Paulo no nia ia vetahi i Korinetia eiaha râ no nia ia Apolo. Ua au maite te ohipa a na taata e piti; ua ati maite ta raua mau haapiiraa. No te faahiti i te mau parau iho a Paulo: “Na ˈu hoi i tanu, e na Apolo i faarari i te pape,” e ‘e hoa rave ohipa hoi raua no te Atua.’—Korinetia 1, 3:6, 9, 21-23.

Mai ia Paulo, ua faatura rahi te mau Korinetia ia Apolo, ma te hinaaro e ia haere faahou mai oia i ǒ ratou. I to Paulo râ aniraa ia Apolo e hoˈi i Korinetia, aita te taata no Alesanederia i farii. Ua na ô o Paulo e: “Area tau taeae nei o Apolo, ua parau maite atu hoi au ia ˈna ia haere atu oia . . . , aita râ oia i hinaaro i te haere atu i teie nei, e tae atu râ oia ia tae i te mahana e au ai ra.” (Korinetia 1, 16:12) Peneiaˈe aita o Apolo i hinaaro e hoˈi no te mea te mǎtaˈu ra o ˈna i te faatupu â i te amahamaha, aore ra no te mea noa, e ohipa ta ˈna i te tahi vahi ê.

Te taime hopea e faahitihia te parau o Apolo i roto i te mau Papai, te tere ra o ˈna i Kereta e peneiaˈe ua mahemo atu Kereta. Ua faaite faahou â o Paulo i to ˈna haapeapearaa no to ˈna taua e hoa rave ohipa, ma te ani ia Tito ia horoa na Apolo e to ˈna hoa ratere o Zena i te mau mea atoa o ta raua e hinaaro i to raua tere. (Tito 3:13) I taua taime ra, i muri aˈe tau ahuru matahiti faaineineraa kerisetiano, ua haere o Apolo i mua ma te ravai ia ohipa oia ei tia ratere a te amuiraa.

Te mau huru o te Atua o te faaohie i te haereraa i mua i te pae varua

Ua haamau te taata poro no Alesanederia i te hoê hiˈoraa maitai roa no te feia poro atoa i te parau apî maitai o teie nei tau, oia mau, te feia atoa e hinaaro ra e haere i mua i te pae varua. E ere paha tatou i te feia parau ohie mai ia ˈna ra te huru, e nehenehe mau â tatou e tutava ia pee i to ˈna ite e te aravihi i te faaohiparaa i te mau Papai, ma te tauturu hoi i te feia aau tae mau e imi ra i te parau mau. Na roto i to ˈna hiˈoraa itoito i te pororaa, “e tauturu rahi to [Apolo] i te feia . . . i faaroo.” (Ohipa 18:27) E taata haehaa, horoa ia ˈna iho, e te hinaaro e tavini ia vetahi ê o Apolo. Ua taa maitai ia ˈna e aita e vahi no te enemiraa aore ra no te nounou toroa i roto i te amuiraa kerisetiano, no te mea e “e hoa rave ohipa hoi [tatou paatoa] no te Atua.”—Korinetia 1, 3:4-9; Luka 17:10.

E nehenehe tatou, mai ia Apolo te huru, e haere i mua i te pae varua. Te hinaaro ra anei tatou e haamaitai aore ra e faarahi i ta tatou taviniraa moˈa, ma te tuu ia tatou i nia i te hoê tiaraa e nehenehe ai Iehova e ta ˈna faanahonahoraa e faaohipa hau atu â ia tatou? Na reira ïa e riro ai tatou ei feia haapii e ei feia poro i te mau parau mau kerisetiano ma te itoito.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono