VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 1/3 api 8-13
  • Te mau oroa faufaa i roto i te aamu o Iseraela

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau oroa faufaa i roto i te aamu o Iseraela
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te faufaaraa o te mau oroa rahi
  • I te tau o te mau Arii no roto mai ia Davida
  • I muri aˈe i te hopoi-tîtî-raa
  • I te senekele matamua o to tatou tau
  • “E oaoa mau â hoi oe”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • E nafea tatou e faufaahia ˈi i te mau oroa i tahito ra?
    Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano (2021)
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 1/3 api 8-13

Te mau oroa faufaa i roto i te aamu o Iseraela

“Ia tai toru to te mau tane i ǒ oe ra haere faaiteraa ˈtu i mua i te aro o to Atua ra o Iehova i te matahiti hoê, i te vahi ta ˈna e haapao . . . ; e eiaha hoi ratou e haere faufaa ore noa i mua i te aro o Iehova.”—DEUTERONOMI 16:16.

1. Eaha te nehenehe e parauhia no nia i te mau taime oroa i te mau tau Bibilia?

EAHA te ô mai i roto i te feruriraa ia manaˈo anaˈe outou i te hoê oroa? E ravehia na te amu-hua-raa aore ra te inu-hua-raa e te peu taiata i roto i te tahi mau oroa i mutaa ihora. Hoê â ïa huru atoa i roto i te tahi mau oroa no teie nei tau. Area râ te mau oroa tei faataahia i roto i te Ture a te Atua na to Iseraela, e mea taa ê ïa. I te mea hoi e mau taime oaoa teie, e nehenehe ïa e faataa ia ratou mai “te [“mau tairururaa,” MN] moˈa.”—Levitiko 23:2.

2. (a) Eaha tei titauhia i te mau tane ati Iseraela ia rave e toru taime i te matahiti? (b) Eaha te hoê “oroa,” ia au i to ˈna auraa i roto i te Deuteronomi 16:16?

2 E oaoa na te mau tane ati Iseraela haapao maitai—tei apee-pinepine-hia e to ratou utuafare—ia haere i Ierusalema, ‘te vahi ta Iehova i haapao,’ e e horoa maitai na ratou i te mau ô i na oroa rahi e toru. (Deuteronomi 16:16) Te faataa ra te buka ra Tuatapaparaa i te mau taˈo o te Faufaa Tahito (Beretane) i te taˈo Hebera tei hurihia na roto i te parau ra “oroa” i roto i te Deuteronomi 16:16, mai te hoê “taime oaoa rahi . . . i reira te tahi mau hiˈoraa faahiahia o te farii maitai o te Atua e faahanahanahia ˈi na roto i te mau tusia e te mau oroa.”a

Te faufaaraa o te mau oroa rahi

3. Eaha te mau haamaitairaa tei faahaamanaˈohia e na oroa e toru o te matahiti?

3 I te mea e e feia faaapu ratou, ua taaihia ïa te ora o te mau ati Iseraela i nia i te haamaitairaa a te Atua na roto i te ûa. Ua tuea na oroa rahi e toru i roto i te Ture a Mose e te ootiraa kerite i te omuaraa o te tau uaaraa tiare, i te ootiraa sitona i te hopea o te tau uaaraa tiare, e i te toea o te auhune i te hopea o te tau veavea. E mau taime teie no te oaoa rahi e no te haamauruuru i Tei atuatu i te tereraa o te ûa e Tei hamani i te fenua hotu. E ere râ no te reira anaˈe i faatupuhia ˈi teie mau oroa.—Deuteronomi 11:11-14.

4. Ua faatupuhia te oroa matamua no teihea ohipa tei tupu i roto i te aamu?

4 E faatupuhia na te oroa matamua i te avaˈe matamua o te kalena Bibilia tahito, mai te 15 e tae atu i te 21 no Nisana, e tano ïa i ta tatou hopea avaˈe Mati aore ra te omuaraa o te avaˈe Eperera. Ua piihia oia te Oroa Pane Faahopue-ore-hia, e no te mea hoi e e tupu oia i muri iti noa ˈˈe i te Pasa i te 14 no Nisana, ua pii-atoa-hia ïa oia “te oroa ra i te pasa.” (Luka 2:41; Levitiko 23:5, 6) Ua faahaamanaˈo teie oroa ia Iseraela i to ratou faaoraraahia mai te ati i Aiphiti, no reira te pane faahopue-ore-hia i piihia ˈi “te pane no te ati.” (Deuteronomi 16:3) Ua faahaamanaˈo te reira ia ratou e no to ratou horo-ru-raa i rapaeau ia Aiphiti, aita ˈtura ïa e taime no te tuu i te hopue i roto i ta ratou faraoa oˈi e no te tiai e ia maraa oia. (Exodo 12:34) I roto i teie oroa, eiaha ia itehia te pane faahopuehia i roto i te hoê fare ati Iseraela. Te taata e apiti i te oroa, e te taata ê atoa, o te amu noa ˈtu i te pane faahopuehia, e roohia ïa oia i te utua pohe.—Exodo 12:19.

5. Eaha te haamaitairaa taa ê tei faahaamanaˈohia paha e te piti o te oroa, e o vai te apiti i roto i te oaoaraa?

5 E tupu te piti o te oroa e hitu hebedoma (49 mahana) i muri aˈe i te 16 no Nisana, oia hoi i te 6raa o te mahana o te toru o te avaˈe no Sivana, e tano ïa i ta tatou hopea avaˈe Me. (Levitiko 23:15, 16) Ua piihia oia te Oroa Hebedoma (i te tau o Iesu, ua pii-atoa-hia oia te Penetekose, oia hoi te auraa “Pae ahururaa” na roto i te reo Heleni), e ua tupu taua oroa ra fatata i te hoê â taime o te matahiti a faaôhia ˈi o Iseraela i roto i te faufaa a te Ture i te Mouˈa Sinai. (Exodo 19:1, 2) I roto i teie oroa, ua nehenehe ïa te mau ati Iseraela haapao maitai e haamanaˈo i ta ratou haamaitairaa taa ê, oia hoi to ratou faataa-ê-raahia ei nunaa moˈa na te Atua. I to ratou riroraa mai ei nunaa taa ê na te Atua, ua titauhia ia ratou ia auraro i te Ture a te Atua, mai te faaueraa e haapao ma te here i te feia i roto i te fifi, ia nehenehe hoi ratou e fanaˈo atoa i te oroa.—Levitiko 23:22; Deuteronomi 16:10-12.

6. Ua faahaamanaˈo te toru o te oroa i te nunaa o te Atua i teihea ohipa i tupu?

6 Ua piihia te oroa hopea o na oroa rahi e toru o te matahiti, te Oroa Haapueraa maa, aore ra te Oroa Patiaraa tiahapa. E tupu ïa taua oroa ra i te hitu o te avaˈe no Tisiri, aore ra Etanima, mai te 15 e tae atu i te 21 o te mahana, e tano ïa i te omuaraa o ta tatou avaˈe Atopa. (Levitiko 23:34) I taua taime ra, e faaea ïa te nunaa o te Atua i rapaeau i to ratou fare aore ra i nia i to ratou tapoˈi fare i roto i te mau tamǎrǔ (te mau tiahapa) no te hoê area taime, tei hamanihia e te mau amaa e te mau rauere. E faahaamanaˈo na hoi te reira ia ratou i to ratou tere e 40 matahiti te maoro mai Aiphiti mai i te Fenua Tǎpǔhia, i reira to te nunaa haapiiraa i te turui i nia i te Atua no to ratou mau hinaaro i te mau mahana atoa.—Levitiko 23:42, 43; Deuteronomi 8:15, 16.

7. Nafea tatou e faufaahia ˈi i te hiˈo-faahou-raa i te mau oroa i faatupuhia i Iseraela tahito?

7 E hiˈo faahou anaˈe na i te tahi mau oroa tei riro na ei oroa faufaa i roto i te aamu o te nunaa tahito o te Atua. E riro te reira ei faaitoitoraa ia tatou i teie nei tau, i te mea hoi e ua titau-manihini-atoa-hia tatou ia haaputuputu tamau i te mau hebedoma atoa e e toru taime i te matahiti i roto i te mau rururaa e te mau tairururaa rahi.—Hebera 10:24, 25.

I te tau o te mau Arii no roto mai ia Davida

8. (a) Eaha te taurua faufaa i roto i te aamu, tei faatupuhia i te tau o te Arii ra o Solomona? (b) Eaha te hopea rahi o te Oroa Patiaraa tiahapa no teie nei tau ta tatou e nehenehe e tiai?

8 Ua faatupuhia te hoê taurua faufaa i roto i te aamu i te taime o te Oroa Patiaraa tiahapa, i te tau o te faatereraa ruperupe a te Arii ra o Solomona, te tamaiti a Davida. “E feia rahi” tei haaputuputu mai te mau hopea o te Fenua Tǎpǔhia, no te Oroa Patiaraa tiahapa e te avariraa o te hiero. (Paraleipomeno 2, 7:8) I te otiraa te oroa, ua faahoˈi atura te Arii ra o Solomona i te feia i apiti mai, e “ua haamaitai maira ratou i te arii, reva ˈtura i to ratou mau tiahapa, ma te rearea e ma te oaoa te aau i te mau maitai atoa ta Iehova i rave i ta ˈna tavini ia Davida, e ia Iseraela i to ˈna taata.” (Te mau arii 1, 8:66) E oroa faufaa mau â teie. I teie nei tau, te tiai nei te mau tavini o te Atua i te hopea rahi o te Oroa Patiaraa tiahapa no teie nei tau ia hope anaˈe te Faatereraa Tausani Matahiti a te Solomona Rahi, o Iesu Mesia. (Apokalupo 20:3, 7-10, 14, 15) I taua taime ra, e tahoêhia te mau taata e faaea ra i te mau poro atoa o te fenua, tae noa ˈtu te feia tei faatiahia mai e te feia i ora ˈtu i Aramagedo, i roto i te haamoriraa oaoa a te Atua ra o Iehova.—Zekaria 14:16.

9-11. (a) Na te aha i aratai e ia faatupuhia te hoê oroa faufaa i te tau o te Arii ra o Hezekia? (b) Eaha te hiˈoraa i horoahia mai e rave rahi no te basileia o na opu tino ahuru i te pae apatoerau, e eaha ta te reira e faahaamanaˈo ra ia tatou i teie nei tau?

9 Ua tupu te tahi atu oroa faahiahia, tei faatiahia i roto i te Bibilia, i muri aˈe i te faatereraa a te Arii ino ra o Ahaza, o tei opani i te hiero e o tei aratai i te basileia o Iuda i roto i te ohipa apotata. Na te Arii maitai ra o Hezekia i mono ia Ahaza. I te matahiti matamua o ta ˈna faatereraa, i te 25raa o to ˈna matahiti, ua rave o Hezekia i te hoê porotarama rahi no te haamau-faahou-raa e no te faatitiaifaroraa. Ua iriti oioi atura oia i te hiero e ua rave atura i te mau faanahoraa no to ˈna tataîraa. I muri iho, ua hapono atura te arii i te mau rata i te mau ati Iseraela e faaea ra i roto i te basileia patoi o na opu tino ahuru o Iseraela i te pae apatoerau, no te titau manihini ia ratou ia haere mai e faatupu i te Pasa e te Oroa Pane Faahopue-ore-hia. E rave rahi tei haere mai, noa ˈtu te tâhitohitoraa a to ratou mau hoa.—Paraleipomeno 2, 30:1, 10, 11, 18.

10 Ua manuïa anei te oroa? Te faatia ra te Bibilia e: “[Faatupu] atura te tamarii a Iseraela i tae mai i Ierusalema i te oroa [pane] faahopue ore ra ma te oaoa rahi, e rui hitu aˈera; ua haamaitai te mau ati Levi e te feia tahuˈa ia Iehova, i tera mahana, i tera mahana, ma te mau mea oto rahi ia Iehova ra.” (Paraleipomeno 2, 30:21; MN) Auê ïa hiˈoraa maitai ta te mau ati Iseraela i horoa na te nunaa o te Atua i teie nei tau, e rave rahi hoi o ratou o te faaruru ra i te patoiraa e o te haere ra i te mau tairururaa noa ˈtu te atea!

11 E rave anaˈe na i te hiˈoraa o na Tairururaa Mataeinaa “Te paieti” e toru, tei tupu i Polonia i te matahiti 1989. I rotopu i na taata 166 518 tei tae mai, e mea rahi no Rusia tahito mai ratou e no te tahi atu mau fenua no Europa Hitia o te râ, ua opanihia hoi te ohipa a te mau Ite no Iehova i reira i taua taime ra. “A tahi ra vetahi, o tei tae mai i teie mau tairururaa,” o ta te buka ra Te mau Ite no Iehova—Feia poro i te Basileia o te Atua (Farani) ïa e faahiti ra,b “i haere ai i te hoê haaputuputuraa rahi te vai ra hau atu i te 15 aore ra i te 20 tavini o Iehova. Ua î roa to ratou mafatu i te mauruuru i to ratou hiˈoraa ˈtu i te mau ahuru tausani taata i nia i te mau tahua, i te apitiraa ˈtu e o ratou i roto i te pure, e i te tahoêraa ˈtu i to ratou reo i roto i te mau himene arueraa ia Iehova.”—Api 279.

12. Na te aha i aratai e ia faatupuhia te hoê oroa faufaa i raro aˈe i te faatereraa a te Arii ra o Iosia?

12 I muri aˈe i te poheraa o Hezekia, ua topa faahou atura to Iuda i roto i te haamoriraa hape i raro aˈe i te faatereraa a te mau Arii ra o Manase e o Amona. I muri iho, ua faatere maira te tahi atu arii maitai, te taurearea ra o Iosia, o tei ohipa ma te itoito no te haamau faahou i te haamoriraa mau. I te 25raa o to ˈna matahiti, ua faaue atura o Iosia e ia tataîhia te hiero. (Paraleipomeno 2, 34:8) I roto i te tataîraa, ua itehia mai te Ture tei papaihia e Mose i roto i te hiero. Ua putapû roa te Arii ra o Iosia i te mea o ta ˈna i taio i roto i te Ture a te Atua, e ua faanaho atura oia e ia taiohia te reira i mua i te mau taata atoa. (Paraleipomeno 2, 34:14, 30) I muri iho, ia au i te mau mea i papaihia, ua faanahonaho atura oia i te hoê oroa o te Pasa. Ua horoa atoa mai te arii i te hoê hiˈoraa maitai na roto i te horoa-maitai-raa i te mau ô no teie oroa. I te pae hopea, te faatia ra te Bibilia e: “Aita ïa e pasa i itea i Iseraela nei mai ia Samuela peropheta mai â.”—Paraleipomeno 2, 35:7, 17, 18.

13. Eaha ta te mau oroa a Hezekia e a Iosia e faahaamanaˈo ra ia tatou i teie nei tau?

13 Te tuea ra te mau faatitiaifaroraa a Hezekia e a Iosia e te haamau-faahou-raa faahiahia o te haamoriraa mau i rotopu i te mau Kerisetiano mau mai te faateronoraa o Iesu Mesia i te matahiti 1914. Mai te mau faatitiaifaroraa iho â râ a Iosia, ua niuhia te haamau-faahou-raa no teie nei tau i nia i te mau mea i papaihia i roto i te Parau a te Atua. E, mai i te tau o Hezekia e to Iosia, ua tapaohia te haamau-faahou-raa no teie nei tau e te mau rururaa e te mau tairururaa, i reira te hohoraraahia te mau haamaramaramaraa putapû no nia i te mau parau tohu a te Bibilia e te mau faaohiparaa e tano o te mau faaueraa tumu Bibilia. Ua faarahi atu â te rahiraa o te mau taata tei bapetizohia i te oaoa o teie mau taime haapiiraa. Mai te mau ati Iseraela tei tatarahapa i te tau o Hezekia e to Iosia, ua haapae te feia tei bapetizo-apî-hia i te mau ohipa iino a te Amuiraa faaroo kerisetiano e i te toea o te ao a Satani. I te matahiti 1997, hau atu i te 375 000 taata tei bapetizohia ei taipe no to ratou pûpûraa ia ratou no te Atua moˈa ra o Iehova—te hoê ïa faito au noa e hau atu i te 1 000 taata i te mahana hoê.

I muri aˈe i te hopoi-tîtî-raa

14. Na te aha i aratai e ia faatupuhia te hoê oroa faufaa i te matahiti 537 H.T.T.?

14 I muri aˈe i te poheraa o Iosia, ua rave faahou te nunaa i te haamoriraa hape hairiiri. I te pae hopea, i te matahiti 607 H.T.T., ua faautua ˈtura o Iehova i to ˈna nunaa na roto i te aratairaa mai i te mau nuu Babulonia no te haamou ia Ierusalema. Ua haamouhia te oire e to ˈna hiero, e ua vai ano noa ˈtura te fenua. Ua tapea-tîtî-hia ˈtura te mau ati Iuda e 70 matahiti te maoro i Babulonia. I muri iho, ua faaora faahou maira te Atua i te hoê toea ati Iuda tei tatarahapa, o tei hoˈi i te Fenua Tǎpǔhia no te haamau faahou i te haamoriraa mau. Ua tapae atura ratou i te oire o Ierusalema tei vai ano noa i te hitu o te avaˈe o te matahiti 537 H.T.T. Te ohipa matamua ta ratou i rave, o te hamaniraa ïa i te hoê fata no te pûpû tamau i te mau tusia i te mau mahana atoa mai tei faataahia i roto i te faufaa a te Ture. O te taime au ïa no te faatupu i te tahi atu oroa faufaa i roto i te aamu. “Ua [“faatupu atura,” MN] ratou i te oroa patiaraa tiahapa.”—Ezera 3:1-4.

15. Eaha te ohipa e vai ra i mua i te toea tei hoˈi mai i te matahiti 537 H.T.T., e mea nafea te hoê â huru ohipa i te tupuraa i te matahiti 1919?

15 E ohipa rahi to mua i teie feia hopoi-tîtî-hia o tei hoˈi mai—oia hoi te patu-faahou-raa i te hiero o te Atua e ia Ierusalema e to ˈna mau patu. Ua patoi uˈana mai te feia tapiri pohehae. Ua patuhia te hiero i te hoê “mahana [“ohipa,” MN] rii haihai ra.” (Zekaria 4:10) Hoê â ïa huru atoa no te mau Kerisetiano faatavaihia haapao maitai i te matahiti 1919. I taua matahiti ra o te ore e moehia, ua tiamâ mai ratou i te tapea-tîtî-raa pae varua a Babulonia Rahi, oia hoi te hau emepera o te haapaoraa hape na te ao nei. Tau tausani noa ratou e ua faaruru ratou i te hoê ao ino. Ua nehenehe anei ta te mau enemi o te Atua e tapea i te haereraa i mua o te haamoriraa mau? Te faahaamanaˈo ra te pahonoraa o teie uiraa, i na oroa hopea e piti tei faatiahia i roto i te mau Papai Hebera.

16. Eaha te faufaaraa o te hoê oroa i tupu i te matahiti 515 H.T.T.?

16 Ua patu-faahou-hia iho â te hiero i te avaˈe Adara i te matahiti 515 H.T.T., i te taime au no te faatupu i te oroa no Nisana i te tau uaaraa tiare. Te faatia ra te Bibilia e: “Ua [faatupu ratou] i te oroa i te [pane] faahopue ore ra ma te oaoa, e rui hitu aˈera: na Iehova hoi ratou i faaoaoa mai, e ua faafariu mai i te aau o te arii o Asura ia ratou, ei faaetaeta mai i to ratou rima i te raveraa i te ohipa i te fare o te Atua [mau], i te Atua o Iseraela.”—Ezera 6:22; MN.

17, 18. (a) Eaha te oroa faufaa tei faatupuhia i te matahiti 455 H.T.T.? (b) Tei roto tatou i te hoê â huru tupuraa i teie nei tau, nafea?

17 E 60 matahiti i muri iho, i te matahiti 455 H.T.T., ua tupu te tahi atu oroa faufaa. Ua tapao te Oroa Patiaraa tiahapa o taua matahiti ra i te otiraa te mau patu o Ierusalema i te hamani-faahou-hia. Te faatia ra te Bibilia e: “Ua hamani ihora taua amuiraa atoa mai roto mai i te pau ra i te tiahapa, e ua parahi hoi i raro aˈe i taua mau tiahapa ra: aita hoi te tamarii a Iseraela i na reira e mai te anotau mai â o I[o]sua a Nuna e tae noa aˈera i taua mahana ra. Rahi roa aˈera to ratou oaoa.”—Nehemia 8:17.

18 Auê ïa haamau-faahou-raa o te ore e moehia o te haamoriraa mau a te Atua noa ˈtu te patoiraa uˈana! Hoê â ïa huru atoa i teie nei tau. Noa ˈtu te mau hamani-ino-raa e te mau patoiraa, ua tae te ohipa rahi o te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua i te hopea o te fenua, e ua faaitehia te mau poroi o te haavaraa a te Atua na te mau vahi atoa. (Mataio 24:14) Te fatata maira te tapaoraa hopea o te toea o te mau 144 000 taata faatavaihia. Hau atu i te pae mirioni o to ratou mau hoa o te mau “mamoe ê atu” tei haaputuputuhia mai roto mai i te mau nunaa atoa, i roto “hoê aˈe nǎnǎ” e te toea tei faatavaihia. (Ioane 10:16; Apokalupo 7:3, 9, 10) Auê ïa tupuraa faahiahia o te faahohoˈaraa parau tohu o te Oroa Patiaraa tiahapa! E e tupu noâ teie haaputuputuraa rahi i roto i te ao apî, i reira te mau miria feia o te faatiahia mai e titau-manihini-hia ˈi ia haere atoa mai e faatupu i te Oroa Patiaraa tiahapa no teie nei tau.—Zekaria 14:16-19.

I te senekele matamua o to tatou tau

19. Na te aha i faariro i te Oroa Patiaraa tiahapa i te matahiti 32 T.T. ei oroa faahiahia?

19 Papu maitai e te mau oroa faahiahia roa ˈˈe tei faatiahia i roto i te Bibilia, o te mau oroa ïa ta te Tamaiti a te Atua, o Iesu Mesia, i apiti atu. Ei hiˈoraa, e hiˈo anaˈe na i to Iesu apitiraa ˈtu i te Oroa Patiaraa tiahapa (aore ra, Sekene) i te matahiti 32 T.T. Ua faaohipa oia i taua taime ra no te haapii i te mau parau mau faufaa, e ua haapapu oia i ta ˈna haapiiraa na roto i te faahitiraa i te mau Papai Hebera. (Ioane 7:2, 14, 37-39) Te hoê tuhaa o te rave-tamau-hia i teie oroa, o te peu matauhia ïa e faaama e maha vairaa mori rahi i roto i te aua o te hiero. Ua nehenehe ïa te mau ohipa oroa e tamau noa i te po. E au ra e ua faahiti o Iesu i teie mau mori rahi ia ˈna i parau e: “O vau te maramarama o teie nei ao, o te pee mai ia ˈu ra, e ore ïa e haere noa i te pouri, e maramarama ora ïa to ˈna.”—Ioane 8:12.

20. No te aha e oroa faahiahia te Pasa i te matahiti 33 T.T.?

20 Ua tae atura i te taime o te Pasa e te Oroa Pane Faahopue-ore-hia o te matahiti faufaa ra 33 T.T. I taua Mahana Pasa ra, ua haapohehia o Iesu e to ˈna mau enemi, e ua riro maira oia te Arenio Pasa i faahohoˈahia na, tei pohe no te hopoi ê i “te hara o te ao.” (Ioane 1:29; Korinetia 1, 5:7) E toru mahana i muri iho, i te 16 no Nisana, ua faatia maira te Atua ia Iesu e te hoê tino varua pohe ore. Ua tuea ïa te reira e te tusia no te oho matamua o te ootiraa kerite mai tei faauehia e te Ture. No reira, ua riro mai te Fatu ra o Iesu Mesia tei faatiahia mai, ei “[“oho,” MN] matamua no te feia i mairi te taoto ra.”—Korinetia 1, 15:20.

21. Eaha tei tupu i te Penetekose 33 T.T.?

21 Hoê o te oroa faahiahia mau â, o te Penetekose ïa i te matahiti 33 T.T. I taua mahana ra, e rave rahi ati Iuda e peroseluto tei haaputuputuhia i Ierusalema, e tae noa ˈtu i na pǐpǐ 120 a Iesu. A tupu noa ˈi te oroa, ua ninii maira te Fatu ra o Iesu Mesia tei faatiahia mai i te varua moˈa o te Atua i nia i na 120. (Ohipa 1:15; 2:1-4, 33) Ua faatavaihia ïa ratou e ua riro mai ratou ei nunaa maiti-apî-hia o te Atua na roto i te faufaa apî, o Iesu Mesia hoi te arai. I roto i taua oroa ra, ua pûpû te tahuˈa rahi ati Iuda na te Atua e piti pane faahopuehia oˈihia e te mau oho matamua o te ootiraa sitona. (Levitiko 23:15-17) Te faahohoˈa ra teie nau pane faahopuehia i te mau 144 000 taata tia ore, ta Iesu i ‘hoo no te Atua,’ no te tavini ei “[basileia] e ei tahuˈa . . . [no te faatere ei arii i te fenua].” (Apokalupo 5:9, 10; 14:1, 3; MN) I te mea e no roto mai teie feia faatere i nia i te raˈi e piti amaa o te huitaata hara, te mau ati Iuda e te mau Etene, e nehenehe atoa te reira e faahohoˈahia i na pane faahopuehia e piti.

22. (a) No te aha aita te mau Kerisetiano e faatupu ra i te mau oroa o te faufaa a te Ture? (b) Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i te tumu parau i muri nei?

22 I te manaraa te faufaa apî i te Penetekose 33 T.T., ua faufaa ore ïa te faufaa tahito a te Ture i mua i te aro o te Atua. (Korinetia 2, 3:14; Hebera 9:15; 10:16) E ere râ te auraa e aita e ture ta te mau Kerisetiano faatavaihia. Tei raro aˈe ratou i te ture no ǒ mai i te Atua ra, tei haapiihia e Iesu Mesia e tei papaihia i nia i to ratou mafatu. (Galatia 6:2) No reira, aita te mau Kerisetiano e faatupu ra i na oroa e toru o te matahiti, no roto hoi ratou i te faufaa tahito a te Ture. (Kolosa 2:16, 17) Noa ˈtu râ, e mea rahi te haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai na roto i te haerea o te mau tavini o te Atua hou te tau kerisetiano, i nia i ta ratou mau oroa e te tahi atu mau putuputuraa no te haamoriraa. I roto i ta tatou tumu parau i muri nei, e hiˈopoa tatou i te mau hiˈoraa o te turai ia tatou paatoa ma te papu maitai ia haafaufaa i te haere-tamau-raa i te mau haaputuputuraa kerisetiano.

[Nota i raro i te api]

a A hiˈo atoa i te buka ra Ite aravihi ia au i te mau Papai, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., Buka 1, api 820, anairaa 1, mau paratarapha 1 e 3, i raro aˈe i te tumu parau ra “Oroa” (Beretane).

b Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Mau uiraa faahaamanaˈoraa

◻ Eaha te tumu i faatupuhia ˈi na oroa rahi e toru a Iseraela?

◻ Na te aha i faataa ê i te mau oroa i te tau o Hezekia e to Iosia?

◻ Eaha te oroa faufaa tei faatupuhia i te matahiti 455 H.T.T., e no te aha te reira e faaitoito ai ia tatou?

◻ Eaha te faufaaraa o te Pasa e o te Penetekose i te matahiti 33 T.T.?

[Tumu parau tarenihia i te api 12]

Te hoê haapiiraa o te oroa no tatou i teie nei tau

E tia i te feia atoa o te fanaˈo e a muri noa ˈtu i te mau haamaitairaa o te tusia taraehara o Iesu, ia ora ia au i te mea tei faahohoˈahia e te Oroa Pane Faahopue-ore-hia. Te tupuraa o teie oroa i teie tau, o te oroa oaoa ïa no te mau Kerisetiano faatavaihia no to ratou faaoraraahia mai i teie ao ino e to ratou tiamâraa mai i te utua o te hara na roto i te hoo o Iesu. (Galatia 1:4; Kolosa 1:13, 14) E tupu na te oroa mau e hitu mahana te maoro—e numera teie tei faaohipahia i roto i te Bibilia no te faataipe i te taatoaraa i te pae varua. Te faatupuhia ra te oroa no teie nei tau i te roaraa o te tau taatoa e vai ai te amuiraa kerisetiano faatavaihia i nia i te fenua, e e tia oia ia faatupuhia ma “te haavare ore e te parau mau.” E tapao faaite ïa e e tia ia vai ara noa i te faahopue taipe. Te faaohipa ra te Bibilia i te faahopue no te faahohoˈa i te mau haapiiraa viivii, haavare, e te ino. E tia i te feia haamori mau a Iehova ia riri atu i teie huru faahopue, ma te ore e vaiiho i te reira ia faaino i to ratou iho oraraa e i te viivii ore o te amuiraa kerisetiano.—Korinetia 1, 5:6-8; Mataio 16:6, 12.

[Hohoˈa i te api 9]

E pûpûhia na te hoê rǔrǔ kerite apî ootihia i te mau matahiti atoa i te 16 no Nisana, te mahana i faatiahia mai ai o Iesu

[Hohoˈa i te api 10]

Ua faahiti paha o Iesu i te mau mori o te oroa ia ˈna i pii ia ˈna iho “te maramarama o teie nei ao”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono