VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w95 15/5 api 4-7
  • Te hoê oraraa apî no to tatou mau tupuna

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê oraraa apî no to tatou mau tupuna
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te huru o te feia pohe
  • Te tiaturiraa o te tia-faahou-raa
  • Te tia-faahou-raa i nia i te raˈi
  • Te mau ohipa o te tupu hou te tia-faahou-raa i nia i te raˈi
  • Te paradaiso i nia i te fenua
  • Eaha te tupu i nia i te feia pohe herehia e tatou?
    Te ite e aratai i te ora mure ore
  • E nehenehe anei e farerei faahou tei pohe?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2015
  • Eaha te tia-faahou-raa?
    Te pahono ra te Bibilia
  • E tupu te tia-faahou-raa!
    Eaha ta te Bibilia e haapii mai?
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
w95 15/5 api 4-7

Te hoê oraraa apî no to tatou mau tupuna

TE HAAPII ra anei te Parau a te Atua, oia hoi te Bibilia, e e tamau noa iho â te mau taata atoa i te ora i roto i te aorai varua i te poheraa? Aita, e ere ïa o te reira te huru tupuraa. Te vauvau ra te Bibilia i te hoê tiaturiraa faahiahia mau no nia i te ora i muri aˈe i te pohe, eiaha râ mai ta e rave rahi mau taata e manaˈo ra.

A hiˈo na eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i to tatou tupuna matamua, o Adamu. Ua hamani o Iehova ia ˈna “i te repo fenua nei.” (Genese 2:7) Ua nehenehe o Adamu e ora e a muri noa ˈtu ma te oaoa i nia i te fenua nei. (Genese 2:16, 17) Teie nei râ, ua orure oia i to ˈna Poiete here mau ra, e i te faahopearaa ua pohe oia.

Ihea o Adamu i te haereraa i te poheraa? Ua parau te Atua ia ˈna e: “E hoˈi noa ˈtu oe i raro i te repo, no reira mai hoi oe; e repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.”—Genese 3:19.

Teihea roa o Adamu hou a poiete ai o Iehova ia ˈna mai te repo fenua ra? Aita to ˈna vairaa. Aita oia e ora. No reira i to Iehova parauraa e ‘e hoˈi o Adamu i raro i te repo,’ ua hinaaro noa ïa oia e parau e e riro faahou â o Adamu ei taata tei erehia i te ora, mai te repo fenua ra. Aita o Adamu i ‘na roto atu’ i te tahi vahi no te riro ei taata tumu no te ao o te mau varua tupuna. Aita oia i na roto atu i te hoê oraraa oaoa i nia i te raˈi aore ra i te hoê oraraa mauiui mure ore i roto i te hoê vahi haamauiuiraa. Te tauiraa otahi noa ta ˈna i rave o te ora ïa tae atu ai i te pohe, te vai-mau-raa o te hoê taata i te huru vai-ore-raa.

Eaha ïa no te toea o te huitaata nei? E faaea atoa anei te huaai o Adamu i te ora i te poheraa? Te pahono ra te Bibilia e: “Te haere nei ratou [te mau taata e te mau animala] i te vahi otahi; no te repo anaˈe ratou e te hoˈi anaˈe nei i te repo â.”—Koheleta 3:19, 20.

Te huru o te feia pohe

E, aita e ora to te feia pohe, eita ratou e faaroo, e ite, e paraparau, aore ra e feruri. Ei hiˈoraa, te parau ra te Bibilia e: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea . . . To ratou aroha e to ratou riri, e to ratou feii, ua mou anaˈe ïa; aita hoi a ratou e tufaa e a muri noa ˈtu i te mau mea atoa e ravehia i raro aˈe i te mahana nei.” Te faataa atoa ra te Bibilia e: “Aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.”—Koheleta 9:5, 6, 10.

Ia au ïa i te Parau a te Atua, a ora noa ˈi te mau taata, ua ite ratou e pohe ratou. Ia pohe anaˈe, aita ratou i ite i te hoê noa ˈˈe mea. Aita ratou e tia ra i pihai iho i to ratou iho tino, ma te hiˈo i te ohipa e ravehia ra i nia i te reira. I te hoperaa o te oraraa aita e navenave aore ra e mauiui faahou â, aita e oaoa aore ra e oto faahou â. Aita taua feia pohe ra e ite faahou ra i te mairiraa o te taime. Tei roto ratou i te hoê huru aramoina hohonu roa ˈtu â i te taoto.

Ua ite o Ioba, hoê tavini a te Atua no te tau tahito, e eita te mau taata e tamau noâ i te ora i muri aˈe i te pohe. Ua taa atoa ia ˈna e maoti i te ravea o te Atua, aore roa e tiaturiraa no te tia-faahou-raa. Ua parau o Ioba e: “Te taata nei râ, te pohe nei ïa e marua noa ihora, te pohe nei te taata, e teihea ihora ïa? oia atoa te taata nei, te taoto nei i raro, e ore e tia mai.” (Ioba 14:10, 12) Ma te papu maitai aita o Ioba i tiaturi e ia pohe anaˈe o ˈna e apiti atu ïa o ˈna i to ˈna mau tupuna i roto i te ao o te mau varua.

Te tiaturiraa o te tia-faahou-raa

I te mea e e faaea te ora i te poheraa, te uiraa faufaa roa o te fa mai o te uiraa ïa ta Ioba i ani: “Ia pohe te taata nei, e ora faahou anei?” Ua pahono o Ioba iho e: “E tiai au i to ˈu pue mahana i haapaohia ra e ia hope [taime i roto i te apoo], e ia tae i te taime e faahoˈihia ˈi au ra. Na oe [Iehova] e tiaoro mai, e na ˈu e parau atu ia oe; e oto â oe i te ohipa a to rima i rave ra.”—Ioba 14:14, 15.

Na roto i te tahi atu â mau parau, noa ˈtu e e pohe o Ioba, eita te Atua e haamoe ia ˈna. Ua tiaturi o Ioba e e fa mai te taime e “tiaoro” ai oia ia ˈna i te ora na roto i te tia-faahou-raa.

Ua faaite o Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, e e mea mau â te tiaturiraa a Ioba i roto i te tia-faahou-raa. Ua haapapu o Iesu e e nehenehe te feia pohe e faatia-faahou-hia mai. Nafea ïa? Na roto ïa i te raveraa oia iho i te reira! Aita oia i faatia ia Ioba, i to ˈna râ parahiraa i nia i te fenua ua faatia o Iesu i te tamaiti o te hoê vahine ivi no te oire no Naina. Ua faatia mai atoa o Iesu i te tamahine, 12 matahiti to ˈna, a te hoê taata o Iaeiro to ˈna iˈoa. E ua faatia atoa oia i to ˈna hoa ra ia Lazaro, o tei pohe e maha mahana te maoro.—Luka 7:11-15; 8:41, 42, 49-56; Ioane 11:38-44.

Hau atu i te faatupu i taua mau semeio ra, ua faahiti Iesu i te hoê tia-faahou-raa rahi i te tau no a muri aˈe. Ua parau oia e: “Te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae.” (Ioane 5:28, 29) I muri aˈe, ua faaite atoa te aposetolo Paulo, ta Iehova i faaohipa no te faatia i te hoê taata apî, i to ˈna tiaturiraa i roto i te hoê tia-faahou-raa no a muri aˈe. Ua parau oia e: “Te tiaturi nei au i te Atua . . . e e tia-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-tia e te feia parau-tia ore.”—Ohipa 20:7-12; 24:15.

Te faataa ra taua mau faahororaa ra o te mau Papai i te hoê tia-faahou-raa no a muri aˈe taa ê roa ˈtu i te oraraa o te tamau â i roto i te aorai varua. Te haapapu ra te reira i te taime a faatia-faahou-hia ˈi tau mirioni taata mai te pohe mai na roto i te mau tino iˈo i nia i te fenua nei. E ere te feia o te faatiahia mai ei feia o te ore e haamanaˈo i to ratou oraraa tahito ra i nia i te fenua. Eita ratou e fanau-faahou-hia ei mau aiû. Maoti râ, hoê â to ratou huru i te taime a pohe ai ratou, hoê â mehara e hoê â ihotaata. E taa ratou ia ratou iho e e taa vetahi ê ia ratou. Auê ïa oaoa ia amui atu taua mau taata ra i to ratou mau hoa e to ratou mau fetii! E auê ïa i te oaoa ia farerei i to tatou mau tupuna!

Te tia-faahou-raa i nia i te raˈi

Aita anei Iesu i parau e e haere vetahi i nia i te raˈi? Oia. I te po hou a haapohehia ˈi oia, ua parau oia e: “E rave rahi te parahiraa mau i te fare o tau Metua ra; . . . E ua oti anaˈe i te faaauhia e au te hoê vahi no outou ra, e hoˈi mai au e aratai ia outou i o ˈu ra; ei reira atoa outou i te vahi e parahihia e au ra.” (Ioane 14:2, 3) Te paraparau ra o Iesu i ta ˈna mau aposetolo haapao maitai, tera râ, e ere ïa te auraa e e haere te mau taata maitatai atoa i nia i te raˈi.

Ua faaite Iesu e e tia i taua feia ra o te faatiahia mai no te haere i nia i te raˈi ia faaî i te tahi mau titauraa taa ê atu i te ora-noa-raa i te hoê oraraa maitai. Hoê o te mau titauraa oia hoi te noaaraa mai te ite papu no nia ia Iehova e ta ˈna mau opuaraa. (Ioane 17:3) Vetahi atu â mau titauraa o te faaohiparaa ïa i te faaroo i roto i te tusia taraehara o Iesu Mesia e te auraroraa i te Atua. (Ioane 3:16; Ioane 1, 5:3) Te tahi atu â titauraa oia hoi ia ‘fanau-faahou-hia’ ei kerisetiano bapetizohia faatavaihia e te varua moˈa o te Atua. (Ioane 1:12, 13; 3:3-6) Te tahi atu titauraa no te oraraa i nia i te raˈi o te faaoromairaa ïa mai ta Iesu i rave na, o tei faaite i te haapao maitai i te Atua e tae noa ˈtu i te pohe.—Luka 22:29; Apokalupo 2:10.

Te vai ra te hoê tumu no taua mau titauraa teitei ra. E ohipa faufaa roa te tia i te feia e faatiahia mai no te haere i nia i te raˈi ia rave. Ua ite o Iehova e eita te mau faatereraa taata e faaafaro i te mau ohipa ma te manuïa i nia i te fenua nei. No reira ua faanaho oia i te hoê faatereraa i nia i te raˈi, aore ra Basileia, o te faatere i nia i te huitaata nei. (Mataio 6:9, 10) O Iesu te Arii o taua Basileia ra. (Daniela 7:13, 14) E faatere vetahi mau taata maitihia i nia i te fenua e o tei faatiahia no te haere i nia i te raˈi e o ˈna. Ua tohu te Bibilia e e riro te feia o te faatiahia mai ‘ei hui arii, e ei tahuˈa na to tatou Atua, e e riro ia ratou te hau i teie nei ao.’—Apokalupo 5:10.

E faaî anei te rahiraa o te mau taata i te mau titauraa no te hoê tia-faahou-raa i nia i te raˈi? Eita. E ere na ratou te hape, eita te rahiraa o te feia e taoto ra i roto i te pohe e faaau i te mau titauraa. E rave rahi e mea iti to ratou ite aore ra aita ratou i nehenehe e haapii i te parau mau no nia ia Iehova e ta ˈna mau opuaraa. Ua ora ratou e ua pohe ratou ma te ite ore no nia ia Iesu Mesia aore ra no nia i te Basileia o te Atua.

Ua pii o Iesu i te feia o te haere i nia i te raˈi e “nǎnǎ iti.” (Luka 12:32) I muri aˈe ua faaitehia e te numera o te feia “i tauihia no roto i teie nei ao” no te faatere e o te Mesia i nia i te raˈi e 144 000 ïa ratou. (Apokalupo 14:1-3; 20:6) E numera rahi 144 000 o te navai no te parahi i nia i te mau ‘parahiraa e rave rahi’ ta Iesu i faahiti, e mea iti roa te reira ia faaauhia i te mau miria taata no roto mai ia Adamu ra.—Ioane 14:2.

Te mau ohipa o te tupu hou te tia-faahou-raa i nia i te raˈi

E haamanaˈo na tatou i ta tatou i tuatapapa na na mua ˈtu. Ia au i te Bibilia, aita to te feia i pohe e ora e tae roa ˈtu ai i te taime a faatia faahou ai te Atua ra o Iehova ia ratou. E faatiahia mai vetahi no te haere i nia i te raˈi, i reira ratou e faatere ai e o Iesu Mesia i roto i te faatereraa o te Basileia. E faatiahia mai te rahiraa o te mau taata i nia i te fenua nei, no te riro ei mau taata na taua Basileia ra.

Te tahi tuhaa na roto ïa i te ravea o te tia-faahou-raa i nia i te fenua, e faatupu Iehova i ta ˈna opuaraa no te fenua nei. Ua hamani Iehova i te reira “ia taatahia.” (Isaia 45:18) E riro hoi ei nohoraa tamau no te huitaata nei. No reira, ua himene te papai salamo e: “Te mau raˈi ra, na Iehova ïa mau raˈi; area te fenua nei, ua horoa mai oia i te reira na te tamarii a te taata nei.”—Salamo 115:16.

Hou te tia-faahou-raa i nia i te fenua a haamata ˈi, e tia ia ravehia te tahi mau tauiraa rarahi. E farii iho â paha outou e e ere na te Atua i opua e ia î te fenua i te tamaˈi, te haaviiviiraa, te taparahiraa taata, e te haavîraa uˈana. O te mau taata o tei ore i faatura i te Atua e ta ˈna mau ture parau-tia te tumu o taua mau fifi ra. No reira, e ‘haamou’ te Basileia o te Atua ‘i te feia e faaino ra i te fenua nei’—hoê raveraa rahi no te faatupu i to ˈna hinaaro i nia i te fenua nei. (Apokalupo 11:18) E haamou roa te Basileia i te feia iino, ma te vaiiho i te feia parau-tia ia ora i nia i te fenua nei e a muri noa ˈtu.—Salamo 37:9, 29.

Te paradaiso i nia i te fenua

E feia mǎrû, e te aupuru o te rave i te mea tia te feia o te faatiahia mai i nia i te hoê fenua mâ. (A faaau e te Mataio 5:5.) I raro aˈe i te tiairaa here o te Basileia o te Atua, e ora ratou ma te oaoa i roto i te ino ore. Te horoa maira te Bibilia i te tahi hiˈoraa maere mau o taua mau huru tupuraa ra e o te tupu i muri iho e: “E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”—Apokalupo 21:4.

E, e faarirohia te fenua ei paradaiso. (Luka 23:43) A feruri na i to ˈna auraa! E riro te mau fare maˈi e te mau fare utuuturaa maˈi ei mau fare tahito. I roto i te Paradaiso, e puai faahou â e e oraora faahou â te feia o te roohia ra i teie nei i te ruhiruhiaraa. (Ioba 33:25; Isaia 35:5, 6) Eita e ite-faahou-hia te mau fare hunaraa, te mau vahi tanuraa maˈi, e te mau menema. Na roto i te ravea o ta ˈna Basileia, ‘e haamou roa Iehova i te pohe e a muri noa ˈtu.’ (Isaia 25:8) Ma te papu maitai e riro teie mau haamaitairaa ei oraraa apî no tatou e no to tatou mau tupuna.

[Hohoˈa i te api 7]

E riro te feia o te faatiahia mai i nia i te fenua ei mau taata no te Basileia

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono