VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 1/6 api 8-13
  • Te taviniraa ia Iehova ma te aau faatusia

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te taviniraa ia Iehova ma te aau faatusia
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu”
  • A faatupu e a tapea noa i te aau faatusia o Iesu
  • E hopoi mai te haerea faatusia i te mau haamaitairaa rahi
  • Ia ore tatou ia ora faahou no tatou noa iho
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
  • E pee tamau anaˈe ia Iesu
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1997
  • No te aha e haapae ai ia ˈna iho?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • E nafea ia faaite noa i te manaˈo haapae?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2014
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 1/6 api 8-13

Te taviniraa ia Iehova ma te aau faatusia

“O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu, e faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i ta ˈna [pou haamauiuiraa], a pee [tamau] mai ai ia ˈu.”—MATAIO 16:24.

1. Mea nafea to Iesu faaararaa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i to ˈna pohe e fatata maira?

I PIHAI iho i te Mouˈa Heremona i tapoˈihia i te hiona, te naeahia ra ia Iesu Mesia te hoê faito faufaa roa i roto i to ˈna oraraa. E pohe oia na mua ˈˈe i te hoê matahiti. Ua ite oia i te reira; aitâ râ ta ˈna mau pǐpǐ i ite atura. Ua tae i te taime i teie nei no te faaite atu ia ratou. Parau mau, ua faahiti rii o Iesu na mua ˈtu i to ˈna pohe e fatata maira, teie râ, a tahi ra oia e haapapu maitai ai i ta ˈna mau parau. (Mataio 9:15; 12:40) Te na ô ra te faatiaraa a Mataio e: “I reira Iesu i te faaiteraa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ, e e haere oia i Ierusalema e e rahi to ˈna hamani-ino-hia i reira e te feia paari, e te mau tahuˈa rarahi ra, e te mau papai parau, e e taparahi-pohe-roa-hia hoi, e e faatia-faahou-hia oia ia tae i te rui toru ra.”—Mataio 16:21; Mareko 8:31, 32.

2. Eaha te huru o Petero i mua i te mau parau a Iesu no nia i To ˈna mauiuiraa i mua nei, e mea nafea to Iesu pahonoraa ˈtu ia ˈna?

2 Ua taiohia te mau mahana o Iesu. Ua inoino roa râ o Petero i teie manaˈo au ore. Eita ta ˈna e nehenehe e farii e e haapohe-mau-hia te Mesia. No reira, e tamata o Petero i te aˈo atu i to ˈna Fatu. Turaihia ma te mau manaˈo maitatai, e faaue uˈana ˈtu oia e: “Eiaha roa ïa, e te Fatu, eiaha roa oe ia na reirahia mai.” E patoi taue noa ˈturâ o Iesu i teie maitai tano ore to Petero, ma te papu mai ta ˈna e taahi atu i te afii o te hoê ophi taero ra. “E haere ê atu oe, e [Satani], e turoriraa oe na ˈu, aore hoi oe i au i ta te Atua ra [manaˈo], o ta te taata râ ta oe i au.”—Mataio 16:22, 23.

3. (a) Mea nafea to Petero faariroraa ia ˈna ma te hinaaro ore ei mauhaa na Satani? (b) Mea nafea to Petero riroraa ei ofai turoriraa i nia i te eˈa o te faatusiaraa ia ˈna iho?

3 Ma te hinaaro ore, ua faariro o Petero ia ˈna iho ei mauhaa na Satani. Hoê â etaeta te patoiraa a Iesu e to ˈna pahonoraa ˈtu ia Satani i roto i te medebara. I reira, ua tamata te Diabolo i te faahema ia Iesu maoti te hoê oraraa ohie, te tiaraa arii ma te ore e faaruru i te mauiui. (Mataio 4:1-10) I teie nei, te faaitoito ra o Petero ia ˈna ia hamani maitai ia ˈna iho. Ua ite o Iesu e e ere tera te hinaaro o to ˈna Metua. E tia ia ˈna ia ora i te hoê oraraa faatusia ia ˈna iho, eiaha râ te haamaurururaa ia ˈna iho. (Mataio 20:28) Te riro ra ïa o Petero ei ofai turoriraa i teie huru oraraa; ua riro to ˈna aau tamǎrû ei marei.a Teie râ, te ite maitai ra o Iesu e ahiri e e atuatu oia i te manaˈo o te hoê oraraa aore e faatusiaraa, e erehia oia i te farii maitai o te Atua na roto i te toparaa i roto i te marei pohe a Satani ra.

4. No te aha e eita te hoê oraraa mǎrû e te peapea ore e tano no Iesu e no ta ˈna mau pǐpǐ?

4 Mea titauhia ïa ia faaafarohia te manaˈo o Petero. Te faahohoˈa ra ta ˈna mau parau ia Iesu i te manaˈo taata, eiaha râ to te Atua. Eita te oraraa mǎrû, e te ohie ma te ore e mauiui, e tano no Iesu; eita atoa teie huru oraraa e tano no ta ˈna mau pǐpǐ, inaha, te na ô ra o Iesu i muri iho ia Petero e te toea o te mau pǐpǐ e: “O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu, e faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i ta ˈna [pou haamauiuiraa], a pee [tamau] mai ai ia ˈu.”—Mataio 16:24.

5. (a) Eaha te tataˈuraa o te oraraa kerisetiano? (b) No teihea mau mea faufaa e toru e tia ˈi i te hoê kerisetiano ia faaineine ia ˈna?

5 Na nia iho noa, e faahiti noa o Iesu i teie tumu parau faufaa: te tataˈuraa o te oraraa kerisetiano. No te riro ei mau pǐpǐ na Iesu, e tia i te mau kerisetiano, mai to ratou ra Aratai, ia tavini ia Iehova ma te aau o te faatusiaraa ia ˈna iho. (Mataio 10:37-39) No reira, ua faahiti oia e toru mea titauhia te tia i te hoê kerisetiano ia faaineine i te rave: (1) e faarue ia ˈna iho, (2) e rave i ta ˈna pou haamauiuiraa, e (3) e pee tamau noa Ia ˈna.

“O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu”

6. (a) Mea nafea te hoê taata ia faarue ia ˈna iho? (b) O vai ta tatou e faaoaoa hau atu ia tatou nei?

6 Eaha te auraa e faarue ia ˈna iho? Oia hoi e tia i te hoê taata ia haapae taatoa ia ˈna, mai te mea ra e e pohe oia no ˈna iho. Te auraa tumu o te parau Heleni i hurihia na roto i te parau “e faarue” oia ïa “e parau e eita”; oia hoi “e haapae hua.” No reira, mai te peu e e farii outou i te tataˈuraa o te oraraa kerisetiano, e haapae outou ma te hinaaro mau i ta outou iho mau tapao e tapapa ra, to outou iho tiaraa, to outou vai-maitai-raa, to outou mau hinaaro, to outou oaoa, e to outou navenave. Ei haapotoraa, e horoa outou i to outou oraraa atoa e te mau mea atoa ta ˈna e titau ra na te Atua ra o Iehova e a muri noa ˈtu. Te auraa o te faarueraa ia ˈna iho, ua hau atu ïa i te haapaeraa i te tahi mau mea navenave i teie nei e i muri iho. Maoti râ, e tia i te hoê taata ia pûpû atu i te faturaa ia ˈna iho no Iehova ra. (Korinetia 1, 6:19, 20) Te taata o tei faarue ia ˈna iho, e ora oia no te faaoaoa, eiaha ia ˈna iho, i te Atua râ. (Roma 14:8; 15:3) Te auraa ra, i te mau taime atoa o to ˈna oraraa, e parau atu oia e eiaha i te mau hinaaro miimii e e parau atu oia e e ia Iehova.

7. Eaha te pou haamauiuiraa a te kerisetiano, e mea nafea oia ia amo i teie pou?

7 E mau titauraa faufaa roa ïa ia rave outou i ta outou pou haamauiuiraa. Ua riro te amoraa i te hoê pou ei hopoia teimaha e ei taipe no te pohe. E ineine te kerisetiano i te mauiui mai te peu e e titauhia, aore ra ia haama, ia hamani-ino-hia, e tae noa ˈtu ia haapohehia oia no te mea ua riro oia ei pǐpǐ na Iesu Mesia. Ua parau o Iesu e: “E o te ore e rave i to ˈna [pou haamauiuiraa] a pee mai ai ia ˈu, aita oia i au ia ˈu.” (Mataio 10:38) Eita te feia atoa o te mauiui ra e amo ra i te pou haamauiuiraa. E rave rahi to te feia iino ra “otoraa,” aita râ ta ratou e pou haamauiuiraa. (Salamo 32:10) Teie râ, ua riro te oraraa kerisetiano ei oraraa no te amoraa i te pou haamauiuiraa o te hoê taviniraa faatusia na Iehova.

8. Eaha te hiˈoraa o te oraraa ta Iesu i vaiiho na ta ˈna mau pǐpǐ?

8 Te titauraa hopea ta Iesu i faahiti, oia hoi ia pee tamau noa tatou ia ˈna. Te titau ra o Iesu eiaha noa e ia farii tatou e ia tiaturi tatou i te mea o ta ˈna i haapii, oia atoa râ, no to tatou oraraa taatoa, ia pee tamau tatou i te hiˈoraa o ta ˈna i vaiiho. E eaha vetahi mau huru matamua e itehia ra i roto i te hiˈoraa o to ˈna oraraa? Ia ˈna i horoa ˈtu i te faaueraa hopea i ta ˈna mau pǐpǐ, ua na ô atu oia e: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ . . . ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:19, 20) Ua poro o Iesu e ua haapii oia i te parau apî maitai o te Basileia. Ua na reira atoa ta ˈna mau pǐpǐ piri roa e, oia mau, te taatoaraa o te amuiraa kerisetiano matamua. Ua hopoi mai teie ohipa itoito apitihia e to ratou tiaraa amui ore i roto i teie nei ao i te riri e te patoiraa a te ao nei i nia ia ratou, o tei tupu mai ïa i roto i te pou haamauiuiraa teimaha o ta ratou e amo ra.—Ioane 15:19, 20; Ohipa 8:4.

9. Eaha to Iesu huru i nia ia vetahi ê?

9 Te tahi atu hiˈoraa faufaa e itehia ra i roto i te oraraa o Iesu, o to ˈna ïa huru i nia ia vetahi ê. Mea maitai oia e ‘te mǎrû e te haehaa o te aau.’ No reira, ua faaapîhia te aau o te feia i faaroo ia ˈna e ua faaitoitohia ratou na roto i to ˈna vairaa mai i rotopu ia ratou. (Mataio 11:29) Aita oia i faariaria ia ratou ia pee mai ratou ia ˈna aore ra i haamau i tera ture i muri aˈe i te tahi no te faataa e nafea ratou e na reira ˈi; aita atoa oia i faatupu i te mau manaˈo faahapa no te faahepo ia ratou ia riro ei pǐpǐ na ˈna. Noa ˈtu to ratou oraraa faatusia, ua itehia te oaoa mau no roto roa mai ia ratou. Auê ïa taa-ê-raa papu maitai e te feia e faatupu nei i te feruriraa haamâharaa ia ratou o teie nei ao o tei riro ei tapao no ‘te mau mahana hopea’!—Timoteo 2, 3:1-4.

A faatupu e a tapea noa i te aau faatusia o Iesu

10. (a) Ia au i te Philipi 2:5-8, mea nafea to te Mesia haapaeraa ia ˈna iho? (b) Mai te peu e e pǐpǐ tatou no te Mesia, eaha te huru feruriraa te tia ia tatou ia faaite?

10 Ua vaiiho mai o Iesu i te hiˈoraa i te pae no te faarueraa ia ˈna iho. Ua rave oia i ta ˈna pou haamauiuiraa e ua amo tamau noa oia na roto i te raveraa i te hinaaro o to ˈna Metua. Ua papai atu o Paulo i te mau kerisetiano no Philipi e: “Ia hoê atoa o outou huru aau e to te Mesia ra to Iesu; o te huru ïa oia no te Atua, e aore oia i parau e haru toroa ia faito atoa oia i te Atua, haapae atura râ i to ˈna iho, rave atura i to te tavini ra huru, i te fanauraa mai ma te huru o te taata nei. E no te mea oia i itea mai te taata nei i te huru, ua faahaehaa oia ia ˈna iho, i te haapao-maite-raa e tae noa ˈtura i te pohe i [nia i te pou haamauiuiraa] ra.” (Philipi 2:5-8) O vai te nehenehe e haapae ia ˈna iho hau atu i te reira? Mai te peu e na Iesu Mesia outou e e pǐpǐ outou no ˈna, e tia ia outou ia tapea noa i teie huru feruriraa.

11. Te peeraa i te hoê oraraa faatusia, te auraa ra e ora tatou no to vai hinaaro?

11 Te faaite maira te tahi atu aposetolo, o Petero, e mai te taime Iesu i mauiui ai e i pohe no tatou, e tia i te mau kerisetiano ia ahu ia ratou iho i te tamaˈi, mai te mau faehau faaineine-maitai-hia, maoti te hoê â huru feruriraa e to te Mesia. Te papai ra oia e: “E teie nei, i pohe na te Mesia i te pohe tino nei no tatou, e faatara ia outou iho i taua manaˈo ra: (o tei pohe hoi i te ino ra, ua ore ïa ua rave i te hara;) ia ore oia ia parahi i te toea o to ˈna maa taime i te tino nei ma te haapao i te hinaaro o te taata, ma te haapao râ i te hinaaro o te Atua.” (Petero 1, 3:18; 4:1, 2) Ua faaite papu te oraraa faatusia o Iesu i to ˈna manaˈo no nia i te hinaaro o te Atua. Ua rotahi to ˈna manaˈo i roto i to ˈna pûpûraa, e ua tuu noa oia i te hinaaro o to ˈna Metua i mua i to ˈna iho, e tae roa ˈtu i te pohe haama.—Mataio 6:10; Luka 22:42.

12. Ua au ore anei Iesu i te oraraa ma te faatusia ia ˈna iho? A faataa mai na.

12 Noa ˈtu e ua riro te oraraa faatusia o Iesu ei eˈa teimaha e te fifi no ˈna ia apee, aita oia i manaˈo e e oraraa au ore roa teie. Maoti râ, ua oaoa o Iesu i te auraroraa i te hinaaro o te Atua. No ˈna, ua riro te raveraa i te ohipa a to ˈna Metua mai te maa ra te huru. Ua huti mai oia i te mauruuru mau i te reira, mai ta tatou e mauruuru i te hoê maa au mau ia amu. (Mataio 4:4; Ioane 4:34) No reira, mai te peu e te hinaaro ra outou e ite i te mauruuru mau i roto i to outou oraraa, aita ˈtu ïa ta outou e nehenehe e rave maoti râ te peeraa i te hiˈoraa o Iesu na roto i te atuaturaa i to ˈna huru feruriraa.

13. Mea nafea te here ia riro ei puai faaitoitoraa i te aau faatusia?

13 Eaha mau na te puai e turai ra i te aau faatusia? Hoê noa parau, te here. Ua parau o Iesu e: “[Here] oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to [nephe] atoa, e ma to manaˈo atoa. O te ture matamua teie e te hau i te rahi. E mai te reira atoa te piti; E [here atu] oe i to taata-tupu, mai to [here] ia oe iho na.” (Mataio 22:37-39) Eita te hoê kerisetiano e nehenehe e imi i te maitai no ˈna iho e, i te hoê â taime, e auraro i teie mau parau. E tia i to ˈna iho oaoa e to ˈna anaanatae ia arataihia na mua e na nia ˈtu i te mau mea atoa, e to ˈna here ia Iehova e to ˈna here i to ˈna taata-tupu. Mea na reira to Iesu oraraa i to ˈna oraraa, e te reira ta ˈna e tiai ra e ia rave atoa ta ˈna mau pǐpǐ.

14. (a) Eaha te mau hopoia o te faataahia ra i roto i te Hebera 13:15, 16? (b) Eaha te turai ia tatou ia poro i te parau apî maitai ma te itoito?

14 Ua papu i te aposetolo Paulo i teie ture o te here. Ua papai oia e: “E teie nei, e na ô tatou ia ˈna ra i te pûpû i te tusia ra i te haamaitai i te Atua, eiaha e tuutuu, oia hoi ta te vaha nei, i te haamaitairaa i to ˈna ra iˈoa. Area te hamani maitai, e te horoa, eiaha roa ïa e haamairihia: te mauruuru roa ra hoi te Atua i te reira tusia.” (Hebera 13:15, 16) Eita te mau kerisetiano e pûpû na Iehova i te mau tusia animala aore ra mai te reira te huru; eita atoa ratou e titau i te mau tahuˈa taata i roto i te hoê hiero materia no te tavini i roto i ta ratou haamoriraa. Mea na roto ia Iesu Mesia e pûpûhia ˈi taua tusia arueraa ra, taua faaiteraa i mua i te taata i to ˈna iˈoa ra, ia faaite tatou i to tatou here i te Atua. Oia ïa, e faaitoito to tatou aau miimii ore tei aˈahia i roto i te here ia tatou ia poro i te parau apî maitai ma te itoito, ma te tutava i te ru noa i te pûpû i te Atua i te hotu o to tatou vaha. Mea na reira tatou e faaite atoa ˈi i te here no to tatou taata-tupu.

E hopoi mai te haerea faatusia i te mau haamaitairaa rahi

15. Eaha te mau uiraa hiˈopoaraa no nia i te faatusiaraa o ta tatou e nehenehe e ui ia tatou iho?

15 A faaea rii na e a feruri na i nia i te mau uiraa i muri nei: Te faaite ra anei to ˈu nei huru oraraa e te pee nei au i te hoê haerea faatusia? Te arato ra anei ta ˈu mau tapao ia naeahia teie huru oraraa? Te ooti ra anei te mau melo o to ˈu utuafare i te hoonaraa i te pae varua na roto i to ˈu nei hiˈoraa? (A faaau Timoteo 1, 5:8.) Eaha ïa no te mau otare e te mau vahine ivi? Te faufaahia ra anei ratou na roto i to ˈu aau faatusia? (Iakobo 1:27) E nehenehe anei au e faarahi atu â i te taime o ta ˈu e horoa ra i roto i ta ˈu tusia arueraa i mua i te aro o te taata? E nehenehe anei ta ˈu e tapi i te haamaitairaa o te taviniraa ei pionie, i te Betela, aore ra ei mitionare, aore ra e nehenehe anei ta ˈu e taui i to ˈu vahi faaearaa no te tavini i te vahi i reira te titau-rahi-hia ra te feia poro i te Basileia?

16. Nafea te imiraa i te ravea ia tauturu ia tatou ia pee i te hoê oraraa faatusia?

16 I te tahi taime, e titau-noa-hia ia imi i te tahi ravea ia naeahia te faito taatoa i roto i te taviniraa ia Iehova ma te aau faatusia. Ei hiˈoraa, e rave na o Janet, e pionie tamau oia i Ecuador, i te ohipa ma te taime taatoa. Aita i maoro, ua haafifi atura ta ˈna porotarama ia ˈna ia naeahia ta ˈna faito hora pionie tamau ma te aau tae. Ua faaoti ihora oia e faataa ˈtu i te fifi i mua i ta ˈna paoti ohipa e ua ani atura oia e ia faaitihia ta ˈna mau hora ohipa. I te mea e aita oia i farii i te faaiti i ta ˈna taime ohipa, ua rave maira oia ia Maria, o te imi ra i te hoê ohipa afa taime ia nehenehe oia e riro ei pionie. Ua ani atura raua tataitahi e ia rave raua i te ohipa afa mahana, e mahana ohipa taatoa ïa i rotopu ia raua. Ua farii aˈera te paoti ohipa i taua faanahoraa nei. I teie nei, e pionie tamau na tuahine toopiti. I to ˈna iteraa i teie faahopearaa faahiahia roa, ua rave maira o Kaffa, o tei rohirohi roa atoa i te raveraa i te ohipa ma te taime taatoa no taua taiete atoa ra e te tutavaraa ia naeahia ta ˈna taime pionie, ia Magali e ua faaau atura oia i te hoê â faanahoraa. Ua farii-atoa-hia. E maha atura ïa tuahine o te rave ra i te taviniraa pionie, maoti hoi e piti o tei ineine i te faarue i te taviniraa ma te taime taatoa. E mea hoona te imiraa i te ravea e te raveraa i te opuaraa.

17-21. Mea nafea te hoê tane e te hoê vahine faaipoipo i te hiˈopoa-faahou-raa i ta raua tapao i roto i te oraraa, e eaha te faahopearaa?

17 Hau atu, a hiˈo na i te eˈa faatusia i apeehia e Evonne i roto i na ahuru matahiti i mairi aˈenei. Ua papai oia i te rata i muri nei i te Taiete Watch Tower i te avaˈe me 1991:

18 “I te avaˈe atopa 1982, ua haere atu matou to ˈu utuafare e mataitai i te Betela no Brooklyn. I to ˈu iteraa i te reira, ua hinaaro atoa ˈtura vau e rave i te ohipa i teie vahi. Ua taio atura vau i te hoê api parau aniraa, e te vai ra te hoê uiraa anaanatae roa, ‘Eaha te faito au noa o ta oe mau hora i roto i te taviniraa i roto i na avaˈe e ono i mairi aˈenei? Mai te peu e tei raro mai te faito hora i te ahuru, a faataa mai e no te aha.’ Aita i itehia mai ia ˈu te hoê tumu papu, no reira ua haamau atura vau i te tapao e ua naeahia ia ˈu i roto e pae avaˈe.

19 “Noa ˈtu e ua feruri au i te tahi mau otoheraa no te oreraa e tavini ei pionie, i to ˈu taioraa i te Buka matahiti a te mau Ite no Iehova 1983 (farani), ua papu atura ia ˈu e ua arai vetahi i te mau fifi rarahi atu â i to ˈu nei no te riro ei pionie. No reira, i te 1 no eperera 1983, ua faarue atura vau i ta ˈu ohipa ma te taime taatoa aufau-maitai-hia e ua riro maira vau ei pionie tauturu, e ua haamata vau i te taviniraa pionie tamau i te 1 no setepa 1983.

20 “I muri iho, ua oaoa ˈtura vau i te faaipoipo i te hoê tavini tauturu maitai roa i te avaˈe eperera 1985. E toru matahiti i muri iho, ua turai te hoê oreroraa parau i te tairururaa mataeinaa no nia i te taviniraa pionie, i ta ˈu tane ia paraparau mǎrû mai ia ˈu e ia ani mai e, ‘Te ite ra anei oe i te hoê tumu no reira vau e ore ai e haamata i te taviniraa pionie i te 1 no setepa?’ Ua apiti mai oia ia ˈu i roto i teie ohipa i roto i na matahiti e piti i muri iho.

21 “Ua rave atoa ta ˈu tane i te ohipa paturaa e piti hebedoma i te Betela no Brooklyn e ua faaî oia i te hoê aniraa no te Porotarama paturaa na te ara. No reira, i te avaˈe me 1989, ua haere mâua hoê avaˈe i Nigeria no te tauturu i roto i te paturaa i te amaa. Ananahi, e tere mâua i Helemani, i reira e faanahohia te mau parau faatia no te tomo i roto i te fenua no Polonia. Te oaoa nei mâua i te apitiraa i roto i teie paturaa fare faufaa roa e ia amui-atoa-hia mâua i roto i teie huru apî o te taviniraa ma te taime taatoa.”

22. (a) Nafea tatou, mai ia Petero, e riro ai ma te hinaaro ore ei ofai turoriraa? (b) Aita te taviniraa ia Iehova ma te aau faatusia i taaihia i te aha?

22 Mai te peu e eita ta outou iho e nehenehe e riro ei pionie, e nehenehe anei outou e faaitoito i te feia i roto i te taviniraa ma te taime taatoa ia tapea maite i ta ratou haamaitairaa e peneiaˈe e tauturu atu ia ratou ia na reira? Aore ra, e riro anei outou mai vetahi mau fetii e mau hoa manaˈo maitai hoi o te parau atu paha, mai ia Petero, i te hoê tavini ma te taime taatoa ia haere mǎrû noa, ia hamani maitai ia ˈna iho, ma te ore e feruri e e riro te reira ei turoriraa no ratou? Parau mau, mai te peu e te fifihia ra te oraora-maitai-raa o te hoê pionie aore ra aita o ˈna e faaî ra i ta ˈna mau hopoia kerisetiano, e tia paha ia ˈna ia vaiiho i te taviniraa ma te taime taatoa no te hoê area taime. Aita te taviniraa ia Iehova ma te aau faatusia i taaihia i nia i te hoê tiaraa iˈoa, mai te pionie, te rave ohipa i te Betela, aore ra vetahi atu. Maoti râ, ua taaihia i nia i to tatou tiaraa ei taata—to tatou huru feruriraa, ta tatou ohipa e rave, to tatou huru i nia ia vetahi ê, nafea tatou ia ora i to tatou oraraa.

23. (a) Nafea tatou ia tamau noa i te oaoa i te riroraa ei hoa rave ohipa no te Atua? (b) Eaha te haapapuraa ta tatou e ite ra i roto i te Hebera 6:10-12?

23 Mai te peu e e aau faatusia mau â to tatou, e oaoa ïa tatou i te riroraa ei mau hoa rave ohipa no te Atua. (Korinetia 1, 3:9) E fanaˈo tatou i te mauruururaa i te iteraa e te faaoaoa nei tatou i te mafatu o Iehova. (Maseli 27:11) E te vai ra ia tatou te haapapuraa e eita roa o Iehova e haamoe ia tatou aore ra e faarue ia tatou a tamau noa ˈi tatou i te tapea i to tatou haapao maitai ia ˈna.—Hebera 6:10-12.

[Nota i raro i te api]

a Na roto i te reo Heleni, te parau “turoriraa” (σκάνδαλον, skanʹda·lon), ua riro ïa i te omuaraa ei iˈoa o te hoê tuhaa o te hoê herepata i reira te arainu e taamuhia ˈi, o te herepata aore ra te marei iho ïa.”—Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words.

Eaha to outou manaˈo?

◻ Nafea to Petero riroraa ma te hinaaro ore ei ofai turoriraa i nia i te eˈa o te faatusiaraa?

◻ Eaha te auraa o te faarueraa ia ˈna iho?

◻ Mea nafea te hoê kerisetiano ia amo i ta ˈna pou haamauiuiraa?

◻ Nafea tatou ia faatupu e ia atuatu i te aau faatusia?

◻ Eaha te puai faaitoito i muri mai i te aau faatusia?

[Hohoˈa i te api 10]

E farii anei outou i te faarue ia outou iho, i te rave i ta outou pou haamauiuiraa, e i te pee tamau noa ia Iesu?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono