Noa ˈtu te oto, e tiaturiraa râ to tatou
“Aita vau i hinaaro e ia ore outou ia ite i te parau i te feia i mairi te taoto nei, ia ore hoi outou ia taiâ, mai te tahi pae aore o ratou tiairaa ra.”—TESALONIA 1, 4:13.
1. Eaha ta te huitaata e ite tamau nei?
UA MOE anei tei herehia e outou i roto i te pohe? Noa ˈtu eaha to tatou faito matahiti, ua mauiui e rave rahi o tatou i te poheraa o te hoê fetii aore ra o te hoê hoa. Peneiaˈe o te hoê metua tupuna, te hoê metua, te hoê hoa faaipoipo, aore ra te hoê tamarii. E faatupu tamau te ruhiruhiaraa, te maˈi, e te mau ati e rave rau i te pohe. E ô atoa mai te ohipa taparahi taata, te haavîraa uˈana e te tamaˈi i roto i te parau no te mauiui e te oto. I te mau matahiti atoa ati tia ˈˈe teie nei ao, fatata hau atu i te 50 mirioni taata teie e pohe nei. Te faito au noa no te mahana hoê i te matahiti 1993, 140 250 ïa rahiraa. E haamauiui roa te pohe i te mafatu o te mau hoa e te utuafare fetii, e mea hohonu mau â hoi te manaˈo moemoe.
2. Eaha te vahi tano ore ia pohe anaˈe te mau tamarii?
2 Eita anei tatou e apiti atu i te mauiui o te mau metua no Kalifonia, i te fenua Marite, o tei erehia i te hoê tamahine tei hapû, e tei faarue mai i roto i te hoê ati purumu i tupu taue noa? Na roto i te hoê ohipa manaˈo-ore-hia, ua erehia raua i ta raua tamahine otahi roa e te aiû tei riro hoi ei mootua matamua na raua. Ua erehia te tane i ta ˈna vahine e ta ˈna tamaroa aore ra tamahine matamua. No te mau metua e mauiui i te poheraa o te hoê tamarii, mea apî aore ra mea paari, e ere roa ˈtu ïa i te ohipa tano. Eita e tano ia pohe na mua te tamarii i to ratou mau metua. Mea here na tatou paatoa i te ora. No reira, ua riro mau te pohe ei enemi.—Korinetia 1, 15:26.
Ua ô mai te pohe i roto i te fetii taata
3. Mea nafea te pohe o Abela i te haapeapearaa ia Adamu raua o Eva?
3 Ua faatere mai te hara e te pohe ei arii te tahi tau ono tausani matahiti o te aamu taata nei, mai te orureraa hau mai o to tatou nau metua matamua, o Adamu raua o Eva. (Roma 5:14; 6:12, 23) Aita te Bibilia e faatia ra e eaha to raua huru i te poheraa ta raua tamaiti matamua o Abela i taparahihia e to ˈna taeae ra o Kaina. No te tahi atu â mau tumu, eita e ore e ohipa peapea mau te reira no raua. I teie nei, a tahi ra te taata e faaruru ai i te tupuraa mau o te pohe, e matara ra i nia i te hohoˈa o ta raua iho tamaiti. Ua ite raua i te hotu o ta raua orureraa hau e te faaohipa-hape-raa i to raua tiamâraa e maiti. Ua maiti o Kaina, noa ˈtu te mau faaararaa a te Atua, e faatupu i te taparahiraa taata matamua. Ua ite tatou e ua haapeapea mau â te poheraa o Abela ia Eva no te mea i to ˈna fanauraa ia Seta, ua parau aˈera oia e: “Ua haapao te Atua i te tahi huaai no ˈu ei ono ia Abela, ta Kaina i taparahi aˈenei.”—Genese 4:3-8, 25.
4. No te aha te aai no nia i te pohe-ore-raa te nephe i ore ai e nehenehe e tamahanahana noa ˈˈe i muri aˈe i te poheraa o Abela?
4 Ua ite atoa to tatou mau metua matamua i te tupuraa mau o te faautuaraa a te Atua i nia ia raua—oia hoi ia orure hau raua e ia ore raua e auraro, e ‘pohe mau â’ raua. Noa ˈtu te haavare a Satani, e au ra e aitâ te parau haavare no nia i te pohe-ore-raa o te nephe i parare atura, e inaha aita aˈera raua i nehenehe e huti mai i te tahi noa ˈˈe tamahanahanaraa haavare. Ua parau te Atua ia Adamu e: “E . . . hoˈi noa ˈtu oe i raro i te repo, no reira mai hoi oe; e repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.” Aita oia i faahiti noa ˈˈe i te parau no nia i te hoê oraraa no a muri aˈe ei nephe pohe ore i roto i te raˈi, i te po auahi, i te po Limepo, i te vahi tamâraa hara, aore ra i te tahi atu vahi. (Genese 2:17; 3:4, 5, 19) No to raua tiaraa taata hara e pohe mau ai o Adamu raua o Eva e e ore roa ˈtu raua. Ua faauruahia te Arii ra o Solomona ia papai e: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea. Aita hoi a ratou e utua toe i te fenua nei; ua aramoina hoi ratou. To ratou aroha e to ratou riri, e to ratou feii, ua mou anaˈe ïa; aita hoi a ratou e tufaa e a muri noa ˈtu i te mau mea atoa e ravehia i raro aˈe i te mahana nei.”—Koheleta 9:5, 6.
5. Eaha te tiaturiraa mau no te feia i pohe?
5 Auê hoi teie mau faahitiraa i te parau mau e! Oia mau, o vai te nehenehe e haamanaˈo i te mau tupuna a piti hanere aore ra a toru hanere matahiti i teie nei? E pinepine aita e ite-faahou-hia ra teihea to ratou mau vahi hunaraa aore ra aita i tâuˈa-faahou-hia. Te auraa ra aita ïa e tiaturiraa to te feia pohe herehia e tatou nei? Eita, eita roa ˈtu. Ua parau o Mareta ia Iesu no nia i to ˈna taeae i pohe, ia Lazaro e: “Ua ite au e, e tia faahou mai â oia ia tae i te tia-faahou-raa i te mahana hopea ra.” (Ioane 11:24) Ua tiaturi te mau ati Hebera e e faatia faahou te Atua i te feia pohe i te hoê tau a muri aˈe. Teie râ, aita te reira i tapea ia ratou ia oto i tei herehia e ratou ra o tei pohe hoi.—Ioba 14:13.
Te feia haapao maitai i oto na
6, 7. Eaha te huru o Aberahama e o Iakoba i mua i te pohe?
6 Fatata e maha tausani matahiti i teie nei, i to te vahine a Aberahama ra o Sara poheraa, “ua haere maira hoi Aberahama i te oto[r]aa ia Sara e oto ia ˈna.” Ua faaite taua tavini haapao maitai a Iehova i to ˈna mau manaˈo hohonu no nia i te ereraahia oia i ta ˈna vahine herehia e te taiva ore. Noa ˈtu e taata itoito oia i roto i te ohipa, aita oia i haama i te faaite tahaa i to ˈna oto rahi na roto i te roimata.—Genese 14:11-16; 23:1, 2.
7 Hoê â huru atoa no Iakoba. I to ˈna haavareraahia oia e ua pohe ta ˈna tamaiti o Iosepha i te hoê animala taehae, eaha ïa to ˈna huru? Te taio nei tatou i roto i te Genese 37:34, 35: “Ua hahae ihora Iakoba i to ˈna ahu, ua pareu ihora i te ahu paau, oto ihora i ta ˈna tamaiti e rave rahi te mahana. Ua tamata ihora ta ˈna mau tamarii tamaroa, e te mau tamahine, i te haamahanahana ia ˈna; aita aˈera râ i tia ia ˈna ia haamahanahanahia; e ua na ô maira oia, E reva roa vau i te apoo ma te oto i tau tamaiti. Oto ihora tana metua ia ˈna.” Oia mau, e naturaraa iho â no te taata ia faaite i te oto, ia pohe tei herehia e tatou.
8. Mea nafea te mau ati Hebera i te faaite-pinepine-raa i to ratou oto?
8 E manaˈo paha vetahi e ia au i te mau peu apî e te peu o te fenua, ua rahi roa ta Iakoba e ua rahi roa atoa oia i te faaite i to ˈna mau manaˈo hohonu. Tera râ, ua paari o Iakoba i te hoê anotau e te hoê ihotumu taa ê. Ta ˈna huru faaiteraa i te oto—te ahuraa i te ahu paau—a tahi ra ïa taua peu ra e faaitehia ˈi i roto i te Bibilia. Teie râ, mai tei faataahia i roto i te mau Papai Hebera, e faaite-atoa-hia te hevaraa na roto i te taˈiraa, na roto i te faahitiraa i te mau himene otoraa, e na roto i te parahiraa i roto i te rehu auahi. Ma te papu maitai, aita te mau ati hebera i tapeapea ia ratou i roto i ta ratou mau huru faaiteraa i te oto mau.a—Ezekiela 27:30-32; Amosa 8:10.
Te otoraa i te tau o Iesu
9, 10. (a) Eaha te huru o Iesu i to Lazaro poheraa? (b) Eaha ta te huru o Iesu e haapii mai nei ia tatou no nia ia ˈna?
9 Eaha ta tatou e nehenehe e parau no te mau pǐpǐ matamua a Iesu? Ei hiˈoraa, i to Lazaro poheraa, ua heva to ˈna nau tuahine o Mareta raua o Maria i to ˈna poheraa ma te faatahe te roimata. Eaha te huru o te taata tia ra o Iesu i to ˈna tapaeraa i to raua fare? Te parau nei te faatiaraa a Ioane e: “E tae atura Maria i taua vahi tei reira Iesu ra, ite atura ia ˈna, haamairi ihora oia i raro i tana pae avae, na ô atura ia ˈna, E te Fatu, ahiri oe i ǒ nei, e ore tau tuaane e pohe. E ite aˈera Iesu ia ˈna i te otoraa e te ati Iuda hoi i haere atoa maira, uuru ihora oia e horuhoru atura tana varua, na ô atura, Teihea oia i te vaiihoraahia e outou? Ua na ô maira ratou ia ˈna, E te Fatu, a haere mai a hiˈo. Oto ihora Iesu.”—Ioane 11:32-35.
10 “Oto ihora Iesu.” Te faaite maramarama maitai ra taua mau parau rii i te maitai rahi o Iesu, i to ˈna aroha, i to ˈna mau manaˈo hohonu. Noa ˈtu e ua taa papu ia ˈna i te tiaturiraa o te tia-faahou-raa, ua “oto ihora Iesu.” (Ioane 11:35) Te tamau nei â te faatiaraa na roto i te mau parau a te feia e hiˈo noa ˈtura e: “A hiˈo na i to ˈna aroha ia [Lazaro]!” Papu maitai, mai te peu e ua oto te taata tia ra o Iesu i te pohe o to ˈna hoa, e ere roa ˈtu i te mea haama no te hoê tane aore ra no te hoê vahine ia heva e ia taˈi i teie nei mahana.—Ioane 11:36.
Eaha te tiaturiraa no te feia pohe?
11. (a) Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto i te mau hiˈoraa a te Bibilia no nia i te otoraa? (b) No te aha tatou e ore ai e oto mai te feia aita to ratou e tiaturiraa?
11 Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai i taua mau hiˈoraa a te Bibilia ra? E naturaraa iho â no te taata ia oto e eita tatou e haama ia faaite i to tatou mauiui. Noa ˈtu e ua tamǎrûhia e te tiaturiraa o te tia-faahou-raa, e riro noâ te pohe o tei herehia e tatou ei ereraa mauiui mau, o te vai roa i roto i te hohonuraa o te mafatu. Tau matahiti, peneiaˈe tau ahuru matahiti auhoaraa rahi roa e mau taairaa piri roa te hope taue noa ma te mauiui hoi. Parau mau, eita tatou e oto mai te feia aita e tiaturiraa aore ra mai te feia e tiaturiraa hape to ratou. (Tesalonia 1, 4:13) Oia atoa, eita tatou e haavarehia na te tahi noa ˈˈe aai oia hoi te vai ra to te taata nephe pohe ore aore ra o te tamau noâ i te ora na roto i te fa-faahou-raa i roto i te hoê tino ěê. Ua ite tatou e ua tǎpǔ mai o Iehova ‘i te mau raˈi apî e te fenua apî i reira te parau-tia e vai ai.’ (Petero 2, 3:13) Na te Atua “e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”—Apokalupo 21:4.
12. Mea nafea to Paulo faaiteraa i to ˈna faaroo i roto i te tia-faahou-raa?
12 Eaha ïa te tiaturiraa no te feia i pohe?b Ua faauruahia te taata papai kerisetiano ra o Paulo no te horoa mai na tatou i te tamahanahanaraa e te tiaturiraa i to ˈna papairaa e: “E taua enemi hopea ra o te pohe, e haamouhia ïa.” (Korinetia 1, 15:26) Te faaite ra te The New English Bible e: “Te enemi hopea o te faaorehia o te pohe ïa.” No te aha o Paulo i nehenehe ai e papu maitai i te reira? No te mea ua tauihia oia e ua haapiihia oia na te hoê o tei faatiahia mai mai te pohe mai, oia hoi na Iesu Mesia. (Ohipa 9:3-19) No reira atoa o Paulo i nehenehe ai e parau e: “Mai te pohe hoi i noaa i te taata ra [Adamu], no te taata atoa [Iesu] e noaa ˈi te tia faahou i te feia i pohe ra. Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e hope atoa i te faaorahia i te Mesia.”—Korinetia 1, 15:21, 22.
13. Eaha te huru o te feia e ite atura i te tia-faahou-raa o Lazaro?
13 Te horoa mai nei te mau haapiiraa a Iesu no tatou i te hoê tamahanahanaraa rahi e te tiaturiraa no a muri aˈe. Ei hiˈoraa, eaha te ohipa ta ˈna i rave no Lazaro? Ua haere atura oia i te vahi i tanuhia te tino o Lazaro e maha mahana te maoro. Ua faahiti aˈera oia i te hoê pure, “e oti aˈera taua parau ra, ua faateitei aˈera i tana reo, ua pii atura, E Lazaro, a haere mai i rapae. Ua haere maira taua taata i pohe ra i rapae, ua taamuhia na rima e na avae, i vehîhia hoi te mata i te ahu: ua parau atura Iesu ia ratou, A tatara, e tuu atu ia ˈna ia haere na.” Te ite ra anei outou i te maere rahi e te oaoa i nia i te hohoˈa mata o Mareta raua o Maria? Auê hoi te feia i putuputu mai i te maere rahi ia ite atu ratou i teie semeio e! Eita tatou e maere ia faatupu e rave rahi taata e ite atura i te ohipa e tupu ra, i te faaroo i roto ia Iesu. Tera râ, ‘ua putuputu atura to ˈna mau enemi faaroo no te haapohe ia ˈna.’—Ioane 11:41-53.
14. Ua riro te tia-faahou-raa o Lazaro ei faaiteraa iti noa no te aha?
14 Ua faatupu o Iesu i taua faatia-faahou-raa o te ore roa ˈtu e moehia i mua e rave rahi mau ite. E faaiteraa iti noa te reira no te tia-faahou-raa o ta ˈna i tohu na mua iti noa ˈˈe, ia ˈna i parau e: “Eiaha e maere i te reira; te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo [te Tamaiti a te Atua], e e haere mai i rapae; e te feia i mau na i te parau maitai ra, e tia mai ïa e rave i te ora; e te feia hoi i mau na i te parau ino ra, e tia mai ïa e rave i te pohe.”—Ioane 5:28, 29.
15. Eaha te haapapuraa e vai ra ia Paulo raua o Anania no nia i te tia-faahou-raa o Iesu?
15 Mai tei faahiti-aˈena-hia, ua tiaturi te aposetolo Paulo i te tia-faahou-raa. Ia au i teihea niu? O ˈna hoi i mutaa ihora taua taata ino ra o Saulo, tei hamani ino i te mau kerisetiano. Ua haaparare to ˈna iˈoa e to ˈna roo i te mǎtaˈu i rotopu i te feia faaroo. Inaha hoi, e ere anei oia te taata matamua tei farii e ia pehihia te kerisetiano ra o Setephano i te ofai e pohe roa ˈtu? (Ohipa 8:1; 9:1, 2, 26) No reira, i nia i te eˈa no Damaseko, ua aratai aˈera te Mesia i faatiahia mai e ia feruri o Saulo, ma te haapo hoi i to ˈna mata i te hoê taime. Ua faaroo aˈera o Saulo i te hoê reo i te parauraa mai ia ˈna e: “E Saulo, e Saulo, eaha oe i hamani ino mai ai ia ˈu? Ua parau atura oia, E te Fatu, o vai oe? Ua na ô maira te Fatu, O vau o Iesu, ta oe i hamani ino mai nei.” Ua horoa maira taua noâ Mesia i faatiahia mai, i te tahi mau faaueraa ia Anania, e ora ra i Damaseko, e haere i te fare i reira o Saulo e pure noa ˈi e ia rave atoa ia nehenehe faahou to ˈna mata e araara. No reira, na roto i te ohipa i tupu i nia ia raua iho, e tumu papu maitai ta Saulo raua o Anania no te tiaturi i te tia-faahou-raa.—Ohipa 9:4, 5, 10-12.
16, 17. (a) Nafea tatou e papu ai e aita o Paulo i tiaturi i te haapiiraa tumu ore a te mau Heleni no nia i te pohe-ore-raa o te nephe taata? (b) Eaha te tiaturiraa papu maitai ta te Bibilia e horoa ra? (Hebera 6:17-20)
16 A tapao na e mea nafea to Saulo, te aposetolo Paulo, na nia i to ˈna tiaraa kerisetiano i hamani-ino-hia, pahonoraa i to ˈna afairaahia ˈtu i mua i te tavana ra ia Felisi. Te taio nei tatou i roto i te Ohipa 24:15: “Te tiaturi nei au i te Atua . . . e e tia-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-tia e te feia parau-tia ore.” Ma te papu, aita o Paulo i tiaturi i te haapiiraa a te mau heleni etene no nia i te pohe-ore-raa o te nephe o te taata, tei manaˈohia e haere atu i roto, mai ta te aai e parau ra, i te hoê oraraa i muri aˈe i te poheraa aore ra i raro i te fenua. Ua tiaturi oia e ua faaite hoi i to ˈna faaroo i te tia-faahou-raa. Oia hoi te auraa no te tahi pae, te ǒ o te oraraa pohe ore ei mau varua i roto i te raˈi e te Mesia e no te rahiraa, te ora-faahou-raa i nia i te hoê fenua tia roa.—Luka 23:43; Korinetia 1, 15:20-22, 53, 54; Apokalupo 7:4, 9, 17; 14:1, 3.
17 No reira, te horoa mai nei te Bibilia na tatou i te hoê parau tǎpǔ maramarama maitai e te hoê tiaturiraa paari mau oia hoi maoti te tia-faahou-raa, e ite faahou e rave rahi taata i tei herehia e ratou i ǒ nei, i nia i te fenua i raro aˈe i te mau huru tupuraa taa ê roa.—Petero 2, 3:13; Apokalupo 21:1-4.
Te tauturu ohie no te feia e oto ra
18. (a) Eaha te mauhaa faufaa mau i matara mai i te mau tairururaa “Te mǎtaˈu paieti”? (A hiˈo i te tumu parau i tarenihia.) (b) Eaha te mau uiraa te tia ia pahonohia i teie nei?
18 I teie nei, te vai ra to tatou mau manaˈonaˈoraa e to tatou oto. Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te ora mai i taua tau hepohepo mau o te hevaraa ra? Eaha ta vetahi pae e nehenehe e rave no te tauturu i te feia e oto ra? Hau atu, eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu i te feia aau rotahi ta tatou e farerei i roto i te taviniraa e aita roa ˈtu to ratou e tiaturiraa papu e o te oto atoa ra hoi? E eaha ˈtu â te tahi mau tamahanahanaraa no roto mai i te Bibilia no tei herehia e tatou e o tei taoto i roto i te pohe? E pûpû mai te tumu parau i mua nei i te tahi mau manaˈo.
[Nota i raro i te api]
a No te tahi atu â mau haamaramaramaraa no nia i te mau peu otoraa i te mau tau bibilia, a hiˈo i te buka ra Insight on the Scriptures, Buka 2, mau api 446-7, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b No te tahi atu â mau haamaramaramaraa no nia i te tiaturiraa o te tia-faahou-raa e itehia i roto i te Bibilia, a hiˈo i te buka ra Insight on the Scriptures, Buka 2, mau api 783-93.
E nehenehe anei ta outou e pahono mai?
◻ No te aha e nehenehe ai e parau e e enemi mau te pohe?
◻ Mea nafea to te mau tavini a te Atua i te tau bibilia faaiteraa i to ratou oto?
◻ Eaha te tiaturiraa no te feia i herehia e tatou o tei pohe?
◻ Ia au i teihea niu to Paulo tiaturiraa i te tia-faahou-raa?
[Tumu parau tarenihia i te api 8, 9]
Te tauturu ohie no te feia e oto ra
I te tairururaa mataeinaa “Te mǎtaˈu paieti” o te matahiti 1994-95, ua faaite te Taiete Watch Tower i te matararaa mai te hoê vea iti apî teie hoi te upoo parau Ia pohe tei herehia e outou na. Ua neneihia teie vea iti faaitoito mau no te tamahanahana i te mau taata o te mau nunaa atoa e o te mau reo atoa. Mai ta outou i ite aˈena, te pûpû mai nei taua vea ra i te faataaraa ohie a te Bibilia no nia i te pohe e te huru o te feia pohe. Hau atu i te faufaa, te haamaramaramahia ra te parau tǎpǔ a te Atua, na roto ia Iesu Mesia, no nia i te hoê tia-faahou-raa no te ora, i nia i te hoê fenua viivii ore tei faarirohia ei Paradaiso. Te horoa mau nei hoi te reira i te tamahanahanaraa i te feia e heva nei. No reira, ua riro mau â ei mauhaa faufaa i roto i te taviniraa kerisetiano e e faaohipahia no te huti i te ara-maite-raa, ma te faatupu e rave rahi atu â mau haapiiraa bibilia i te fare o te mau taata. Ua tuu-papu-hia mai te mau uiraa no te haapiiraa i roto i te tahi mau tumu parau i tarenihia i te pae hopea o te mau tuhaa atoa e nehenehe atu ai e faatupu i te hoê haamanaˈoraa ohie no nia i te mau manaˈo i aparauhia e te hoê taata aau rotahi o te heva ra.
[Hohoˈa i te api 8]
I to Lazaro poheraa, ua oto o Iesu
[Hohoˈa i te api 9]
Ua faatia o Iesu ia Lazaro mai te pohe mai
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 7]
Otoraa matamua, a W. Bouguereau, i nia i te hiˈo o te Hohoˈa-Darama o te Poieteraa, 1914