Te hoê hau emepera i aramoina o te haafeaa nei i te feia faahapa bibilia
“I mutaa ihora, ua riro te aamu o te hau emepera no Asura ei hoê o te mau pene poiri roa ˈˈe o te mau papai aamu o te ao nei.” “Te mau mea atoa i itehia no nia ia Nineve tahito, tei roto ïa i te mau faahitiraa e te mau parau tohu tei purara ê no nia ia ˈna i roto i te Bibilia, e te mau huˈahuˈa papai tapao-haere-hia o te aamu no Asura a Diodorus Siculus e vetahi atu feia.”—Cyclopædia of Biblical Literature, Buka 1 e te 3, 1862.
UA ORA te taata tuatapapa aamu Heleni ra o Diodorus Siculus e 2 000 matahiti i teie nei. Ia au i ta ˈna parau, e oire e maha poro o Nineve; ua naeahia na pae e maha e 480 setadia i te roa. Oia hoi te hoê haaatiraa e 96 kilometera! Te horoa ra te Bibilia i te hoê â hohoˈa, i to ˈna faataaraa ia Nineve mai te hoê oire rahi “e toru ïa mahana e ati ai.”—Iona 3:3.
Ua patoi te feia faahapa bibilia o te senekele 19 i te tiaturi e e nehenehe te hoê oire taa-ore-hia o te ao tahito e naeahia i teie faito. Ua parau atoa ratou e ahiri e ua vai mau na o Nineve, e tuhaa ïa oia no te hoê nunaa tahito o tei na mua ˈtu ia Babulonia.
Te patoi nei râ teie hiˈoraa i te Genese pene 10, e na ô ra e ua haamau te hina o Noa, o Nimeroda, i te hau politita matamua i te fenua ra o Babela, aore ra Babulonia. “Mai reira,” o ta te Bibilia ïa e na ô râ, “hahaere atura oia i Asura, faatia ihora i te oire ra ia Nineve, e te oire ra ia Rehobota, e Kala, e Resina i ropu i te area i te oire rahi ra o Nineve, e o Kala ra.” (Genese 10:8-12) A tapao na, te faataa ra te irava i na oire apî e maha no Asura mai te hoê “oire rahi.”
I te matahiti 1843, ua itea maira i te hoê taata ihipǎpǎ Farani ra o Paul-Émile Botta, i te mau toetoea paparari o te hoê aorai no roto i te hoê oire no Asura. I to te taata iteraa i te parau no teie ohipa i itehia mai, ua tupu te horuhoru rahi. “Ua maraa noa ˈtura te anaanatae o te taata,” o ta Alan Millard ïa e faataa ra i roto i ta ˈna buka Mau faufaa no te mau tau bibilia (beretane), “i te taime a haapapuhia ˈi e na Saragona teie aorai, oia te arii no Asura tei faahitihia te iˈoa i roto i te Isaia 20:1, aita hoi i papuhia e ua ora mau anei oia no te mea, taa ê atu i te reira, aita i itehia e o vai ra o ˈna.”
I taua taime ra, ua haamata te tahi atu taata ihipǎpǎ, o Austen Henry Layard, i te heru i te mau toetoea i te hoê vahi piihia Nimrud tau 42 kilometera i te pae apatoa tooa o te râ o Khorsabad. O Kala taua mau toetoea ra—hoê o na oire e maha i faahitihia i roto i te Genese 10:11. I muri iho, i te matahiti 1849, ua iriti maira o Layard mai roto mai i te repo i te mau toetoea o te hoê aorai rahi i te hoê vahi piihia Kuyunjik, i rotopu ia Kala e o Khorsabad. No roto teie aorai ia Nineve. I rotopu ia Khorsabad e o Kala, te vai ra te mau toetoea o te tahi atu mau vahi faaearaa, e tae noa ˈtu te hoê haapueraa repo iti tei piihia Karamles. “Mai te peu e e rave tatou i na haapueraa rarahi e maha o Nimrúd [Kala], Koyunjik [Nineve], Khorsabad, e Karamles, mai te mau poro o te hoê orapa maha,” o ta Layard ïa e faaite ra, “e itehia e e tuea maitai to ˈna na pae e maha e te mau 480 setadia aore ra e 96 kilometera a te taata tuatapapa fenua, o te tano i te tere e toru mahana a te peropheta [Iona].”
E au ra ïa e ua anoi o Iona i teie mau oire atoa i roto i te hoê anaˈe “oire rahi,” ma te pii ia ratou i te iˈoa o te oire i tapao-matamua-hia i roto i te Genese 10:11, oia hoi, o Nineve. Te na reira-atoa-hia nei i teie mahana. Ei hiˈoraa, te vai ra te hoê taa-ê-raa i rotopu i te oire mau no Lonedona e to ˈna mau haaatiraa, e ia amuihia ratou, e piihia ïa i te tahi mau taime “o Lonedona Rahi.”
Te hoê arii Asura teoteo
I roto i te aorai no Nineve, ua hau atu i te 70 piha, fatata e 3 kilometera patu. I nia i teie mau patu, te vai ra te mau toetoea tei papaa i te auahi o te mau hohoˈa tarai e faahaamanaˈo ra i te mau upootiaraa a te nuu e te tahi atu mau manuïaraa. Ua ino roa te rahiraa. I te pae hopea o to ˈna faaearaa, ua itea maira ia Layard i te hoê piha o tei paruru-maitai-hia. I nia i te mau papai, te vai ra te hoê hohoˈa e faaite ra i te haruraa o te hoê oire auahia, e te feia tapeahia e haere ra i mua i te arii upootia, o te parahi ra i nia i te hoê terono i rapaeau i te oire. I nia ˈˈe i te arii, te vai ra te hoê papai ta te feia ite i te reo Asura i huri mai teie te huru: “Senakeriba, arii o te ao nei, arii no Asura, ua parahi oia i nia i te hoê terono nimedu e ua hiˈopoa oia i te mau taoˈa (i ravehia mai) i Lakisa (La-ki-su).”
I teie mahana, e nehenehe teie hohoˈa e te papairaa e itehia i te fare vairaa tauihaa tahito, te British Museum. Te tuea ra e te aamu i papaihia i roto i te Bibilia i Te mau arii 2, 18:13, 14: “Tei te matahiti hoê ahuru ma maha o te arii ra o Hezekia, i haere mai ai te arii o Asura o Senakeriba e rave i te mau oire auahia ra i Iuda, e pau ihora. Ua tono aˈera te arii o Iuda o Hezekia i te vea i Lakisa, i te arii o Asura, na ô aˈera, Ua hapa vau; e hoˈi oe, e ta oe e tuu noa mai i nia ia ˈu nei na ˈu e faaoromai. Ua haapao atura te arii o Asura i na taleni ario e toru hanere, e na tareni auro e toru ahuru, na te arii o Iuda, na Hezekia e imi.”
Ua itehia mai te tahi atu mau papairaa i roto i te mau vahi paparari no Nineve o te horoa ra i te mau haamaramaramaraa ê atu no nia i to Senakeriba haruraa ia Iuda e te tute i aufauhia e Hezekia. “Peneiaˈe, hoê o te mau tuearaa faahiahia roa ˈˈe o te haapapuraa a te aamu, te tuea nei te faito o te faufaa auro i titauhia ia Hezekia, toru ahuru taleni, e na faatiaraa ê atu e piti,” o ta Layard ïa i papai. Ua faaite o Sir Henry Rawlinson, o tei tauturu ia itehia te auraa o te papairaa no Asura, e maoti teie mau papairaa “aita te tiaraa [o Senakeriba] i te pae no te aamu e nehenehe faahou e faahapahia.” Hau atu, te ani ra o Layard i roto i ta ˈna buka Nineve e Babulonia (beretane) e: “O vai tei tiaturi e e peneiaˈe aore ra e nehenehe e tupu, hou teie mau ohipa e itehia mai ai, e i raro aˈe i te haapueraa repo e te pehu e vai ra i te vahi o Nineve, e itehia mai te aamu o te mau tamaˈi i rotopu ia Hezekia e o Senakeriba, tei papaihia i te taime iho a tupu ai na Senakeriba iho, e ma te haapapu i roto i te mau tuhaa iti haihai roa i te aamu a te Bibilia?”
Parau mau, aita vetahi mau parau a te aamu a Senakeriba e tuea ra e te Bibilia. Ei hiˈoraa, te tapao ra te taata ihipǎpǎ ra o Alan Millard e: “Te tupuraa maere roa ˈˈe, te vai ra ïa i te hopea [o te aamu a Senakeriba]. Ua tono o Hezekia i ta ˈna vea, e te tute atoa, ia Senakeriba ra ‘i muri iho, i Nineve.’ Aita te nuu Asura i hopoi atu ia ratou i to ratou fenua ma te hanahana ia au i tei matauhia.” Te faaite ra te Bibilia e ua aufauhia te tute hou te arii no Asura i hoˈi atu ai i Nineve. (Arii 2, 18:15-17) No te aha teie taa-ê-raa? E no te aha aita o Senakeriba i nehenehe e faatiatia i to ˈna haruraa i te oire pu no Iuda, o Ierusalema, mai ta ˈna i faatiatia i to ˈna upootiaraa i nia i te oire auahia no Iuda ra o Lakisa? Te horoa maira e toru feia papai bibilia i te pahonoraa. Ua papai hoê o ratou, e taata ite mata, e: “Tei taua rui ra te revaraa o te hoê melahi a Iehova i rapae, e ua tairi ihora i to te puhapa o Asura ra, hoê hanere e vau ahuru e ma pae i te tausani; e ia tia mai te feia toe ia poipoi aˈe, inaha, e [mau tino pohe] anaˈe. Ua hoˈi atura te arii no Asura ra o Senakeriba, hoˈi atura i Nineve, parahi ihora i reira.”—Isaia 37:36, 37; Arii 2, 19:35; Paraleipomeno 2, 32:21.
I roto i ta ˈna buka Mau faufaa no te mau tau bibilia (beretane), te faaoti ra o Millard e: “Aita e tumu maitai no te feaa i teie faataaraa . . . Te taahia ra e eita o Senakeriba e papai i teie huru ati ia taiohia e te feia e mono mai ia ˈna, no te mea e faaino te reira i to ˈna roo.” Maoti râ, ua tamata o Senakeriba i te faatiaturi e ua riro to ˈna tere haruraa i Iudea ei manuïaraa e ua tamau noa o Hezekia i te auraro ia ˈna, ma te faatae atu i te tute i Nineve.
Ua haapapuhia e nohea mai o Asura
Ua ite-atoa-hia mai i Nineve te mau vahi vairaa buka e mau ahuru tausani mau pǎpǎ araea i roto. Te haapapu ra teie mau papai e no roto mai te mau aˈa o te Hau emepera no Asura i te pae apatoa no Babulonia, mai ta te Genese 10:11 e haapapu ra. Ma te faaohipa i teie haamaramaramaraa, ua haamata te feia ihipǎpǎ i te haamau i ta ratou mau tutavaraa i te vahi atea roa i te pae apatoa. Te faataa ra te Buka parau paari bibilia (beretane) e: “Te faaite ra te mau mea atoa ta to Asura i vaiiho i muri ia ratou e no Babulonia mai ratou. Ua ravehia mai to ratou reo e ta ratou huru papairaa, ta ratou mau pueraa buka, ta ratou haapaoraa, e to ratou ite aivanaa no ǒ mai i te mau nunaa haaati ia ratou no te pae apatoa maoti te tahi tauiraa haihai roa.”
Ua faahepo te mau ohipa i itehia mai mai tei nia ˈtu nei i te feia faahapa i te Bibilia ia tamǎrû i ta ratou mau parau. Oia mau, te faaite ra te hoê tuatapaparaa huna ore o te Bibilia e ua papaihia oia e te feia papai haapao maitai e te haavare ore. Ua parau te hoê haava rahi o te Tiribuna Teitei a te mau Hau amui no Marite, o Salmon P. Chase, i muri aˈe i to ˈna tuatapaparaa i te Bibilia e: “E tuatapaparaa maoro, te ara maitai, e te hohonu o ta ˈu i rave: e hoê â te mau faaueraa tumu haapapuraa o ta ˈu i faaohipa i roto i teie maimiraa faaroo e ta ˈu e faaohipa noa na i roto i ta ˈu ohipa, e ua naeahia ia ˈu te faaotiraa e ua riro te Bibilia ei buka tei hau aˈe i te natura taata, e no ǒ mai oia i te Atua.”—Te Buka o te mau buka: E omuaraa parau (beretane).
Oia mau, ua hau atu te Bibilia i te aamu tano. O te Parau faauruahia mai a te Atua, te hoê ô no te maitai o te huitaata nei. (Timoteo 2, 3:16) E itehia mai te haapapuraa na roto i te tuatapaparaa i te tatuhaaraa fenua a te Bibilia. E hiˈopoahia mai te reira i roto i te vea i mua nei.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 4]
Ma te parau faatia a Te Trustees of The British Museum
[Hohoˈa i te api 6, 7]
I nia nei: E toru tuhaa no roto mai i te hoê hohoˈa tarai i nia i te hoê patu
I raro mai: Hohoˈa i nia i te hoê hohoˈa tarai o te hoê patu no Asura e faaite ra i te haruraahia o Lakisa
[Faaiteraa i te tumu]
(Mai roto mai i The Bible in the British Museum, neneihia e te British Museum Press)
(Ma te parau faatia a Te British Museum)