Te oaoa i roto i te hoê ao oaoa ore
“I ROTO i to ˈna tuhaa ino roa ˈˈe, teie te senekele a Satani,” teie te omuaraa o te hoê tumu parau i roto i The New York Times no te 26 no tenuare 1995. “Aita i itehia aˈenei i roto i te mau tau tahito i to te taata faaite-uˈana-raa i te aravihi e te hinaaro e haapohe tau mirioni taata no te tahi mau tumu anei i te pae o te iri, o te faaroo aore ra o te tiaraa totaiete.”
Ua faaanaanatae te 50raa o te matahiti o te tiamâraa mai te mau taata hapa ore tei tapeahia i roto i te mau aua nazi o te pohe, i te mau vea mai te taiohia ra i nia mai. Teie nei râ, te tupu noâ ra te hoê â mau huru taparahiraa taata taehae mau i te pae Afirika e Europa Hitia o te râ ma.
Ua faatupu te mau taatiraa e aro i te mau ati Iuda, te mau tamâraa nunaa, te haamou-roa-raa i te mau opu—noa ˈtu eaha te parau o te faaohipahia—i te oto rahi mau. I ropu râ i teie arepurepuraa te vai ra te mau taata oaoa. E rave anaˈe ei hiˈoraa i te fenua Helemani i te mau matahiti 1930 ra.
I te avaˈe eperera o te matahiti 1935, ua opaniroa-hia te mau Ite no Iehova ia rave i te mau ohipa atoa a te hau e Hitler e ta ˈna pǔpǔ nazi. Ua tapea-atoa-hia te mau Ite, ua tuuhia ratou i roto i te fare auri, e ua hopoihia ratou i roto i te mau aua tapearaa taata no te mea ua tapea noa ratou i to ratou tiaraa amui ore kerisetiano. (Ioane 17:16) I te hopea o te avaˈe atete o te matahiti 1936, ua tapeahia e rave rahi mau Ite no Iehova. Ua hopoihia tau tausani i roto i te mau aua tapearaa taata, i reira te rahiraa i te faaearaa tae roa ˈtu i te matahiti 1945 mai te peu e ua ora noa ratou. Mea nafea râ te mau Ite i te ohiparaa i to ratou hamani-ino-raahia ma te taehae mau i roto i te mau aua? Mea maere mau, ua nehenehe ratou e oaoa noa noa ˈtu te mau huru tupuraa oaoa ore i haaati na ia ratou.
“Ei mato i roto i te vari”
Ua uiui te hoê vahine beretane tuatapapa i te aamu ra o Christine King i te hoê vahine katolika o tei tapeahia i roto i te mau aua. “Ua faahiti o ˈna i te hoê pereota o te ore roa e moehia ia ˈu,” ta te vahine ite ra o King i parau. “Ua tatara maitai o ˈna no nia i te ohipa riaria o te oraraa, te mau huru tupuraa faufau o ta ˈna i faaruru. E ua parau o ˈna e ua matau o ˈna i te mau Ite, e taua mau Ite ra ua riro ïa ei mato i roto i te vari. E vahi papu ratou i roto i te vari taatoa. Ua parau o ˈna e o ratou anaˈe te mau taata tei ore i tutuha ia mahemo anaˈe te mau tiai ia ratou. O ratou anaˈe te mau taata tei ore i faaruru i te reira ma te riri, ma te here râ e te tiaturiraa e te manaˈo e te vai ra te hoê fa.”
Na te aha i tauturu i te mau Ite no Iehova ia riro mai ei ‘mau mato i roto i te vari’? Te faaroo aueue ore i roto i te Atua ra o Iehova e ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia. No reira, aita te mau tutavaraa a Hitler i faaore i to ratou here e to ratou oaoa kerisetiano.
A faaroo na ia faahaamanaˈo na taata toopiti tei ora mai i taua mau aua ra a pae ahuru matahiti i teie nei i muri aˈe i to raua upootiaraa mai i nia i taua tamataraa ra o te faaroo. Te parau ra te hoê e: “Te î nei au i te oaoa i te iteraa e ua fanaˈo vau i te haamaitairaa otahi e haapapu i to ˈu here e to ˈu mauruuru ia Iehova i raro aˈe i te mau huru tupuraa ino roa ˈˈe. Aita e taata i faahepo mai ia ˈu ia na reira! Taa ê roa ˈtu, te feia tei tamata i te faahepo ia matou o to matou mau enemi ïa o tei tamata na roto i te mau haamǎtaˈuraa i te turai ia matou ia auraro hau aˈe ia Hitler maoti i te Atua—aita râ i manuïa! Eiaha noa te oaoa nei au i teie nei taime, no te mea râ e haava manaˈo maitai to ˈu, ua oaoa aˈena vau i roto i te fare auri.”—Maria Hombach, 94 matahiti.
Te faataa ra te tahi atu Ite e: “Te haamanaˈo ra vau i te tau a tapeahia ˈi au i roto i te fare auri ma te mauruuru e te oaoa. Mea fifi mau e e rave rahi mau tamataraa i te roaraa o te mau matahiti o te faatereraa a Hitler i roto i te mau fare auri e te mau aua tapearaa taata. Eita râ vau e hinaaro e haamoe i te reira, no te mea ua haapii mai te reira ia ˈu ia turui ma te taatoa i nia ia Iehova.”—Johannes Neubacher, 91 matahiti.
“Turui ma te taatoa i nia ia Iehova”—o te taviri ïa o te oaoa ta te mau Ite no Iehova i faatupu. No reira, te oaoa nei ratou, noa ˈtu e te haaatihia ra ratou e te hoê ao oaoa ore. Ua ite-maitai-hia to ratou oaoa i te mau tairururaa mataeinaa “Te feia e arue i te Atua ma te oaoa” i te mau avaˈe hopea nei. E faahaamanaˈo poto anaˈe tatou i taua mau haaputuputuraa oaoa mau ra.
[Hohoˈa i te api 4]
Maria Hombach