VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 1/7 api 19-24
  • Ua fatata roa te upootiaraa o te haamoriraa mau

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua fatata roa te upootiaraa o te haamoriraa mau
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Feia ěê i roto i te hiero o te Atua i te pae varua
  • Te vahi Moˈa e te mau tauihaa i roto
  • Te upootiaraa hopea a te haamoriraa mau
  • Te tia-faahou-raa i nia i te fenua nei
  • Te tupuraa apî o te oroa patiaraa tiahapa
  • Te mau oroa faufaa i roto i te aamu o Iseraela
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • “E oaoa mau â hoi oe”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • Te hoê nahoa rahi e ore e pau ia taio
    Apokalupo—Tatararaa hopea
  • Te hiero rahi o Iehova i te pae varua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 1/7 api 19-24

Ua fatata roa te upootiaraa o te haamoriraa mau

“O Iehova hoi te arii i nia i te fenua atoa.”—ZEKARIA 14:9.

1. Eaha ta te mau Kerisetiano faatavaihia i faaruru i te tau o te Tamaˈi Rahi Matamua, e mea nafea te reira i te tohuraahia mai?

I TE tau o te Tamaˈi Rahi Matamua, ua faaruru te mau Kerisetiano faatavaihia e rave rahi mau haafifiraa e te mau tapearaa i ravehia e te mau nunaa e tamaˈi ra. Ua iti roa ta ratou mau tusia arueraa ia Iehova, e ua topa ratou i roto i te faatîtîraa i te pae varua. Ua tohuhia mai teie mau tupuraa atoa i roto i te Zekaria 14:2, o te faatia ra i te aroraa mai te mau nunaa ia Ierusalema. Te oire o taua parau tohu ra, o “Ierusalema [ïa] i te ao ra,” te Basileia o te Atua i nia i te raˈi e te vahi o “te terono o te Atua e to te Arenio.” (Hebera 12:22, 28; 13:14; Apokalupo 22:3) Na te feia faatavaihia a te Atua i nia i te fenua nei e faahohoˈa ra i teie oire. Ua ora mai te feia haapao maitai i rotopu ia ratou, i taua aroraa ra, inaha aita ratou i farii e ia tâpû-ê-hia ratou “i taua oire ra.”a

2, 3. (a) Mea nafea te haamoriraa a Iehova i te upootiaraa mai te matahiti 1919 mai â? (b) Eaha te mau ohipa i tupu mai te matahiti 1935 mai â?

2 I te matahiti 1919, ua faatiamâhia te feia faatavaihia haapao maitai i te faatîtîraa, e ua faaohipa ˈtura ratou i te tau hau i muri aˈe i te tamaˈi. Ei mau tia no te Ierusalema no te raˈi ra, ua faaohipa ratou i te hopoia faahiahia e poro i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua e e apiti i roto i te haaputuraa i te mau melo hopea o na 144 000. (Mataio 24:14; Korinetia 2, 5:20) I te matahiti 1931, ua rave mai ratou i te iˈoa tano roa no roto mai i te mau Papai ra, te mau Ite no Iehova.—Isaia 43:10, 12.

3 Mai reira mai, aita te mau Ite faatavaihia a te Atua i faaea i te haere i mua. Aita o Hitler iho e ta ˈna nuu politita Nazi i manuïa i te haamamû ia ratou. Noa ˈtu te hamani-ino-raa na te ao nei, ua faatupu ta ratou ohipa i te hotu ati aˈe te fenua nei. Mai te matahiti 1935 iho â râ, ua apitihia mai ratou e te “feia rahi roa” no te mau nunaa atoa, tei tohuhia i roto i te buka Apokalupo. E mau Kerisetiano pûpûhia e bapetizohia atoa ratou, e “ua horoi [ratou] i to ratou ahu, e ua teatea, i te toto o te Arenio ra,” o Iesu Mesia. (Apokalupo 7:9, 14) Teie râ, e ere ratou i te feia faatavaihia ma te tiaturiraa e haere i nia i te raˈi. To ratou tiaturiraa, o te fanaˈoraa ïa i te mea i erehia e Adamu raua Eva, oia hoi, te oraraa taata tia roa i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei. (Salamo 37:29; Mataio 25:34) I teie mahana, ua hau atu i te pae mirioni taata i roto i te feia rahi roa. Te upootia nei te haamoriraa mau a Iehova, tera râ, tei muâ to ˈna upootiaraa hopea.

Feia ěê i roto i te hiero o te Atua i te pae varua

4, 5. (a) Ihea te feia rahi roa e haamori ai ia Iehova? (b) Eaha te mau haamaitairaa taa ê o ta ratou e fanaˈo nei, e ua faatupu te reira i teihea parau tohu?

4 Mai tei tohuhia mai, ‘te haamori nei’ te feia rahi roa i te Atua ‘i te rui e te ao i roto i to ˈna hiero.’ (Apokalupo 7:15) I te mea e e ere ratou i te mau tahuˈa iseraela i te pae varua, ua ite Ioane ia ratou e tia ra i roto i te aumoa a te mau Etene i rapaeau mai i te hiero. (Petero 1, 2:5) Ua riro mau â te hiero o Iehova i te pae varua ei mea hanahana rahi, inaha ua î roa to ˈna mau vaehaa i te nahoa taata rahi o te arue ra ia ˈna i pihai iho i te toea o te Iseraela i te pae varua!

5 Aita te feia rahi roa e tavini ra i te Atua ma te tiaraa i faahohoˈahia e te aumoa a te mau tahuˈa i roto mai. Aita ratou i faarirohia ei feia parau-tia ma te opuaraa e riro ei tamarii faatavaihia a te Atua i te pae varua. (Roma 8:1, 15) Noa ˈtu râ, na roto i te faatupuraa i te faaroo i roto i te hoo o Iesu, e tiaraa mâ to ratou i mua ia Iehova. Ua faarirohia ratou ei feia parau-tia ma te opuaraa e riro ei mau hoa no ˈna. (A faaau e te Iakobo 2:21, 23.) Te fanaˈo atoa nei ratou i te haamaitairaa taa ê e pûpû atu i te mau tusia fariihia i nia i te fata a te Atua i te pae varua. Te tupu ra ïa te Isaia 56:6, 7 ma te hanahana i nia i teie nahoa rahi: “E te mau tamarii o te taata ê, o tei ati ia Iehova ra, ei haamori ia ˈna, e ia hinaaro hoi i te iˈoa o Iehova, . . . o ratou ta ˈu e aratai i roto i tau mouˈa moˈa ra, e faaoaoa vau ia ratou i roto i tau fare pureraa: e fariihia ta ratou mau tusia taauahi e ta ratou mau tusia i nia i tau fata; e parauhia hoi tau fare, o te fare pureraa no te taata atoa.”

6. (a) Eaha te mau tusia ta te feia ěê e pûpû nei? (b) E faahaamanaˈo te farii pape i roto i te aumoa a te mau tahuˈa ia ratou i te aha?

6 I rotopu i te mau tusia ta teie feia ěê e pûpû nei, te vai ra “ta te vaha nei [mai te tusia faraoa ota oro-huˈahuˈa-roa-hia], i te haamaitairaa i to ˈna ra iˈoa [to te Atua]” e “te hamani maitai, e te horoa.” (Hebera 13:15, 16) Ua riro atoa te farii pape rahi ta te mau tahuˈa i faaohipa na no te horoi ia ratou, ei faahaamanaˈoraa faufaa roa no teie feia ěê. E tia atoa ia ratou ia farii i te tamâraa i te pae varua e i te pae morare, a maramarama mǎrû noa ˈi ratou i te Parau a te Atua.

Te vahi Moˈa e te mau tauihaa i roto

7. (a) Eaha te manaˈo o te feia rahi roa no nia i te mau hopoia taa ê a te autahuˈa moˈa? (b) Eaha te mau hopoia ê atu ta vetahi mau taata ěê i fanaˈo?

7 E auraa anei to te vahi Moˈa e te mau tauihaa i roto no teie feia rahi roa o te mau taata ěê? Parau mau, eita ratou e naeahia i te tiaraa i faahohoˈahia e te vahi Moˈa. Aita hoi ratou i fanau-faahou-hia mai ei mau tamarii pae varua a te Atua ma te tiaraa taata tumu no te raˈi. E pohehae anei ratou aore ra e nounou anei ratou? Aita. Teie râ, te oaoa nei ratou i ta ratou hopoia taa ê e tauturu atu i te toea o na 144 000, e te faaite nei ratou i to ratou mauruuru hohonu no te opuaraa a te Atua e faatavai i teie mau tamarii pae varua, o te apiti atu i te Mesia no te aratai i te huitaata i te huru taata tia roa. Oia atoa, te poihere nei te feia rahi roa o te mau taata ěê i te maitai rahi mau o te Atua, i to ˈna horoaraa mai i te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei. Ua horoahia na vetahi o teie mau taata ěê, mai te mau Netinimi no tahito ra, i te mau hopoia taa ê a te tiaau, ma te tauturu atu i te autahuˈa moˈa.b (Isaia 61:5) Te nomino nei Iesu vetahi o teie feia ei “huiarii i nia i te fenua atoa nei.”—Salamo 45:16, MN.

8, 9. Eaha te haamaitairaa e noaa mai i te feia rahi roa ia tuatapapa ratou i te mau tauihaa i roto i te vahi Moˈa?

8 Noa ˈtu e eita roa ˈtu ratou e tomo i roto i te vahi Moˈa apî, e haapiiraa faufaa roa ta te feia rahi roa o te mau taata ěê e huti ra i te mau tauihaa i roto. Mai tei titauhia ia titô noa i te hinu i roto i te vairaa lamepa, oia atoa, te hinaaro nei te feia ěê i te varua moˈa no te tauturu ia ratou ia taa i te mau parau mau e matara mǎrû noa no roto mai i te Parau a te Atua, na roto i te arai o “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45-47) Hau atu, te tauturu nei te varua o te Atua ia ratou ia farii i teie titauraa: “Te parau nei te [v]arua e te vahine faaipoipo apî [te toea faatavaihia], E haere mai. E o tei faaroo ra, a parau atoa oia e, E haere mai. E o tei poihâ ra, a haere mai. E tei hinaaro ra, a rave noa mai oia i te pape ora.” (Apokalupo 22:17) Ua riro atura ïa te vairaa lamepa ei faahaamanaˈoraa i te feia rahi roa i ta ratou hopoia e anaana ei mau Kerisetiano e ia haapae i te mau haerea, te mau manaˈo, te mau parau, aore ra te mau ohipa atoa o te haapeapea i te varua moˈa o te Atua.—Ephesia 4:30.

9 Te faahaamanaˈo ra te airaa maa o te pane faaiteraa i te feia rahi roa e, ia vai oraora maitai ratou i te pae varua, e tia ia ratou ia rave tamau i te maa pae varua no roto mai i te Bibilia e no roto mai i te mau papai a “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 4:4) Te faahaamanaˈo ra te fata o te mea noˈanoˈa ia ratou i te faufaaraa ia pure ia Iehova ma te aau rotahi, ia tauturu mai oia ia ratou ia tapea i to ratou taiva-ore-raa. (Luka 21:36) E tia ia ratou ia faahiti i roto i ta ratou mau pure te mau parau arueraa e haamauruururaa hohonu. (Salamo 106:1) Te faahaamanaˈo atoa ra te fata o te mea noˈanoˈa ia ratou i te titauraa ia arue i te Atua na roto i te tahi atu mau ravea, mai to ratou himeneraa i te mau himene o te Basileia ma to ratou mafatu atoa i te mau putuputuraa kerisetiano e to ratou faaineine-maitai-raa no te “faˈi i te parau [ma te aravihi], e ia roaa ˈtu te ora.”—Roma 10:10.

Te upootiaraa hopea a te haamoriraa mau

10. (a) Eaha te ohipa faahiahia ta tatou e tiai nei? (b) Eaha te ohipa e tupu na mua?

10 I teie mahana “e rave rahi te taata” no te mau nunaa atoa o te putuputu mai nei i te fare haamoriraa a Iehova. (Isaia 2:2, 3) Ei haapapuraa i te reira, te na ô ra te Apokalupo 15:4 e: “O vai hoi te ore e mǎtaˈu ia oe, e [“Iehova,” MN] e, e te faahanahana i to oe iˈoa? o oe anaˈe hoi tei maitai roa: e hope atoa te mau fenua i te tae mai i mua i to aro ra a haamori ai: ua faaitehia ta oe ra mau utua tia.” Te faatia ra te Zekaria pene 14 i te ohipa e tupu i muri iho. I te tau e fatata mai nei, e naeahia te haerea ino o te rahiraa o te mau taata o te fenua nei, i te hoê faito rahi ia putuputu anaˈe ratou no te taime hopea no te aro ia Ierusalema—te mau tia o te Ierusalema no te raˈi i nia i te fenua nei. I reira Iehova e tia mai ai. Ei Atua-Faehau, ‘e aro mai oia i taua mau fenua ra’ o tei ore i taiâ i te tia mai no te aro.—Zekaria 14:2, 3.

11, 12. (a) Mea nafea Iehova ia pahono ia aro mai te mau nunaa atoa i mua nei i te feia haamori i roto i to ˈna hiero? (b) Eaha te hopea o te tamaˈi a te Atua?

11 “Teie râ te pohe ta Iehova e tairi mai i te taata atoa ra i tei aro ia Ierusalema ra; E pau noa to ratou iˈo tia noa ˈi to ratou avae i nia, e pau noa hoi to ratou mata i roto i te apoo mata mau ra, e pau noa hoi to ratou arero i roto i to ratou vaha. E riro hoi ia tae i taua mahana ra, i te tiarepuraa-rahi-hia to roto ia ratou no ǒ ia Iehova ra; e rave anaˈe hoi ratou atoa i te rima o te taua ra; e maraa hoi to ˈna rima i nia e rave i te rima o tana taua.”—Zekaria 14:12, 13.

12 E ati mau anei teie aore ra e ati taipe, i muri iho ïa tatou e ite ai. Hoê râ mea papu maitai. Ia tia ˈtu te mau enemi a te Atua no ta ratou aroraa hopea i nia i te mau tavini a Iehova, e tapeahia ratou na roto i te mau faaiteraa faahiahia o te puai o te Atua Mana hope ra. E mamû roa to ratou vaha. Mai te mea ïa e ua pe to ratou arero teoteo ra. E mohimohi roa ta ratou tapao hoê i mua ia ratou, mai te mea e ua pe atoa to ratou mata. E pau roa te puai o to ratou tino, o tei faaitoito hoi ia ratou ia aro atu. Ma te arepurepu, e huri tia ˈtu ratou i nia i te tahi e te tahi, ma te taparahiraa taata rahi. I reira ïa te mau enemi atoa no te haamoriraa a te Atua i nia i te fenua nei e mou roa ˈi. Inaha hoi, e faahepohia te mau nunaa atoa ia farii i te tiaraa mana arii o Iehova i nia i te ao atoa nei. E tupu ïa te parau tohu: “O Iehova hoi te arii i nia i te fenua atoa.” (Zekaria 14:9) I muri iho, e ruuruuhia Satani e ta ˈna mau demoni a haamata ˈi te Faatereraa Tausani Matahiti a te Mesia e te mau haamaitairaa rahi no te huitaata nei.—Apokalupo 20:1, 2; 21:3, 4.

Te tia-faahou-raa i nia i te fenua nei

13. O vai te feia “i toe i roto i te mau fenua atoa ra”?

13 Te haere faahou ra te parau tohu a Zekaria i mua i te pene 14, irava 16: “E riro hoi, o te taata atoa i toe i roto i te mau fenua atoa ra tei haere mai e rave ia Ierusalema, e haere atoa ïa i tera matahiti, i tera matahiti, e haamori i te Arii ra ia Iehova sabaota ra, e e haapao hoi i te oroa patiaraa tiahapa ra.” Ia au i te Bibilia, e roohia te feia atoa e ora nei i teie mahana, o te ora noâ i te hopea o teie faanahoraa ino e o te haavahia ei mau enemi no te haamoriraa mau, i ‘te utua i te pohe mure ore.’ (Tesalonia 2, 1:7-9; a hiˈo atoa Mataio 25:31-33, 46.) Eita ratou e faatiahia mai. Oia atoa, i roto i te feia “i toe,” te vai ra te mau melo o te mau nunaa o tei pohe na mua ˈˈe i te tamaˈi hopea a te Atua e, no ratou, te vai ra te tiaturiraa o te tia-faahou-raa niuhia i nia i te Bibilia. Ua tǎpǔ o Iesu e: “Te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae; e te feia i mau na i te parau maitai ra, e tia mai ïa e rave i te ora; e te feia hoi i mau na i te parau ino ra, e tia mai ïa e rave i te pohe.”—Ioane 5:28, 29.

14. (a) Eaha te tia i te feia e faatiahia mai ia rave ia noaa ia ratou te ora mure ore? (b) Eaha te roohia i te taata atoa o te patoi i te pûpû ia ˈna no Iehova e i te rave i te haamoriraa mau?

14 Teie mau taata atoa e faatiahia mai, e tia ïa ia ratou ia rave i te hoê ohipa ia riro to ratou tia-faahou-raa ei tia-faahou-raa no te ora, eiaha râ ei tia-faahou-raa no te pohe. E tia ia ratou ia haere mai i roto i te mau aumoa o te hiero o te Atua i nia i te fenua nei, e ia tipapa i raro ei pûpûraa ia ratou no te Atua na roto ia Iesu Mesia. Te taata atoa e faatiahia mai o te patoi i te na reira, e roohia ïa oia i te hoê â ati e tiai nei i te mau nunaa no teie nei tau. (Zekaria 14:18) O vai tei ite e ehia rahiraa taata o te faatiahia mai, o te apiti atu ma te oaoa i te feia rahi roa no faatupu i te oroa patiaraa tiahapa apî? Eita e ore e mea rahi, e e hau atu te hanahana o te hiero rahi o Iehova i te pae varua!

Te tupuraa apî o te oroa patiaraa tiahapa

15. (a) Eaha vetahi mau tuhaa faahiahia o te oroa patiaraa tiahapa tahito a Iseraela? (b) No te aha i faatusiahia ˈi e 70 puaatoro oni i taua oroa ra?

15 I te mau matahiti atoa, e titauhia na Iseraela i tahito ra, ia faatupu i te oroa patiaraa tiahapa. Hoê hebedoma te maoro e e tupu oia ia oti te ootiraa. E taime haamauruururaa oaoa te reira. I taua hebedoma atoa ra, e ora ratou i raro aˈe i te mau tiahapa tapoˈihia e te rauere raau, te mau amaa tamara iho â râ. Ua faahaamanaˈo teie oroa ia Iseraela e mea nafea to te Atua faaoraraa mai i to ratou mau tupuna i Aiphiti e mea nafea to ˈna aupururaa ia ratou i to ratou parahiraa i raro aˈe i te mau tiahapa i roto i to ratou tere e 40 matahiti na roto i te medebara e tae roa ˈtu i to ratou tapaeraa i te Fenua i Tǎpǔhia ra. (Levitiko 23:39-43) I te tau oroa, e 70 puaatoro oni o te faatusiahia i nia i te fata o te hiero. Oia mau, ua riro teie tuhaa o te oroa ei tohu no te ohipa faaoraraa tia roa e te taatoa tei ravehia e Iesu Mesia. I te pae hopea, e fanaˈohia te mau haamaitairaa o ta ˈna tusia no te hoo i te huaai eita e tae ia taio o na utuafare e 70 o te huitaata no roto mai ia Noa.—Genese 10:1-29; Numera 29:12-34; Mataio 20:28.

16, 17. (a) Afea te tupuraa apî o te oroa patiaraa tiahapa i haamata ˈi, e mea nafea to ˈna tupuraa i muri iho mai? (b) Nafea te feia rahi roa ia apiti i roto i teie oroa?

16 Ua tohu ïa te oroa patiaraa tiahapa tahito i te haaputuraa oaoa o te feia hara i hoo-faahou-hia mai i roto i te hiero rahi o Iehova i te pae varua. Ua haamata te tupuraa apî o teie oroa i te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou tau, i te haamataraa te haaputuraa oaoa o te mau ati Iseraela pae varua i roto i te amuiraa kerisetiano. (Ohipa 2:41, 46, 47) Ua taa i teie feia faatavaihia e e “taata ěê e te purutia” ratou i roto i te ao a Satani no te mea tei nia “to ratou tiaraa taata tumu [mau] i te raˈi.” (Petero 1, 2:11; Philipi 3:20, MN) Ua faataupupuhia teie oroa oaoa, oia hoi te haaputuraa i te Iseraela pae varua maa taime, na roto i te ohipa apotata tei tupu i te faraa mai te Amuiraa faaroo kerisetiano. (Tesalonia 2, 2:1-3) Teie râ, ua haamata faahou te oroa i te matahiti 1919 i te haaputuraahia te mau melo hopea o na ati Iseraela pae varua e 144 000, apeehia mai e te haaputuraa o te feia rahi roa no te mau nunaa atoa faahitihia i roto i te Apokalupo 7:9.

17 Te na ôhia ra e e amaa tamara ta te feia rahi roa i roto i to ratou rima, e tapao faaite ïa e te apiti atoa nei ratou ma te oaoa i roto i te tupuraa apî o te oroa patiaraa tiapaha. Ei mau Kerisetiano pûpûhia, te apiti nei ratou ma te oaoa i roto i te ohipa haaputu-rahi-raa mai i te feia haamori i roto i te hiero o Iehova. Hau atu, ei feia hara, ua ite ratou e aita to ratou e tiaraa no te faaea tamau i nia i te fenua nei. Mai te feia atoa e faatiahia mai a muri aˈe, e tia ia ratou ia tamau noa i te faatupu i te faaroo i roto i te tusia o te hoo o te Mesia e tae roa ˈtu i te taime e naeahia ˈi ia ratou te huru taata tia roa, i te hopea o te Faatereraa Tausani Matahiti a te Mesia.—Apokalupo 20:5.

18. (a) Eaha te ohipa e tupu ia hope te Faatereraa Tausani Matahiti a Iesu Mesia? (b) Nafea te haamoriraa mau a Iehova ia upootia i te pae hopea?

18 I reira, e tia ˈtu te feia haamori a te Atua i nia i te fenua nei i mua ia ˈna ma te huru taata tia roa e eita ratou e titau faahou i te mau tahuˈa i nia i te raˈi. Te reira ïa te taime “e pûpû atu ai [Iesu Mesia] i te basileia i te Atua, i te Metua ra.” (Korinetia 1, 15:24) E “tuu-iti-noa-hia” Satani no te tamata i te huitaata tia roa. E haamouhia te feia faaroo ore atoa e a muri noa ˈtu, oia atoa o Satani e ta ˈna mau demoni. Te feia e tapea i to ratou haapao maitai, e noaa ïa ia ratou te ora mure ore. E riro mai ratou ei feia parahi tamau i roto i te Paradaiso i nia i te fenua. E naeahia te tupuraa apî o te oroa patiaraa tiahapa, i te hoê hopearaa hanahana e te manuïa. E upootia te haamoriraa mau no te hanahana mure ore o Iehova e te oaoaraa mure ore o te huitaata nei.—Apokalupo 20:3, 7-10, 14, 15.

[Nota i raro i te api]

a Ua tuatapapahia te mau irava tataitahi o te pene 14 a Zekaria i roto i te buka ra Le paradis rétabli parmi les hommes—grâce à la Théocratie!, neneihia i te matahiti 1977 e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., mau pene 21 e 22.

b No te ite hau atu â no nia i te mau Netinimi no teie tau, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 15 no Eperera 1992, api 16.

Uiraa faahaamanaˈoraa

◻ Mea nafea “Ierusalema” i te aroraahia mai i te tau o te Tamaˈi Rahi Matamua ra?—Zekaria 14:2.

◻ Eaha te ohipa i tupu i nia i te nunaa o te Atua mai te matahiti 1919 mai â?

◻ I teie mahana, o vai te apiti ra i roto i te tupuraa apî o te oroa patiaraa tiahapa?

◻ Nafea te haamoriraa mau ia hope roa i te upootia?

[Hohoˈa i te api 23]

E faaohipahia na te mau amaa tamara no te oroa patiaraa tiahapa

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono