VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w95 15/1 api 10-15
  • Ua riro te oaoa o Iehova ei pare etaeta no tatou

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua riro te oaoa o Iehova ei pare etaeta no tatou
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • ‘E oaoa mau â hoi’
  • Te taairaa e te Atua na roto i te Mesia
  • Te tiamâraa e te maramarama faaroo
  • Te tiaturiraa o te Basileia e o te ora mure ore
  • Te hoê autaeaeraa haamaitaihia
  • Te hoê oraraa i opuahia
  • Te hoê pare etaeta aueue ore
  • A tavini ia Iehova ma te oaoa o te mafatu
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • E faatupu te tiamâraa no ǒ mai i te Atua i te oaoa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Ia mau papu tatou
    Himene ia Iehova
  • Te oaoa: Te hoê huru maitai no ǒ mai i te Atua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2018
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
w95 15/1 api 10-15

Ua riro te oaoa o Iehova ei pare etaeta no tatou

“E mahana moˈa hoi teie no to tatou Fatu. Eiaha e oto, o te oaoa râ no ǒ ia Iehova ra, to outou ïa [pare etaeta].”—NEHEMIA 8:10.

1, 2. (a) Eaha te hoê pare etaeta? (b) Mea nafea to Davida faaiteraa e ua imi oia i te haapuraa i roto ia Iehova?

UA RIRO o Iehova ei pare etaeta eita e nehenehe e faaauhia. E eaha ïa te hoê pare etaeta? O te hoê ïa vahi haapuaihia, te hoê haapuraa o te paruru aore ra o te faaora. Ua faariro o Davida no Iseraela tahito ra i te Atua mai to ˈna pare etaeta. Ei hiˈoraa, a hiˈo na i te himene ta Davida i faatae i Tei teitei roa ˈˈe “i te mahana i faaorahia ˈi oia e Iehova i te rima o to ˈna atoa ra mau enemi, e i te rima o Saula,” te arii o Iseraela.—Salamo 18, omuaraa parau.

2 Ua omua o Davida i taua himene putapû mau ra ma teie mau parau: “Te hinaaro atu nei au ia oe, e Iehova, e tau puai! O Iehova tau pǎpǎ, e tau pare, e tau ora, tau Atua, tau mato, ta ˈu e tiaturi nei; tau paruru, e tau tara faaora, tau fare teitei!” (Salamo 18:1, 2) Ma te faautuahia ma te tano ore e te tapaparaahia e te Arii ra o Saula, ua imi te taata parau-tia ra o Davida i te haapuraa i roto ia Iehova, mai te hoê taata e horo ra i roto i te hoê fare haapuaihia no te faaora ia ˈna i te tahi ati.

3. No te aha ua “oaoa hua” te mau ati Iuda i te tau o Ezera ra?

3 Ua riro te oaoa ta Iehova e horoa ra ei pare etaeta aueue ore no te feia e taahi ra na ta ˈna eˈa ei mau taata taiva ore. (Maseli 2:6-8; 10:29) Papu maitai, no te fanaˈo i te oaoa no ǒ mai i te Atua ra, e tia i te mau taata ia rave i te hinaaro o te Atua. No nia i te reira, a tuatapapa na eaha te ohipa i tupu i Ierusalema i te tau o Ezera. Ua hopoi mai te taata papai ra o Ezera e te tahi atu i te ite na roto i te hoê taioraa faufaa roa o te Ture. Ua faaitoitohia ïa te nunaa e: “A haere, e amu i te maa maitai, e inu i te pape maaro, a hapono atu ai i te tahi tufaa na te feia e ere ra: e mahana moˈa hoi teie no to tatou Fatu. Eiaha e oto, o te oaoa râ no ǒ ia Iehova ra, to outou ïa [pare etaeta].” Ua “oaoa hua” ratou a faaohipa ˈi te mau ati Iuda i te ite i noaa mai ia ratou e ua faatupu ratou i te hoê oroa Patiaraa Tiahapa oaoa mau. (Nehemia 8:1-12) Ua haaputu te feia i noaa i ‘te oaoa o Iehova ei pare etaeta no ratou’ i te puai no ta ˈna haamoriraa e ta ˈna taviniraa. I te mea e ua riro te oaoa o Iehova ei pare etaeta no ratou, e tia ia tatou ia tiaturi e e mea oaoa atoa te nunaa a te Atua. Eaha ïa te tahi mau tumu e oaoa ˈi ratou i teie nei mahana?

‘E oaoa mau â hoi’

4. Eaha te hoê tumu faahiahia mau ia oaoa te nunaa a Iehova?

4 Te hoê tumu faahiahia mau no te oaoa o te faanahoraa ïa ta Iehova e rave ra no te haaputuputu ia ratou paatoa. Te faaoaoa ra te mau rururaa e te mau tairururaa a te mau Ite no Iehova ia ratou i teie nei mahana, mai te mau oroa tamatahiti faatupuhia e te mau ati Iseraela i faaoaoa na i to ratou mafatu. Ua faauehia i te nunaa Iseraela e: “Ia rui hitu oe i te haapaoraa i te oroa [patiaraa tiahapa] a to Atua ra a Iehova, i te vahi e haapaohia e to Atua ra e Iehova; e haamaitai mai hoi to Atua ra o Iehova ia oe i ta oe atoa ra mau taoˈa, e te mau ohipa atoa a to rima na, e e oaoa mau a hoi oe.” (Deuteronomi 16:13-15) Oia mau, ua hinaaro te Atua e ia ‘oaoa mau â’ ratou. Hoê â atoa no te mau kerisetiano, no te mea ua faaitoito te aposetolo Paulo i te mau hoa faaroo e: “E oaoa i te Fatu, eiaha e faaea, e parau faahou atu â vau, E oaoâ outou.”—Philipi 4:4.

5. (a) Eaha te oaoa, e nafea te mau kerisetiano e fanaˈo ai i te reira? (b) Nafea tatou ia oaoa noa ˈtu te mau tamataraa?

5 I te mea e te hinaaro ra Iehova e ia oaoa tatou, te pûpû maira oia i te oaoa mai te hoê o te mau hotu o to ˈna varua moˈa. (Galatia 5:22, 23) E eaha ïa te oaoa? O te huru hohonu hoata ïa faatupuhia e te tahi mea maitai e te au. Ua riro te oaoa ei huru oaoaraa mau, e te umereraa atoa. Te turu nei teie hotu o te varua moˈa a te Atua ia tatou i raro aˈe i te tamataraa. “[Iesu] o tei faaoromai i te satauro [pou haamauiuiraa], aore i haapao i te haama, i te maitai i tuuhia mai i mua i tana aro; e te parahi ra i teie nei i te pae atau i te terono o te Atua ra.” (Hebera 12:2) Ua papai te pǐpǐ ra o Iakobo e: “E au mau taeae ra, ia roohia outou e te ati e rave rahi te huru ra, a parau outou e, e mea oaoa anaˈe ïa. Ua ite hoi outou e, na taua tamataraa i to outou faaroo ra e faatupu i te faaoromai tamau.” Eaha râ mai te peu e aita tatou i ite eaha te rave i mua i te tahi tamataraa? E nehenehe ïa tatou e pure ma te tiaturi no te ohipa ma te paari. E tauturu te ohiparaa ma te amui e te paari o te raˈi ia tatou ia faatitiaifaro i te mau fifi aore ra ia faaruru i te mau tamataraa tupu atâ ma te ore e erehia i te oaoa o Iehova.—Iakobo 1:2-8.

6. Eaha te taairaa i rotopu i te oaoa e te haamoriraa mau?

6 Te haapuai ra te oaoa ta Iehova e horoa ra ia tatou no te turu i te haamoriraa mau. O te ohipa ïa i tupu i te tau o Nehemia e o Ezera. Ua haapuaihia te mau ati Iuda o taua tau ra o tei faariro i te oaoa o Iehova ei pare etaeta no ratou no te faahaere i mua i te mau faufaa o te haamoriraa mau. E a faahaere noa ˈi ratou i te haamoriraa a Iehova i mua, ua maraa to ratou oaoa. Oia atoa i teie mahana. Ei feia haamori na Iehova, te vai ra ia tatou te hoê niu no te oaoa rahi. E tuatapapa anaˈe na tatou vetahi atu â mau tumu e rave rahi no te oaoa.

Te taairaa e te Atua na roto i te Mesia

7. No nia ia Iehova, eaha te tumu e vai ra i te mau kerisetiano no te oaoa?

7 Te faariro ra to tatou mau taairaa piri roa e o Iehova ia tatou mai te nunaa oaoa roa ˈˈe i nia i te fenua nei. Na mua a riro mai ai ei mau kerisetiano, e melo na tatou no te totaiete taata parau-tia ore “ma te manaˈo haapourihia, e te taa ê hoi i te ora a te Atua i te ite ore i roto ia ratou.” (Ephesia 4:18) Auê ïa tatou i te oaoa e no te oreraa e atea ê ia Iehova! Papu maitai, e titauhia te tutavaraa ia farii noa mai oia ia tatou. E tia ia tatou ia “tamau maite i te faaroo, e ua tatumu, e ua mau maite, e aore i aueue i te tiaturiraa a te [parau apî maitai].” (Kolosa 1:21-23) E nehenehe tatou e oaoa i te mea e te haafatata ra Iehova ia tatou i ta ˈna Tamaiti ia au i te mau parau a Iesu iho: “E ore roa te taata e tae mai ia ˈu nei, maori râ ia faatae mai te Metua o tei tono mai ia ˈu nei ia ˈna.” (Ioane 6:44) Mai te peu e te haafaufaa mau ra tatou i ta tatou mau taairaa faufaa roa e te Atua na roto i te Mesia, e ara tatou i mua i te mau mea atoa o te nehenehe e haafifi i te reira.

8. Mea nafea to Iesu tururaa i to tatou nei huru oaoa?

8 Ua riro te faaoreraa i te mau hapa na roto i te faaroo i roto i te tusia hoo a Iesu ei tumu rahi no te oaoa no te mea na te reira e nehenehe ai tatou e faatupu i te mau taairaa e te Atua. I roto i ta ˈna eˈa o te hara ravehia ma te hinaaro mau, ua hopoi mai to tatou metua matamua o Adamu i te pohe i nia i te huitaata atoa nei. Teie râ, ua faataa te aposetolo Paulo e: “Ua faarahi râ te Atua i to ˈna aroha ia tatou nei, i te mea te vai taata hara noa nei â tatou, i pohe ai te Mesia no tatou nei.” Ua papai atoa o Paulo e: “E teie nei, mai te taata atoa i taea i te utua faahapa i te hara a te taata hoê ra, ua taea-atoa-hia te taata atoa i te tia ia ora, i te parau-tia a te taata hoê ra. Mai te taata atoa hoi e rave rahi i faarirohia ei taata hara i te haapao ore o te taata hoê ra, e rave rahi hoi tei faarirohia ei taata parau-tia, i te haapao o te taata hoê ra.” (Roma 5:8, 18, 19) Auê ïa tatou i te oaoa e te oaoa nei Iehova i te faaora i te huaai a Adamu o te haafaufaa ra i teie faanahoraa here mau!

Te tiamâraa e te maramarama faaroo

9. No te aha te oaoa nei tatou i te pae o te faaroo?

9 Te tiamâraa mai mai Babulonia Rahi, te hau emepera o te haapaoraa hape na te ao nei, o te tahi atu ïa tumu no te oaoa. Na te parau mau a te Atua i faatiamâ ia tatou. (Ioane 8:32) E te tiamâraa mai i teie vahine faaturi faaroo, te auraa ra e eita tatou e apiti i roto i ta ˈna mau hara, e farerei i ta ˈna mau maˈi, e e haamouhia e o ˈna. (Apokalupo 18:1-8) E ere roa ˈtu i te mea oto ia haapae mai i te reira!

10. Eaha te maramarama ta tatou e fanaˈo ra ei nunaa a Iehova?

10 Ua riro te maramaramaraa e te faaohiparaa i te Parau a te Atua i roto i te oraraa ei mau tumu no te oaoa rahi. Ma te tiamâ mai i te mana o te haapaoraa hape, te faufaahia ra tatou i te aravihi i te pae varua o te maramarama noa ˈtura pûpûhia e to tatou Metua i te raˈi ra na roto i “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45-47) I rotopu i te mau taata atoa e ora ra i nia i te fenua, o te feia anaˈe e pûpû ra ia ratou no Iehova o te fanaˈo ra i to ˈna varua moˈa e te maramarama haamaitaihia o ta ˈna Parau e to ˈna hinaaro. Mai ta Paulo ïa i parau: “Ua faaite mai râ te Atua ia tatou i taua mau mea ra [te mau mea ta ˈna i faaineine no te feia e here ra ia ˈna] i to ˈna [v]arua; e imi hoi te [v]arua i te mau mea atoa nei, e te mau mea hohonu atoa a te Atua ra.” (Korinetia 1, 2:9, 10) E nehenehe tatou e mauruuru e e oaoa i te mea e te fanaˈo ra tatou i te taaraa o te maramarama noa ˈtura faahitihia i roto i te mau parau a te Maseli 4:18: “O te eˈa hoi o te feia parau-tia ra, e au ïa i te maramarama anaana ra, o tei tupu noa te anaanaraa e tae noa ˈtu i te avatea mau ra.”

Te tiaturiraa o te Basileia e o te ora mure ore

11. Mea nafea te tiaturiraa oaoa o te Basileia i te tufaraahia na vetahi ê?

11 Te faaoaoa atoa ra to tatou tiaturiraa i te Basileia ia tatou. (Mataio 6:9, 10) Ei mau Ite no Iehova, ua poro maoro tatou e ua riro te Basileia a te Atua ei tiaturiraa otahi roa no te huitaata atoa nei. Ei hiˈoraa, a hiˈo na i te matahiti 1931, i to tatou raveraa i te iˈoa ra Ite no Iehova ma te hoê faaotiraa faaitehia ma te oaoa i na 51 tairururaa na te ao taatoa nei. (Isaia 43:10-12) Ua piahia teie faaotiraa e te hoê oreroraa parau faufaa mau o te tairururaa a J. F. Rutherford (i muri iho peretiteni o te Taiete Watch Tower) i roto i te buka iti ra Te Basileia, te tiaturiraa o te ao (beretane). I roto atoa i te reira te vai ra te tahi atu faaotiraa i ravehia i taua tairururaa ra, te hoê faahaparaa i te amuiraa faaroo kerisetiano no ta ˈna ohipa apotata e no to ˈna haafaufaa-ore-raa i te aˈoraa a Iehova. Ua faaite-atoa-hia e: “Te tiaturiraa o te ao o te basileia ïa a te Atua, e aita ˈtu â e tiaturiraa.” I roto tau avaˈe noa, ua opere haere te mau Ite no Iehova hau atu i te pae mirioni o teie buka iti na te mau tuhaa atoa o te fenua nei. Mai reira mai â, ua parau pinepine tatou e o te Basileia te tiaturiraa otahi roa o te huitaata.

12. Eaha te mau tiaturiraa oaoa o te oraraa e horoahia ra i mua i te feia e tavini ra ia Iehova?

12 Te oaoa atoa nei tatou i te tiaturiraa o te ora mure ore i raro aˈe i te faatereraa o te Basileia. Te vai ra i te “nǎnǎ iti” o te mau kerisetiano faatavaihia te hoê tiaturiraa oaoa no te raˈi. “Ia haamaitaihia te Atua te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia,” ta te aposetolo Petero i papai, “o tei faafanau faahou ia tatou no te rahi o to ˈna ra aroha, ia noaa te manaˈo ora i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia mai te pohe maira, ia noaa te tufaa ino ore ra, e te viivii ore, e te maheahea ore, o tei vaiihohia i nia i te raˈi no outou.” (Luka 12:32; Petero 1, 1:3, 4) I teie mahana, te tiai ru nei te rahiraa o te mau Ite no Iehova i te ora mure ore i roto i te Paradaiso i roto i te ao o te Basileia. (Luka 23:43; Ioane 17:3) Eita te hoê nunaa i nia i te fenua e nehenehe e faaau mai i te tahi aˈe mea i ta tatou mau tiaturiraa oaoa mau. Eita e ore tatou i te haafaufaa i te reira!

Te hoê autaeaeraa haamaitaihia

13. Nafea tatou ia faariro i ta tatou autaeaeraa na te ao taatoa nei?

13 Ua riro atoa te riroraa ei melo o te autaeaeraa na te ao taatoa farii otahi-roa-hia e te Atua ei tumu no te oaoa rahi. Ma te oaoa, te vai ra ia tatou te mau hoa maitai roa ˈˈe i nia i te fenua. Ua huti iho â râ te Atua ra o Iehova i te ara-maite-raa i nia i to tatou nei tau e ua parau oia e: “Na ˈu e faaaueue i te mau fenua atoa, e e tae mai tei hinaarohia e te mau fenua atoa ra: e faaî hoi au i teie nei fare i te hanahana.” (Hagai 2:7) Parau mau, e mea hara anaˈe te mau kerisetiano atoa. Teie râ, ua haafatata Iehova i teie mau taata ia ˈna ra na roto ia Iesu Mesia. (Ioane 14:6) I te mea e ua haafatata Iehova i te nunaa ia ˈna iho ta ˈna e faariro ra ma te maitai, e î roa tatou i te oaoa mai te peu e e faatupu atu tatou i te here autaeae, e haafaufaa rahi tatou ia ratou, e rave amui tatou i te mau ohipa paieti e o ratou, e turu tatou ia ratou i roto i ta ratou mau tamataraa, e e pure tatou no ratou.

14. Eaha te faaitoitoraa ta tatou e nehenehe e huti mai i roto i te Petero 1, 5:5-11?

14 E turu te reira atoa i to tatou nei oaoa. Oia mau, o te oaoa o Iehova te pare etaeta o to tatou autaeaeraa i te pae varua na te fenua atoa nei. E, te faaruru ra tatou paatoa i te hamani-ino-raa e te tahi atu mau haafifiraa. E tia râ i te reira ia haafatata ia tatou paatoa e ia haamau mai i te tahi tahoêraa ei melo o te faanahonahoraa maitai a te Atua i nia i te fenua. Mai ta Petero i parau, e tia ia tatou ia faahaehaa ia tatou iho i raro aˈe i te rima puai a te Atua, ma te huri i ta tatou ahoaho atoa i nia ia ˈna i roto i te iteraa e te aupuru ra oia ia tatou. E tia ia tatou ia vai ara no te mea te imi ra te Diabolo i te amu ia tatou, i taua pae ra e ere o tatou anaˈe iho, i te mea e te na ô faahou ra o Petero e: “O te patoi atu ïa ma te faaroo turori ore, ua ite hoi outou e, tei to outou mau taeae atoa i te ao nei taua mau pohe ra.” E eita roa ˈtu teie autaeaeraa oaoa na te ao taatoa nei e mou, i te mea e te tiaturi papu nei tatou e ‘ia maoro iti aˈe to tatou mauiui, e faahope te Atua i ta tatou tamataraa e e faaetaeta e e haapuai oia ia tatou.’ (Petero 1, 5:5-11) A manaˈo na i te reira. E vai noa to tatou autaeaeraa oaoa e a muri noa ˈtu!

Te hoê oraraa i opuahia

15. No te aha e nehenehe e parau e e oraraa i opuahia ta te mau Ite no Iehova?

15 Te oaoa nei tatou i roto i teie nei ao arepurepu no te mea te fanaˈo ra tatou i te hoê oraraa i opuahia. Te vai ra ia tatou te hopoia o te hoê taviniraa o te faaoaoa ra ia tatou e ia vetahi ê. (Roma 10:10) Ua riro mau ei haamaitairaa taa ê te riroraa ei mau hoa rave ohipa a te Atua. No nia i te reira, ua parau o Paulo e: “O vai . . . Apolo, maori râ e orometua [tavini] i faaroo ai outou na, o ta te Fatu ïa i horoa mai ia mâua atoa nei? Na ˈu hoi i tanu, e na Apolo i faara[r]i i te pape, na te Atua râ i faatupu. E teie nei, aita a te tanu, aita hoi a te faarari-pape, o te Atua râ, o tei faatupu ra. Te tanu, e te faarari-pape ra hoê â ïa: e rave te tahi e te tahi i ta ˈna iho utua e au i ta ˈna ihora ohipa. E hoa rave ohipa hoi matou no te Atua, e aua outou na te Atua; e fare outou no te Atua.”—Korinetia 1, 3:5-9.

16, 17. Eaha te mau hiˈoraa te nehenehe e faahitihia no te haapapu e e oraraa oaoa i opuahia ta te nunaa a Iehova?

16 E nehenehe e faahiti e rave rahi mau hiˈoraa no te faaite e te taviniraa ia Iehova ma te haapao maitai tei roto ïa i te hoê oraraa i opuahia o te faaî ra ia tatou i te oaoa. Teie te huru o teie faataaraa: “Ua hiˈo haaati vau i te Piha no te Basileia tei î roa i te taata [i te mahana o to ˈna avariraa] e ua ite au e vau melo o to ˈu utuafare i tae mai, tae noa ˈtu o vau e ta ˈu vahine e e toru o ta ˈu mau tamarii e to ratou mau hoa. . . . Te vai mau ra i ta ˈu vahine e ia ˈu iho nei te hoê oraraa oaoa i opuahia i roto i te taviniraa a te Atua.”

17 E mea putapû atoa ia ite e noa ˈtu eaha te faito matahiti e nehenehe te hoê taata e faaô atu i roto i te hoê oraraa oaoa i opua-mau-hia i roto i te taviniraa a Iehova. Ei hiˈoraa, ua bapetizohia te hoê vahine o tei haapii i te parau mau o te Bibilia i roto i te hoê fare utuuturaa maˈi ei Ite no Iehova i te 102raa o to ˈna matahiti. Ua faaoti ïa oia i to ˈna oraraa ma te opuaraa oaoa, ‘ma te mǎtaˈu i te Atua mau e ma te haapao i ta ˈna mau ture.’—Koheleta 12:13.

Te hoê pare etaeta aueue ore

18. Eaha te nehenehe e ravehia no te haapaiuma i te paruparu e no te faarahi i to tatou oaoa?

18 Ua riro te oaoa o Iehova ei pare etaeta aueue ore no te taata haapao maitai. Teie râ, te fanaˈoraa i teie oaoa e ere ïa te auraa e eita roa ˈtu tatou e faaruru i te mau taime ahoaho mai ta Iesu o tei turai ia ˈna ia parau i Getesemane e: “Ua ati roa tau varua i te mauiui rahi pohe.” (Mareko 14:32-34) A manaˈo na e ua paruparu tatou i te toparaa i roto i ta tatou mau titauraa miimii. I muri iho e taui tatou i to tatou huru oraraa. Mai te peu e ua iti to tatou oaoa no te mea te amo ra tatou ma te miimii ore i te tahi mau hopoia a te mau Papai teimaha mau, peneiaˈe e nehenehe tatou e rave i te tahi mau faatitiaifaroraa o te tamǎrû i te hepohepo e o te faahoˈi mai i to tatou varua oaoa. Hau atu, e haamaitai Iehova ia tatou ma te oaoa mai te peu e te imi ra tatou i te faaoaoa ia ˈna na roto i te patoiraa i te tino hara nei, te ao ino, e te Diabolo.—Galatia 5:24; 6:14; Iakobo 4:7.

19. Nafea tatou ia faariro i ta tatou mau haamaitairaa taa ê i roto i te faanahonahoraa a te Atua?

19 No te mau tumu i tuatapapahia i nia nei, e no e rave rahi atu â, te oaoa rahi nei tatou. Noa ˈtu e e taata poro tatou o te amuiraa aore ra tei roto tatou i te tahi atu huru o te taviniraa ma te taime taatoa, e mea rahi roa te ohipa o ta tatou paatoa e nehenehe e rave i roto i te ohipa a te Fatu, e eita e ore e faaoaoa te reira ia tatou. (Korinetia 1, 15:58) Noa ˈtu eaha ta tatou mau haamaitairaa taa ê i roto i te faanahonahoraa a Iehova, ia mauruuru tatou i te reira e ia tamau tatou ma te oaoa i te horoa i te hoê taviniraa moˈa i to tatou Atua here e te oaoa.—Timoteo 1, 1:11.

20. Eaha ta tatou haamaitairaa taa ê rahi roa ˈˈe, e eaha te nehenehe ia tatou ia tiaturi papu?

20 Te vai iho â nei râ ia tatou te tumu no te oaoa i roto i ta tatou haamaitairaa taa ê ia amo i te iˈoa rahi o Iehova ei mau Ite na ˈna. Oia mau, e mea tia ore tatou e te faaruru nei tatou e rave rahi mau tamataraa, ia tapea râ tatou i roto i te feruriraa i ta tatou mau haamaitairaa faahiahia mau ei mau Ite no Iehova. E a haamanaˈo e, eita roa ˈtu to tatou Metua here i te raˈi ra e vaiiho ia tatou ia paruparu. E nehenehe tatou e tiaturi papu e e haamaitai-noa-hia tatou mai te peu e ua riro te oaoa o Iehova ei pare etaeta no tatou.

Nafea outou ia pahono?

◻ Eaha “te oaoa o Iehova”?

◻ Nafea te mau kerisetiano e fanaˈo ai i te oaoa mau?

◻ Eaha te tahi mau tumu ia oaoa te mau Ite no Iehova?

◻ No te aha ua riro te oaoa o Iehova ei pare etaeta aueue ore?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono