VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 15/9 api 25-26
  • Te pu o te itoito papu

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te pu o te itoito papu
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê haapiiraa no te mau kerisetiano
  • Hoê haapaoraa o te toe mai
    A ara mai na! 1996
  • A faaitoito!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Faaitoito e a rave i te ohipa!
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2017
  • Horoa mai te itoito
    Himene ma te oaoa ia Iehova
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 15/9 api 25-26

Te pu o te itoito papu

“UA FAAEA taue matou i te haere i to matou faarooraa i te hoê hîo. E na roto mai i te hoê uru aihere i te pae aui, ua horo mai e piti manu ia matou ra ma te hohora i to raua mau pererau. I mua ia matou, te vai ra e piti huero i roto i te hoê apoo iti i roto i te repo. Ua faaara mai te mau manu ia matou ia ore matou ia taahi hape i nia to raua ofaaraa. I te mau taime atoa, ua tamata matou i te tapiri atu e e pata i te hohoˈa o na huero iti rava patapata, ua faaite faahou te mau manu i ta raua haamǎtaˈuraa. ‘Auê hoi manu itoito ê,’ ta matou i manaˈo.”

E maha feia paari tei ite i te reira i to ratou tapiriraa ˈtu i te ofaaraa o te hoê manu patapata. E manu iti teie e e avae roroa to ˈna. I roto i te buka ra Everyone’s Guide to South African Birds, ua haamaramarama mai o Sinclair e o Mendelsohn, e feia tuatapapa raua i te parau o te mau manu, e: “E paruru te mau oni e te mau ufa i to ratou ofaaraa e te fanauˈa ma te puai e mea ino roa ratou ia tapiri mai te tahi noa ˈˈe taata aore ra animala. Eita ratou e riaria i te rahi o te taata aore ra o te animala e e mauê ratou ma te hîo puai, e ma te mǎtaˈu ore e haapou patia mai ratou i nia atoa i te mau taata no te tamata i te tiahi ia ratou.”

Ua mataitai vetahi i te mau elephani rarahi tei haere ma te ite ore i te vahi tei reira te ofaaraa o te mau manu avae roroa, e ua riri te mau manu. E faahepohia te mau elephani ia haere na te tahi atu vahi.

Nohea mai teie huru itoito o te mau manu? No ô mai ïa i to ratou Poiete ra. Ua hamani te Atua ra o Iehova i teie mau manu iti e te ohiparaa tei faanaho-ê-na-hia eiaha te animala rahi ia faaino i to ratou mau ofaaraa aore ra te mau fanauˈa iti.

Te hoê haapiiraa no te mau kerisetiano

E nehenehe te mau kerisetiano e huti mai i te hoê haapiiraa na roto i teie huru tupuraa, noa ˈtu e te hinaaro ra ratou hau atu i te hoê noa itoito tei faanaho-ê-na-hia. Te titauhia ra ratou ia pee i to ratou Fatu, o Iesu Mesia, tei auraro i te mau faaueraa a te Atua ma te mǎtaˈu ore. (Hebera 12:1-3) Te faahapa ra te Bibilia i te feia itoito ore e otohe ra i mua i te taviniraa i te Atua. (Hebera 10:39; Apokalupo 21:8) I taua atoa taime ra, ua taa ia Iehova i to tatou huru taata hara e ua ite oia e i te tahi taime e nehenehe tatou e hara aore ra e erehia i te itoito no te rave i to ˈna hinaaro. (Salamo 103:12-14) Eaha ta te hoê taata e nehenehe e rave mai te peu e e tapea te mǎtaˈu e ia faatupu oia i te ohipa afaro?

Na roto i te pure, e tia i te hoê kerisetiano ia huri tia ˈtu i nia ia Iehova ra ia roaa mai te puai no te faaruru i te mau tamataraa e no te rave tamau i te hinaaro o te Atua. I roto i te Bibilia te vai ra teie parau tǎpǔ tamǎrû o te tauturu a Iehova: “Te horoa nei oia i te itoito no te matapouri; e te faarahi nei oia i te etaeta no tei paruparu ra. E matapourihia te taata apî nei, e pohe hoi i te rohirohi; e turori hoi te mau taata apî i maitihia ra, e e hiˈa ˈtu i raro: o te feia râ e tiaturi ia Iehova, e noaa ïa te etaeta apî; e pee ratou i nia mai tei nia i te pererau o te aeto ra; e horo ratou, e e ore e rohirohi; e haere â hoi ratou, e e ore e matapourihia.” (Isaia 40:29-31) E rave rahi feia hara tei ite i te parau mau o taua mau parau ra e ‘ua faaetaetahia i te paruparuraa ra.’ (Hebera 11:34) Te hoê hiˈoraa maitai, o te aposetolo Paulo ïa tei papai e: “Ua turu maira râ te Fatu ia ˈu, ua faaitoito maira, ia itea-roa-hia te parau i aˈo-haere-hia nei ia ˈu, e ia faaroo te mau Etene atoa.”—Timoteo 2, 4:17.

E farerei atoa te feia i haere apî mai e faaroo ra e o te hinaaro ra e riro ei pǐpǐ no Iesu Mesia i teie huru tauturu faaitoito. E tuatapapa tatou i te parau o te hoê taata no Afirika Apatoa, o Henry to ˈna iˈoa, o ˈna te taata haapao faufaa o ta ˈna fare pure e te noho ra oia i pihai iho i te faaearaa o to ˈna orometua. Ua imi na hoi o Henry i te parau mau. Noa ˈtu to ˈna taairaa hohonu i te fare pure, ua farii oia i te hoê mahana i te pûpûraahia ˈtu te hoê haapiiraa bibilia tamoni ore i te fare e te mau Ite no Iehova. I te taime au, ua faaite oia i to ˈna hinaaro e riro ei Ite e ua ani oia e eaha te tia ia ˈna ia rave ia naeahia taua tapao ra. Ua faaitehia ia ˈna e te ohipa matamua ta ˈna e rave, o te faarueraa ïa i to ˈna toroa i te fare pure. (Apokalupo 18:4) No te mea hoi e e hoa te orometua no ˈna e te noho ra oia i pihai iho mai, ua manaˈo o Henry e eita ta ˈna e nehenehe e papai noa i te hoê rata faahoˈiraa i te toroa, ua hinaaro râ oia e haere roa ˈtu e paraparau ia ˈna. Ua rave oia i te reira ma te itoito.

Ua hitimahuta te orometua e i muri aˈe ua parau oia i te peretiteni e i vetahi mau melo o te fare pure ia haere e farerei ia Henry. Ua hinaaro ratou e ite e no te aha oia i faarue ai i ta ratou fare pure no te riro ei melo o te hoê haapaoraa, o ta ratou e manaˈo ra e, aita te varua moˈa o te Atua e vai ra i roto. “I te omuaraa, ua riaria vau i te ui ia ratou,” ta Henry e faataa ra, “no te mea ua mana noa na ratou i nia ia ˈu. Ua pure râ vau ia Iehova no te ani i te tauturu, e ua nehenehe ihora vau e parau i teie pahonoraa: ‘I roto i te mau haapaoraa atoa o te ao nei, o vai teie e faaohipa ra i te iˈoa o te Atua, o Iehova? E ere anei te mau Ite no Iehova? Te manaˈo anei ra outou e e faatia te Atua ia ratou ia amo i to ˈna iˈoa e eita atoa oia e horoa i to ˈna varua moˈa no ratou?’” Aita te feia mana i nehenehe e patoi i taua huru feruriraa ra. Ma te mauruuru no te ite e te puai ta te Atua e horoa, te apiti ra o Henry ma te itoito e te mau Ite no Iehova i roto i te pororaa i tera e tera uputa.

Oia mau, e roaa te itoito ia riro tatou ei kerisetiano mau. A piri noa mai ai te hopea o teie nei ao, e rahi te mau tamataraa o te faaroo. Te hinaaro ra o Satani e ia erehia te mau tavini a te Atua i te tiaturiraa faahiahia o te ora mure ore na roto i te tamataraa e ofati i to ratou haapao maitai ia Iehova. (Faaau e te Apokalupo 2:10.) Eiaha roa râ tatou e faarue. Noa ˈtu e e roohia tatou i te manuïa ore no te hoê noa area taime no te mea te mǎtaˈu ra tatou, e nehenehe Iehova e tauturu ia tatou ia manuïa. A tiaturi tamau ia ˈna ia roaa mai te puai no te rave i to ˈna hinaaro. A haamanaˈo, na ˈna i poiete i te mau manu mǎtaˈu ore, o ˈna te Pu o te itoito papu. Oia mau, e tia i te mau kerisetiano mau “ia faaitoito e ia parau e, O te Fatu to ˈu tauturu, e ore au e mǎtaˈu i ta te taata e rave mai ia ˈu nei.”—Hebera 13:6.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono