Te faatupu ra te Parau a te Atua i te “mau semeio”
FAATIAHIA E THÉRÈSE HÉON
I te hoê mahana i te matahiti 1965, ua tomo vau i roto i te hoê taiete tapihooraa e ua opere au i te mau vea ra Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! na te feia hoo taoˈa. Te haamata ra vau i te haere i rapae, ua faaroo atura vau i te hoê paaina. O te hoê ofai pupuhi ïa i pihai iho i to ˈu avae. “Mea na ô ia rave anaˈe i te mau Ite no Iehova,” o ta te hoê taata hoo taoˈa ïa i parau mai ma te faaooo.
UA RIARIA vau—aita râ vau i vaiiho i te taviniraa ma te taime taatoa. Mea faufaa roa te mau parau mau a te Bibilia ta ˈu i haapii, eita hoê aˈe mea e turai ia ˈu ia vaiiho i ta ˈu taviniraa. A vaiiho na ia ˈu ia faataa ˈtu e no te aha râ.
I muri aˈe i to ˈu fanauraahia i te avaˈe Tiurai 1918, ua faaea to ˈu nau metua i Cap-de-la-Madeleine, te hoê oire iti no Québec, i Kanada, tei matauhia mai Te Vahi o te mau Semeio. Ua ruru mai te mau ratere i ǒ nei no te faahanahanaraa i te vahi moˈa o te Paretenia ra o Maria. Noa ˈtu e aita te mau faahua semeio a Maria e nehenehe e haapapuhia, ua faatupu mau râ te Parau a te Atua i te mau semeio i roto i te oraraa o te mau taata e rave rahi a riro mai ai te oire iti ra ei oire rahi e hau atu i te 30 000 taata.
I te 20raa o to ˈu matahiti, ua ite to ˈu papa e ua anaanatae au i te mau tumu parau faaroo e ua horoa mai o ˈna i ta ˈna Bibilia. I to ˈu haamataraa i te taio, ua huru ê roa vau i to ˈu haapiiraa i roto i te Exodo pene 20 e ua faahapa-papu-hia te haamoriraa i te hohoˈa. I reira noa, aita vau i tiaturi faahou i te mau haapiiraa a te Ekalesia Katolika e aita vau i haere faahou i te Pureraa. Aita vau i hinaaro e haamori i te mau tii. Te haamanaˈo noa ra vau ia ani mai Papa e, “Thérèse, eita oe e haere i te pureraa?” “Eita, te taio ra vau i te Bibilia,” o ta ˈu ïa i pahono atu.
Ua tamau noa vau i te taio i te Bibilia i roto i to ˈu oraraa, i muri aˈe atoa i to ˈu faaipoiporaa i te avaˈe Setepa 1938. I te mea e pinepine ta ˈu tane ra o Rosaire e rave i te ohipa i te po, ua riro ïa te taioraa i te Bibilia ei peu matauhia na ˈu ia haere oia i ta ˈna ohipa. Aita i maoro roa, ua taa aˈera ia ˈu e e nunaa ta te Atua, e ua haamata vau i te imi ia ratou.
To ˈu imiraa i te nunaa a te Atua
No te mea o ta ˈu i haapii i te pureraa, i to ˈu apîraa ra, ua riaria na vau e haere e taoto no to ˈu mǎtaˈu e ara mai i roto i te po auahi. No te aro i teie huru mǎtaˈu, ua matau na vau i te parau ia ˈu iho e e ore te hoê Atua here e vaiiho i teie huru ohipa riaria ia tupu. Ma te tiaturi, ua tamau vau i te taio i te Bibilia, no te ite i te parau mau. Ua riro vau mai te eunuka no Etiopia ra o tei taio, aita râ i taa i te auraa.—Ohipa 8:26-39.
Ua haamata to ˈu taeae André e ta ˈna vahine, o tei faaea i roto i te hoê piha i raro mai i to mâua, i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova i te area matahiti 1957. Ua parau vau i to ˈu tuahine hoovai e ia haere noa mai te mau Ite e poro i roto i te fare tahua, e faaara mai o ˈna ma te tupaˈipaˈi i te aroaro fare. E taa ïa ia ˈu e eiaha e iriti i te opani. Ua moehia ia ˈna i te hoê mahana i te faaara mai.
I te reira mahana, ua iriti au i te opani e te tia noa ra o Kay Munday, te hoê pionie, mea na reira ia piihia te mau tavini Ite no Iehova ma te taime taatoa. Ua paraparau mai o ˈna no nia i te iˈoa o te Atua, ma te faataa mai e e iˈoa iho â to te Atua, o Iehova. I muri aˈe i to ˈna haereraa, ua heheu vau i ta ˈu Bibilia no te hiˈopoa e ua niu-mau-hia anei ta ˈna i parau mai i nia i te mau irava Bibilia. Ua oaoa roa vau i to ˈu maimiraa.—Exodo 6:3, Douay, nota i raro i te api; Mataio 6:9, 10; Ioane 17:6.
I to Kay haere-faahou-raa mai, ua tauaparau mâua no nia i te haapiiraa Katolika o te Toru Tahi, o te na ô ra e e toru taata te Atua i roto hoê Atua. I muri iho, ua hiˈopoa maitai au i ta ˈu iho Bibilia no te ite papu e aita oia e haapii ra i te Toru Tahi. (Ohipa 17:11) Ua haapapu ta ˈu hiˈopoaraa e aita Iesu e tuea ra e te Atua. Ua poietehia o Iesu. E haamataraa to ˈna, area Iehova ra, aita ïa. (Salamo 90:1, 2; Ioane 14:28; Kolosa 1:15-17; Apokalupo 3:14) No to ˈu mauruuru i te mea o ta ˈu i haapii, ua oaoa vau i te faahaere â i te mau aparauraa Bibilia i mua.
I te hoê mahana i te matahiti 1958, i te tupuraa te vero hiona i Novema, ua titau manihini mai Kay ia ˈu ia haere i te hoê tairururaa haaati e tupu i taua po iho ra i roto i te hoê piha tarahu. Ua farii au e ua oaoa roa vau i te porotarama. I muri iho, a tauaparau noa ˈi au i te hoê Ite tei haere mai e paraparau ia ˈu, ua ani au e, “E tia anei i te hoê Kerisetiano ia haere e poro na te mau fare?”
“E,” o ta ˈna ïa i pahono mai, “e tia ia faaitehia te parau apî maitai, e te faaite ra te Bibilia e te haereraa e farerei i te mau taata i to ratou fare, e ravea faufaa roa teie no te pororaa.”—Ohipa 20:20.
Auê au i te mauruuru e i ta ˈna pahonoraa! Na te reira i haapapu mai ia ˈu e ua iteahia mai ia ˈu te nunaa a te Atua. Ahiri oia i parau mai e, “Eita, aita e faufaa,” e feaa ïa to ˈu manaˈo e ua iteahia mai ia ˈu te parau mau, no te mea ua ite au eaha ta te Bibilia i parau no nia i te pororaa na te mau fare. Mai reira mai, ua haere oioi au i mua i te pae varua.
I muri aˈe i taua tairururaa haaati ra, ua haamata vau i te haere i te mau putuputuraa a te mau Ite no Iehova i faatupuhia i roto i te oire tapiri no Trois-Rivières. O Kay e to ˈna hoa taviniraa ra o Florence Bowman anaˈe te mau Ite e noho ra i Cap-de-la-Madeleine. Ua na ô atura vau i te hoê mahana e, “E haere mai au e poro na muri iho ia orua ananahi.” Ua oaoa raua i to ˈu apeeraa ia raua.
Pororaa i roto i to ˈu iho oire
Ua manaˈo vau e e farii pauroa te taata i te poroi a te Bibilia, ua ite oioi râ vau e eita roa ˈtu mai te reira. I to Kay raua Florence tonoraahia i te tahi atu vahi, o vau anaˈe i roto i te oire e poro ra i te mau parau mau a te Bibilia na te mau fare. Ma te itoito, ua tamau vau i te poro o vau anaˈe fatata e piti matahiti tae noa ˈtu i to ˈu bapetizoraa i te 8 no Tiunu 1963. I taua noâ mahana ra, ua rave au i te mea i piihia te taviniraa pionie i te tau faafaaearaa.
Ua rave au i taua taviniraa ra e hoê matahiti te maoro. I muri iho, ua parau mai Delvina Saint-Laurent e e haere mai o ˈna i Cap-de-la-Madeleine e mâua te rave i te taviniraa e hoê taime i te hebedoma mai te peu e e riro mai au ei pionie tamau. No reira, ua faaî atura vau i ta ˈu aniraa no te taviniraa pionie tamau. Tera noa râ, e piti noa hebedoma hou vau a haamata ˈi i te taviniraa ma te taime taatoa, ua pohe atura Delvina. Nafea ïa vau? Inaha, ua faaî au i ta ˈu aniraa e aita vau i hinaaro e taui. No reira, i te avaˈe Atopa 1964, ua haamata vau i ta ˈu taviniraa ma te taime taatoa. I na matahiti e maha i muri iho, o vau anaˈe ia haere na te mau fare.
E pinepine te mau Katolika paieti no Cap-de-la-Madeleine i te patoi. Ua taniuniu vetahi i te mutoi no te tamata i te tapea i ta ˈu pororaa. I te hoê mahana, mai ta ˈu i faahiti i te omuaraa, ua tamata te hoê taata hoo taoˈa i te haamǎtaˈu ia ˈu na roto i te pupuhiraa i pihai iho i to ˈu avae. Inaha, ua atutu te reira aamu na roto i te oire. Ua pii te afata teata no reira i teie tupuraa, te ohipa patoiraa i te mau Ite no Iehova. Ua riro te ohipa i tupu ei faaiteraa au maitai. Ma te manaˈo-ore-hia, ahuru matahiti i muri iho, ua riro mai te hoê fetii o te taata hoo taoˈa tei pupuhi i pihai iho i to ˈu avae, ei Ite.
“Mau semeio” faatupuhia e te Parau a te Atua
I te roaraa o te mau matahiti, ua ite au te hiˈa-mǎrû-noa-raa te patu o te patoiraa i te mau parau mau a te Bibilia i Cap-de-la-Madeleine. I te area matahiti 1968, ua haere mai vetahi atu mau Ite i ǒ nei, e ua haamata ˈtura te mau taata no reira i te farii i te mau parau mau a te Bibilia. I te omuaraa o te mau matahiti 1970, ua tupu mau â te hoê maraaraa rahi o te numera haapiiraa Bibilia. Ua rahi roa ta ˈu mau haapiiraa e ua tia ia ˈu ia ani i te tahi atu mau Ite ia faatere e rave rahi o ta ˈu mau haapiiraa Bibilia ia nehenehe au e apiti tamau atoa i roto i te taviniraa na te mau fare.
I te hoê mahana, ua farii te hoê vahine apî e ia vaiiho atu vau i te buka ra Te parau mau e aratai i te ora mure ore ra no te haapiiraa Bibilia. O André te iˈoa o to ˈna hoa i taua taime ra, e taata apî oia e te ohipa ino, e hohoˈa faahuehue to ˈna, o tei apiti mai i roto i te aparauraa. Ua anaanatae André i te aparauraa, e ua haamatahia te hoê haapiiraa Bibilia. I muri iho noa ˈˈe, ua paraparau o ˈna i to ˈna mau hoa no nia i te mea ta ˈna i haapii.
I te hoê taime, ua haapii au i te Bibilia e e maha taata ohipa iino, e ere te hoê o ratou i te mea paraparau roa, mea faaroo rahi râ o ˈna. O Pierre to ˈna iˈoa. I te hoê poipoi i te area hora piti, ua faaroo mâua ta ˈu tane i te patotoraahia te opani. A feruri na i teie huru tupuraa: E maha taata ohipa iino e tia noa ra i te opani no te ui mai i te mau uiraa. Auaa râ, aita roa ˈtu Rosaire i amuamu noa ˈˈe i teie mau huru farereiraa i te mau hora manaˈo-ore-hia.
I te pae hopea, ua haere mai na taata e maha i te mau putuputuraa. Teie râ, o André raua Pierre anaˈe o tei tamau noa. Ua faaohipa raua i te mau ture a te Atua i roto i to raua oraraa, e ua bapetizohia raua. Hau atu i te 20 matahiti i teie nei, ua tavini teie na taata e piti ia Iehova ma te haapao maitai. I to raua haamataraa i te haapii, ua matauhia raua no ta raua mau ohipa iino e ua imihia na raua e te mutoi. I te tahi taime, ua haere mai te mutoi e tii ia raua i muri aˈe i te hoê o ta matou mau haapiiraa Bibilia aore ra i roto i te hoê putuputuraa a te amuiraa. Te oaoa nei au e ua poro vau i “te taata atoa,” e i reira to ˈu ite-roa-raa e mea nafea te Parau a te Atua ia faatupu i te mau tauiraa e au mau â i te semeio.—Timoteo 1, 2:4.
Ahiri i parauhia mai ia ˈu i te omuaraa o ta ˈu taviniraa e, e tia mai te hoê Piha no te Basileia i Cap-de-la-Madeleine e e î roa i te nunaa a Iehova, eita ïa vau e tiaturi. Ua oaoa vau no te mea ua maraa te hoê amuiraa nainai i te oire tapiri no Trois-Rivières na roto e ono amuiraa hotu maitai o te putuputu nei i roto e toru Piha no te Basileia, e te amuiraa atoa no Cap-de-la-Madeleine.
Ua oaoa mau â vau i te tautururaa te tahi 30 taata e tae roa ˈtu i to ratou pûpûraa ia ratou e te bapetizoraa. I teie nei, i te 78raa o to ˈu matahiti, e nehenehe mau â ta ˈu e parau e, te oaoa nei au i to ˈu pûpûraa i to ˈu oraraa no Iehova. E tia râ ia ˈu ia parau e ua haaparuparu vau i te tahi area taime. No te manuïaraa e haapaiuma i taua mau area taime ra, e hohora noa vau i ta ˈu Bibilia e e taio vau i te tahi mau irava o te tamahanahana rahi ia ˈu. Aita ta ˈu i nehenehe e vaiiho ia mairi te hoê mahana ma te ore e taio i te Parau a te Atua. Te irava o tei faaitoito taa ê ia ˈu, o te Ioane 15:7 ïa, o te na ô ra e: “I ati mai outou ia ˈu ra, e ia vai maite tau parau i roto ia outou na, e ani noa ïa outou i ta outou i hinaaro ra, e e horoahia ïa ia outou.”
Te tiaturi nei au e farerei faahou ia Rosaire i roto i te ao apî e fatata roa maira. (Petero 2, 3:13; Apokalupo 21:3, 4) Na mua noa ˈˈe i to ˈna poheraa i te matahiti 1975, ua haere maitai o ˈna i mua no te bapetizoraa. I teie nei, te faaoti nei au e rave noa i te taviniraa ma te taime taatoa e e tamau i te oaoa i roto i te ohipa a Iehova.