William Whiston—E hairesi anei aore ra e taata tuatapapa aau tia anei?
E HAAPAE anei oe i ta oe toroa no te maitai o ta oe mau tiaturiraa? Ua na reira o William Whiston.
Ua tui to ˈna roo i roto i te hoê aimârôraa i te omuaraa o te 18raa o te senekele, i to ˈna patoiraa i te Ekalesia Beretane no nia i te mau haapiiraa a te Bibilia. Ei faahopearaa, ua faarirohia o ˈna ei hairesi. No ta ˈna haerea ua faaooohia o ˈna, ua noaa-atoa-hia râ ia ˈna te tura.
O vai ïa o William Whiston? E eaha ta ˈna i rave?
E taata tuatapapa i te Bibilia
E taata aravihi haere haapiiraa tuatoru no Cambridge o William Whiston e e hoa na Isaac Newton tane. Ahiri e taio oe i te mau papai tatararaa Beretane a te taata tuatapapa aamu ati Iuda no te senekele matamua o Flavius Josèphe, e taio ïa oe i te tatararaa ta Whiston i rave i te matahiti 1736. Noa ˈtu â ïa e te vai ra te tahi atu â mau tatararaa, e mea hau aˈe ta ˈna papai ei taata tuatapapa, e ta ˈna atoa mau parau tapao e mau maimiraa, e te nenei-noa-hia ra te reira. Te faariro ra e rave rahi i teie ohipa ta ˈna ei tuhaa maitai roa ˈˈe o te mau tutavaraa a Whiston.
Ma te ore hoi e haafaufaa ore, te vai ra te Primitive New Testament, te tatararaa a Whiston no nia i te mau Papai kerisetiano heleni. Ua neneihia te reira i te matahiti 1745, i te 77raa o to ˈna matahiti. Ua tatara o Whiston i na evanelia e maha e te mau ohipa a te mau aposetolo ma te rave i te Codex Bezae, te mau episetole a Paulo ma te rave i te Codex Clermont, e te toea, e to roto atoa te Apokalupo, ma te rave i te Otaro no Alexandrine. Ma te ara maitai, ua haapae oia i te tuhaa tano ore o te Ioane 1, 5:7. Ua maiti o Whiston i teie e toru papai tahito heleni o te mea maitai aˈe e vai ra i to ˈna ra tau.
E au ra e na te here i te Bibilia i turai ia Whiston ia rave i te reia.. Te manaˈo rahi i to ˈna ra tau, o te haapiiraa ïa oe anaˈe iho te niu tano no te tiaturiraa i te Atua. Ia au i te buka William Whiston—Honest Newtonian, ua haafaufaa rahi oia i “te manaˈo matauhia e o te Bibilia te pu hoê roa no te aamu tahito.” Te parau “Newtonian” i ô nei, no te faahiti ïa ia Isaac Newton, tei tui te roo no ta ˈna Principia, i reira oia e faataa ˈi i te ture o te ao taatoa nei no nia i te puai umera taoˈa. Ua ohipa puai te huru feruriraa a Newton i nia ia William Whiston. Nafea ïa?
E nau ihotaata taa ê
Ua fanauhia o William Whiston i te matahiti 1667, ei tamarii na te hoê perepitero no te Ekalesia no Beretane. I muri aˈe i te faatoroaraahia ei perepitero i te matahiti 1693, ua hoˈi faahou oia i te haapiiraa tuatoru no Cambridge no te haapii i te matematika e ia riro oia ei taata tauturu na Newton. E au-hoa-raa piri tei itehia mai i rotopu ia raua. A faatuhaahia ˈi o Newton i ta ˈna toroa Orometua haapii Lucasian no nia i te Matematika e toru matahiti i muri iho, ua haapapu oia e o Whiston tei nominohia i nia i to ˈna parahiraa. Ma te tamau i roto i ta ˈna toroa, ua orero o Whiston no nia i te ite no nia i te reva teitei e te matematika, ua turai atoa râ te huru ohiparaa a Newton ia anaanatae rahi atu â i te tuatapaparaa o te tau e te haapiiraa tumu a te Bibilia.
E taata faaroo mau o Newton. Ei taata tiaturi rahi i te tausani matahiti a te Bibilia, ua papai oia e rave rahi mau mea no nia i te mau tohu a Daniela e a te Apokalupo. Teie râ, aita rea teie mau papai i neneihia i te tau oia i ora ˈi. Ua patoi oia i te haapiiraa o te Toru Tahi. Teie râ, i te taime neneiraa i ta ˈna mau haapapuraa no te patoi i te Toru Tahi, “ua otohe o Newton i muri no te mǎtaˈu ia itehia to ˈna manaˈo patoi i te Toru Tahi,” tei tapaohia e Te buka parau paari beretane. Teie te parau a F. E. Manuel i roto i te buka ra Isaac Newton, Historian: “Ua tapea omoe te pûpû a Newton i to ratou mau manaˈo aore ra ua haavî ratou i to ratou anaanatae. . . . E taata huna roa o Newton area râ ia Whiston e taata faaite tahaa noa i ta ˈna parau.” E ihotaata taa ê mau to teie nau taata toopiti.
Te tiavaruraahia
I te avaˈe tiurai 1708, ua papai o Whiston i nau arii epikopo no Canterbury e no York, ia ru raua i te taui i te haapiiraa hape a te Ekalesia beretane no nia i te Toru Tahi mai te itehia ra i roto i te Haapiiraa a Athanase. Ma te taa maitai, ua aˈohia o ˈna ia haapao maitai. Ua onoono noa râ o Whiston. “Ua tuatapapa hohonu vau i teie mau manaˈo,” ta ˈna i parau, “e ua papu roa vau e mea maoro te haavare-hua-raahia te mau kerisetiano taatoa no nia i teie mau mea; e, na roto i te haamaitairaa a te Atua, ahiri e mana to ˈu, eita ïa te ekalesia kerisetiano e haavare-faahou-hia.”
Ua mǎtaˈu o Newton no to ˈna tiaraa totiale e toroa orometua haapii. I te tahi atu pae, aita o Whiston i mǎtaˈu. No te faaite i ta ˈna mau tiaturiraa patoi i te Toru Tahi, ua papai oia i te hoê api parau no te faaite i to ˈna mau manaˈo. I te avaˈe atete râ 1708, aita te Haapiiraa tuatoru no Cambridge i horoa ia Whiston i te parau faatia no te nenei i teie parau, ua manaˈohia e aita e tuea ra i te haapiiraa fariihia e te haapaoraa.
I te matahiti 1710, ua faautuahia o Whiston i te haapiiraa i te mau mea patoi i te tiaturiraa a te Ekalesia beretane. Ua harahia o ˈna, ua faaerehia o ˈna i ta ˈna toroa orometua haapii e ua tiavaruhia o ˈna i rapae au ia Cambridge. Noa ˈtu te rau o te mau haavaraa, e pae matahiti te maoro, aore roa o Whiston i faahapahia ei hairesi.
Noa ˈtu â ïa e ua tu te mau manaˈo patoi i te Toru Tahi a Whiston, aita râ o Newton i turu aˈe i to ˈna hoa e ua tuu atoa ia ˈna i te hiti. I te matahiti 1754, ua neneihia i te pae hopea te tuatapaparaa Bibilia a Newton no nia i te Toru Tahi—e 27 matahiti i muri aˈe i to ˈna poheraa. Ua maoro roa no te tautururaa ˈtu ia Whiston, o tei pohe hoi e piti matahiti na mua ˈˈe.
Ua manaˈo-atoa-hia e o Newton te tumu i tiavaruhia ˈi o Whiston i te Taiete turu i te mau aparauraa ite aivanaa o te tui te roo. Aita râ o Whiston i paruparu. Ua reva oia e to ˈna utuafare i Lonedona, i reira oia i te iteraa i te hoê taiete no te Tururaa i te Kerisetianoraa Matamua. Ua faaitoito rahi oia i te papai, ta ˈna ohipa faufaa roa ˈˈe i taua taime ra o na buka e maha Te faaora-faahou-raahia te Kerisetiano matamua.
Ma te aimârô e tae noa ˈtu i te hopea
Ei ite aivanaa, ua rau te huru o ta Whiston mau maimiraa no te feia horo pahi no te faataa i te roa i nia i te tai. Noa ˈtu â ïa e aita i fariihia to ˈna manaˈo, no to ˈna huru onoono i maitai mai te uati pahi. Noa ˈtu â e te rahiraa o te mau manaˈo a Whiston no nia i te mau tohu a te Bibilia, mai to te feia o to ˈna ra tau, aita hoi i tano, ua tamata oia i te mau huru auraa atoa i to ˈna maimiraa i te parau mau. Ta ˈna mau vea iti no nia i te ohuraa o te mau fetia ave e ta ˈna mau manaˈo no nia i te ohiparaa o te Diluvi i te tau o Noa, tei rotopu ïa te reira i te rahiraa o ta ˈna i papai no te turu i te ite aivanaa e te parau mau o te Bibilia. Na nia ˈˈe râ i te tahi atu o ta ˈna mau papai, te vai ra tei faaite e aita e vai ra i roto i te mau Papai te haapiiraa no nia i te Toru Tahi.
Ia au i ta ˈna huru haerea, ua faarue o Whiston i te Ekalesia Beretane i te matahiti 1747. Ua na reira oia, ma te faarue tino roa e ma te parau, i to ˈna haereraa i rapae au i te fare pure i to te hoê perepitero haamataraa i te taio i te Haapiiraa a Athanase. Teie te parau a Te hoê buka parau paari faaroo (beretane) no nia ia Whiston: “E tia ia haafaahiahia i to ˈna huru faaite tahaa noa i te manaˈo ma te haavare ore, te papuraa o to ˈna oraraa, e to ˈna haerea tia ma te haere i mua.”
No William Whiston, eita e nehenehe e anoihia te parau mau, e mea faufaa roa no ˈna te mau mea o ta ˈna e tiaturi ra i te popouraa e te arueraa a te taata. Noa ˈtu te aimârôraa, e taata tuatapapa aau tia mau o Whiston o tei haafaufaa ma te mǎtaˈu ore i te Bibilia ei Parau na te Atua.—Timoteo 2, 3:16, 17.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 26]
Copyright British Museum