VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 1/3 api 4-7
  • Te tâuˈa ra te Atua ia outou

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te tâuˈa ra te Atua ia outou
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê hiˈoraa tahito
  • Ua arato Iehova ia outou
  • Te mau semeio a Iesu
  • Te riro maira Iehova ei Faautua maitai
  • Te vai ra anei o te tâuˈa maira?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
  • E tiai mai Iehova ia outou
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • O Iehova ‘te faautua maitai i te feia i imi papu ia ˈna ra’
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
  • Ua hope ia Iehova i te taio i “te rouru o to outou upoo”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 1/3 api 4-7

Te tâuˈa ra te Atua ia outou

UA MAUIUI rahi o Mary, te hoê vahine kerisetiano i te hopea o te 40raa o to ˈna matahiti, i roto i to ˈna oraraa. Ua aratai te faaturiraa ta ˈna tane i te faataaraa ua hau atu i te hoê ahuru matahiti i teie nei. No reira, ua aro o Mary no te faaî i ta ˈna tuhaa ei metua hoê noa no ta ˈna na tamarii e maha. O o ˈna anaˈe iho râ, e i te tahi taime e au ra e mea teimaha roa te moemoe. Te aniani ra o Mary e, ‘Te auraa ra anei e aita te Atua e tâuˈa ra ia ˈu aore ra i ta ˈu mau tamarii e aita e metua tane faahou?’

Ua faaruru paha outou i te hoê â huru fifi aore ra aita, e nehenehe mau râ outou e taa i te mau manaˈo o Mary. Ua faaruru tatou paatoa i te mau huru tupuraa fifi mau, e ua aniani tatou e afea e nafea râ Iehova ia ohipa no to outou maitai. Ua riro vetahi o teie mau huru tupuraa ei faahopearaa o to tatou pee-maite-raa i te mau ture a te Atua. (Mataio 10:16-18; Ohipa 5:29) Te tahi râ o te faahopearaa ïa no to tatou huru taata hara o te ora nei i roto i te ao e faaterehia ra e Satani. (Ioane 1, 5:19) Ua papai te aposetolo Paulo e: “Te uuru tahi nei te mau mea atoa i hamanihia nei ma te mauiui fanau ra.”—Roma 8:22.

Teie râ, ia faaruru outou i te hoê tamataraa ino mau, e ere ïa te auraa e ua faarue Iehova ia outou aore ra aita oia e anaanatae ra i to outou maitai. Nafea outou e papu roa ˈi i te reira? Eaha te mea e faaite ra e te tâuˈa ra te Atua ia outou?

Te hoê hiˈoraa tahito

Te horoa maitai ra te Bibilia i te haapapuraa e te tâuˈa ra Iehova i te mau taata tataitahi. A rave na i te hiˈoraa o Davida. Ua anaanatae taa ê Iehova i teie tiai mamoe apî, i te faariroraa ia ˈna ‘ei taata tei au i to ˈna mafatu.’ (Samuela 1, 13:14) I muri aˈe, i to Davida faatereraa ei arii, ua tǎpǔ o Iehova ia ˈna e: “Ei pihai-atoa-iho vau ia oe i to oe atoa ra mau haerea.”—Samuela 2, 7:9.

Te auraa ra anei e ua ora o Davida i te hoê oraraa “fanaˈo,” aita hoê aˈe haafifiraa? Aita, ua faaruru o Davida i te mau tamataraa ino mau na mua ˈˈe e i te roaraa o ta ˈna faatereraa. E rave rahi matahiti te maoro hou oia a riro mai ai ei arii, ua tapapahia oia ma te tuutuu ore e te arii taparahi taata ra o Saula. I taua taime ra o to ˈna oraraa, ua papai o Davida e: “Te parahi nei tau varua i rotopu i te mau liona . . . i roto i te mau taata . . . to ratou niho e mahae ïa e te ohe.”—Salamo 57:4.

Teie râ, i roto i teie fifi, ua papu roa ia Davida e te tâuˈa ra Iehova ia ˈna. “Ua taiohia e oe to ˈu nei mau haerea,” o ta ˈna ïa i faatae atu ia Iehova i roto i te hoê pure. Oia, no Davida, mai te huru ra e ua tapao Iehova i te tamataraa taatoa. Ua parau o Davida i muri iho e: “A tuu na oe i to ˈu nei roimata i roto i ta oe ra farii: aita anei i roto atoa i ta oe ra parau?”a (Salamo 56:8) Maoti teie faahohoˈaraa, ua tiaturi o Davida e ua taa ia Iehova eiaha noa i te huru tupuraa, i to ˈna faahopearaa atoa râ i nia i te mau manaˈo hohonu.

I te pae hopea o to ˈna oraraa, ua nehenehe o Davida e papai na roto i te ohipa o ta ˈna iho i farerei: “E arataihia te taata maitai e Iehova, e te au ra oia i to ˈna haerea. Hiˈa noa iho oia, e ore e huri-roa-hia i raro, no te mea te mau maira Iehova i tana rima.” (Salamo 37:23, 24) E nehenehe atoa outou e tiaturi e noa ˈtu e te tamau noa ra e te rahi noa ra ta outou mau tamataraa, te tâuˈa ra e te haafaufaa ra Iehova i to outou faaoromai. Ua papai o Paulo e: “E ere te Atua i te Atua parau-tia ore, a haamoe ai oia i ta outou ohipa i rave, e to outou hinaaro i to ˈna ra iˈoa, i faaite-papu-hia e outou na, outou i tauturu i te feia moˈa, e te tauturu noa na hoi outou.”—Hebera 6:10.

Hau atu, e nehenehe Iehova e ohipa no to outou maitai na roto i te horoaraa na outou i te puai no te faaoromai i te mau haafifiraa atoa e vai ra i mua ia outou. “E ati rahi to te taata parau-tia ra; e faaorahia râ oia e Iehova i taua mau ati atoa ra,” o ta Davida ïa i papai. (Salamo 34:19) Oia mau, te na ô maira te Bibilia e “te hiˈo nei te mata o Iehova i to te ao atoa nei, ia horoa mai oia i te etaeta i te feia i tia te aau ia ˈna.”—Paraleipomeno 2, 16:9.

Ua arato Iehova ia outou

Te itehia ra te tahi atu haapapuraa e te tâuˈa ra Iehova i te taata iho i roto i te mau parau a Iesu. Ua parau oia e: “E ore roa te taata e tae mai ia ˈu nei, maori râ ia faatae mai [arato, MN] te Metua o tei tono mai ia ˈu nei ia ˈna.” (Ioane 6:44) Oia, te tauturu ra Iehova i te mau taata tataitahi no te fanaˈo i te mau haamaitairaa o te tusia a te Mesia. Nafea? I nia i te hoê faito rahi, na roto ïa i te ohipa pororaa i te Basileia. Oia mau, ua riro teie ohipa ei ‘faaiteraa i te mau nunaa atoa,’ teie râ, te faataehia ra oia i te taata tataitahi. Ua riro to outou faarooraa e to outou fariiraa i te poroi o te parau apî maitai ei haapapuraa e te tâuˈa ra Iehova ia outou iho.—Mataio 24:14.

Na roto i te varua moˈa, te arato atoa ra Iehova i te mau taata i ta ˈna Tamaiti ra e te tiaturiraa o te ora mure ore. Te tauturu ra te reira i te taata tataitahi ia noaa e ia faaohipa i te parau mau i te pae varua noa ˈtu eaha to ˈna iho mau otia e mau huru tia ore. Oia mau, eita te hoê taata e nehenehe e taa i te mau opuaraa a te Atua aita anaˈe te tauturu a te varua o te Atua. (Korinetia 1, 2:11, 12) Mai ta Paulo i papai i to Tesalonia, “aore hoi i ati paatoa te taata i te faaroo.” (Tesalonia 2, 3:2) Te ninii ra Iehova i to ˈna varua moˈa i nia i te feia e hinaaro mau ra e ia aratohia ratou e ana.

Te arato ra Iehova i te mau taata no te mea te here nei oia ia ratou tataitahi e te hinaaro ra e ia ora mai ratou. Auê ïa haapapuraa rahi e te tâuˈa ra Iehova i te taata iho! Ua parau o Iesu e: “Oia atoa to outou Metua i te ao ra, aore ïa i hinaaro e ia moe te hoê i teie nei mau taata rii.” (Mataio 18:14) Oia, i mua i te aro o te Atua mea faufaa te mau taata atoa mai te hoê taata taa maitai. No reira hoi o Paulo i papai ai e: “O te faautua mai i te taata atoa, ia au i ta ˈna ra mau ohipa.” (Roma 2:6) E ua parau te aposetolo Petero e: “E ore te Atua e haapao i te huru o te taata. O tei [te taata tataitahi] mǎtaˈu ra ia ˈna, e o tei rave i te parau-tia i te mau fenua atoa ra, o te itehia mai ïa e ana.”—Ohipa 10:34, 35.

Te mau semeio a Iesu

O te mau semeio i faatupuhia e ta ˈna Tamaiti ra o Iesu te faaiteraa putapû mau e te anaanatae mau nei te Atua i te mau taata iho. Ua apitihia teie mau faaoraraa e te manaˈo hohonu. (Mareko 1:40, 41) I te mea e “eita e tia [ia Iesu] ia rave oia anaˈe ihora, maori râ o ta ˈna i ite i te Metua i te raveraa ra,” te faataa ra to ˈna aroha i te hoê hohoˈa putapû mau o te tapitapiraa a Iehova no ta ˈna mau tavini tataitahi.—Ioane 5:19.

A hiˈo na i te faatiaraa no nia i te hoê semeio o ta Iesu i faatupu, tei papaihia i roto i te Mareko 7:31-37. I ǒ nei, ua faaora Iesu i te hoê taata tariˈa turi e mea fifi no ˈna ia paraparau. “Ua rave atura [oia i te taata] opapai aˈera i te hiti,” ta te Bibilia e faatia ra. I muri iho, “ua hiˈo atura i nia i te raˈi, oto ihora, e ua na ô atura ia ˈna, Ephata, o te faaauraa ia, Ia amaha.”

No te aha Iesu i faaatea ê ai i teie taata i te nahoa? Inaha, mea papu e e haama te hoê taata tariˈa turi mea fifi no ˈna ia paraparau i te feia e mataitai ra ia ˈna. Ua tapao o Iesu i te huru ê o teie taata, e no reira oia i maiti ai i te faaora ia ˈna ma te faaatea ê. “Te faaite ra te aamu taatoa ia tatou ma te oraora roa ˈˈe e aita o Iesu i faariro noa i te taata mai te hoê taata maˈi; ua faariro râ oia ia ˈna mai te hoê taata. E hiaai e e fifi taa ê to te taata, e ma te manaˈo aroha mǎrû roa ˈˈe ua faaau o Iesu e o ˈna, ma te tâuˈa i to ˈna mau manaˈo hohonu e ma te hoê ravea e taa ia ˈna,” ta te hoê taata tuatapapa bibilia ïa e parau ra.

Te faaite ra teie parau e te anaanatae ra Iesu i te mau taata iho. E nehenehe outou e tiaturi papu e te anaanatae atoa ra oia ia outou. Oia mau, ua riro to ˈna pohe tusia ei faaiteraa i te here i te huitaata atoa nei e tia ia hoohia mai. E nehenehe râ outou e faatano i teie tupuraa i nia ia outou iho, mai ta Paulo i rave, o tei papai e: “Te Tamaiti a te Atua . . . o tei aroha mai ia ˈu, e ua horoa ia ˈna iho no ˈu.” (Galatia 2:20) E i te mea e ua tapao o Iesu e “o tei hiˈo mai ia ˈu ra, ua hiˈo ïa i te Metua,” e nehenehe tatou e tiaturi papu e te anaanatae ra Iehova i ta ˈna mau tavini tataitahi ma te hoê â huru.—Ioane 14:9.

Te riro maira Iehova ei Faautua maitai

Te ite no nia i te Atua o te iteraa ïa i te huru tataitahi o to ˈna ihotaata mai te faaitehia ra i roto i te Bibilia. Te auraa o te iˈoa iho o Iehova oia hoi “Na ˈna e faatupu,” oia hoi e nehenehe o Iehova e rave i te huru atoa o ta ˈna e maiti no te faatupu i to ˈna hinaaro. I roto i te aamu, ua amo oia e rave rahi mau tiaraa, e tae noa ˈtu i te mau tiaraa Poiete, Metua, Fatu Mana hope, Tiai mamoe, Iehova sabaota, Tei faaroo i te pure, Haava, Orometua Rahi, e Tei hoo faahou mai.b

No te taa i te auraa taatoa o te iˈoa o te Atua, e tia atoa ia tatou ia matau ia Iehova i roto i to ˈna tiaraa ei Faautua maitai. Ua papai o Paulo e: “Aore e faaroo ra e ore roa oia e mauruuru: o te haamori i te Atua ra, e faaroo oia e, e Atua, e tia ˈi, e o oia te faautua i te feia i imi papu ia ˈna ra.”—Hebera 11:6.

Ua tǎpǔ Iehova i te ora mure ore i nia i te fenua o te riro ei paradaiso i te feia e maiti ra i teie mahana i te tavini ia ˈna ma te mafatu taatoa. E ere i te mea miimii ia tiatonu atu i nia i te tupuraa o taua parau tǎpǔ rahi ra, e ere atoa i te mea teoteo ia feruri e te ora nei tatou iho i roto. “Te haapao maite ra hoi [Mose] i te utua ra ei hoo.” (Hebera 11:26) Ua feruri atea atoa o Paulo ma te anaanatae rahi i te tupuraa o te parau tǎpǔ a te Atua no te mau kerisetiano faatavaihia haapao maitai. Ua papai oia e: “Te nenei tia ˈtu nei au i te tapao, ia noaa te berabeio i te parauraa a te Atua no nia maira i te Mesia nei ia Iesu.”—Philipi 3:14.

E tia atoa ia outou ia tiatonu atu i nia i te utua maitai o ta Iehova e tǎpǔ ra no te feia e faaoromai ra. Ua riro te feruri-atea-raa i teie utua maitai ei tuhaa faufaa o to tatou ite no nia i te Atua e o to tatou faaoromai i roto i ta ˈna taviniraa. No reira, a feruri hohonu i te mau mahana atoa i nia i te mau haamaitairaa o ta Iehova e faaherehere ra no outou. Ua rave o Mary, o tei faahitihia i nia mai, i te hoê tutavaraa taa ê no te faatupu i te reira. “A tahi ra i roto i to ˈu oraraa,” o ta ˈna e parau ra, “ua farii au aita i maoro aˈenei e te ohipa ra te tusia hoo a Iesu i nia ia ˈu. Te haamata ra vau i te manaˈo e te tâuˈa ra Iehova ia ˈu mai te hoê taata. E kerisetiano vau ua hau atu i te 20 matahiti, no teie nei noa râ to ˈu haamata-mau-raa i te tiaturi i te reira.”

Na roto i te haapiiraa e te feruri-hohonu-raa ma te aau rotahi i nia i te Bibilia, ua haapii o Mary, e te tahi atoa tau mirioni taata, e te tâuˈa ra Iehova i ta ˈna nunaa eiaha noa ei pǔpǔ, ei taata tataitahi atoa râ. No te mea ua tiaturi papu roa te aposetolo Petero i te reira i papai ai oia e: “E huri i to outou ahoaho atoa i nia [i te Atua]; oia hoi te tiai mai ia outou.” (Petero 1, 5:7) Oia, te tâuˈa ra te Atua ia outou!

[Nota i raro i te api]

a Te farii e faahitihia ra, o te hoê ïa farii hamanihia e te iri animala faaohipahia no te tuu i te tahi mau mea i roto mai te pape, te hinu, te û, te uaina, te pata, e te pata paari. Ua rau te faito e te huru o te mau farii tahito, e pute iri puaa vetahi e te tahi atu e farii ǒaǒa ïa e mau oroi to nia iho.

b A hiˈo i Te mau tavana 11:27; Salamo 23:1; 65:2; 73:28; 89:26; Isaia 8:13; 30:20; 40:28; 41:14; a hiˈo atoa i te New World Translation of the Holy Scriptures—With References, Tuhaa hau 1J, api 1568, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Tumu parau tarenihia i te api 6]

Te tia-faahou-raa—Haapapuraa e te tâuˈa maira te Atua

TE ITEHIA ra te haapapuraa mau e te anaanatae ra te Atua i te taata taitahi i roto i te Bibilia i te Ioane 5:28, 29, MN: “Te fatata ra te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te mau menema haamanaˈoraa i te reo [o Iesu] e e haere mai ai i rapae.”

Ma te anaanatae, ua faaohipahia te taˈo heleni ra mne·meiʹon (menema haamanaˈoraa) i ǒ nei maoti i te taˈo ra taʹphos (apoo). Te faataa noa ra te taˈo ra taʹphos i te hunaraa maˈi. Te faahiti nei râ te taˈo ra mne·meiʹon e te faahaamanaˈohia ra te oraraa o te taata o tei pohe.

No nia i teie tuhaa, a feruri noa na eaha ta te tia-faahou-raa e titau atu i te Atua ra o Iehova. No te faahoˈi mai i te hoê taata i te ora, e tia ia ˈna ia ite i te mau mea atoa no nia i taua taata ra—e tae noa ˈtu i to ˈna mau huru mai to ˈna fanauraahia mai â e to ˈna mehara taatoa. I muri iho noa e nehenehe ai teie taata e faahoˈihia mai e te hoê â ihotaata.

Papu maitai, eita roa ˈtu te reira e manuïa ia au i te manaˈo a te taata nei, tera râ, “e tia hoi te mau mea atoa nei i te Atua.” (Mareko 10:27) E nehenehe atoa o ˈna e ite eaha to roto i te mafatu o te hoê taata. Noa ˈtu e ua pohe te hoê taata e rave rahi senekele te maoro, eita te mehara o te Atua e hape; eita oia e tumâhia. (Ioba 14:13-15) No reira, i to ˈna faahitiraa ia Aberahama, Isaaka, e Iakoba, ua nehenehe o Iesu e parau tau senekele atoa i muri aˈe ratou i te poheraa e “e ere hoi [Iehova] i te Atua no tei pohe, no tei ora râ, te ora anaˈe ra hoi ratou ia ˈna.”—Luka 20:38.

No reira, te haamanaˈo noa ra te Atua ra o Iehova i te mau miria taata o tei pohe e te mau tuhaa rii atoa. Auê ïa haapapuraa maere mau e te tâuˈa ra te Atua i te mau taata taitahi!

[Hohoˈa i te api 7]

Ua anaanatae Iesu i te feia iho o ta ˈna i faaora

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono