E nehenehe outou e ite i te tamahanahanaraa i te tau hepohepo ra
EAHA to tatou huru i mua i te hepohepo? Mai te peu e ua pûpûhia tatou no Iehova, e huru ê anei tatou i teie mau manaˈo inaha e tiaturiraa faahiahia mau to tatou e e faufaa ta tatou i te pae varua? Ia tupu mai teie mau manaˈo, te auraa anei ïa e eita e tia faahou ia tatou ia tavini i te Atua?
“E taata mau â hoi Elia mai ia tatou atoa te huru,” o ta te pǐpǐ ra o Iakobo ïa i papai. (Iakobo 5:17) Noa ˈtu e ua faaohipa te Atua ia Elia na roto i te hoê ravea faahiahia mau, ua roo-atoa-hia teie peropheta haapao maitai i te hepohepo. “Atire,” o ta Elia ïa i pii i te hoê taime. “E teie nei, e Iehova, a rave mai oe ia ˈu; aita hoi o ˈu maitai i hau i to tau mau metua ra.” (Te mau Arii 1, 19:4) Ua faaruru atoa te taata faaroo ra o Ioba, te vahine haapao maitai ra o Hana, e te tahi atu mau tavini taiva ore a Iehova i te hepohepo. Ua tae atoa hoi te papai salamo paieti ra o Davida i te pure e: “Ua rahi iho nei te mauiui o tau aau: e faaora oe ia ˈu i tau mau ati nei.”—Salamo 25:17.
E ere no te mea e te faaohipa ra Iehova i te mau taata no te tavini ia ˈna, eita ïa ratou e farerei faahou i te mau fifi. Te roo-noa-hia nei ratou i te mau hapepa e te mau manaˈo matauhia e te taata e e riro atoa ratou i te faaruru i te hepohepo i roto i te mau haafifiraa. (Ohipa 14:15) Noa ˈtu râ, te fanaˈo nei te mau tavini a te Atua i te tauturu hau aˈe i ta te tahi atu mau taata no te arai i te hepohepo. E tuatapapa anaˈe na i te tahi mau hiˈoraa no roto i te Bibilia no te ite e na te aha i tauturu i te tahi mau taata ia faatitiaifaro i te taiâraa o te feruriraa e te mau manaˈo hepohepo.
Ua fanaˈo te aposetolo tei hepohepo i te tamahanahanaraa
Ua ite te aposetolo Paulo e eaha mau na te hepohepo. Te na ô ra oia e: “Ia matou hoi i tae i Makedonia ra, aita roa e faaearaa o to matou tino . . . tamaˈiraa to rapae au, e mǎtaˈu hoi to roto. Na te Atua râ, o te haamahanahana i te feia haehaa ra, i haamahanahana mai ia matou i te haerea mai o Tito ra.” (Korinetia 2, 7:5, 6) Ua hepohepo o Paulo no te mea e rave rahi mau huru tupuraa fifi o tei tupu i te hoê â taime. Te vai ra te mau ‘tamaˈiraa i rapaeau’—oia hoi te hamani-ino-raa puai e haamǎtaˈu ra i to ratou oraraa. (A faaau e te Korinetia 2, 1:8.) Hau atu, te vai ra te ‘mǎtaˈu i roto ra,’ oia hoi te mau haapeapearaa no te mau amuiraa, mai to Korinetia ra.
Tau avaˈe na mua ˈtu, ua papai atu o Paulo i ta ˈna rata matamua i te mau kerisetiano no Korinetia. I roto, ua faahapa oia e rave rahi mau ohipa iino e tupu ra i roto i te amuiraa e mai te mea ra e ua tapitapi oia e mea nafea to Korinetia ia farii mai i ta ˈna rata. Teie râ, ua tamahanahanahia o Paulo i to Tito taeraa mai na Korinetia mai ma te faaite e mea maitai roa ta ratou pahonoraa. Oia atoa, e nehenehe Iehova e faaohipa i te hoê o ta ˈna mau tavini no teie nei tau no te hopoi mai i te mau parau apî oaoa e no te tamǎrû i to tatou hepohepo.
To tatou manaˈo no nia i te mau hopoia no ǒ mai i te Atua ra
Te hepohepo nei vetahi mau kerisetiano i mua i ta ratou taviniraa. Inaha hoi, ua manaˈo vetahi mau tavini a Iehova e eita te mau hopoia no ǒ mai i te Atua ra e maraa ia ratou. Ei hiˈoraa, ua manaˈo o Mose e eita e tano ia ˈna ia riro ei tia na te Atua no te mau ati Iseraela i Aiphiti. I rotopu i te tahi atu mau mea, ua parau oia e e taata orero mâuˈa roa oia. (Exodo 3:11; 4:10) Tera râ, maoti te tiaturi i te Atua e o Aarona ei auvaha no ˈna, ua haamata ˈtura o Mose i te amo i ta ˈna hopoia.
I muri aˈe, aita o Mose i titau faahou ia Aarona. Oia atoa, ua manaˈo paha vetahi i te omuaraa ra e mea fifi roa te taviniraa kerisetiano, teie râ, ua fanaˈo ratou i te tauturu e ua riro maira ratou ei feia poro evanelia aravihi. Ei hiˈoraa, e rave rahi mau taurearea Ite no Iehova o tei paari no te riro mai ei feia poro ma te taime taatoa, ei mau pionie e ei mau mitionare. Mea tamahanahana mau ia manaˈo e e nehenehe e tiaturi e e ohipa Iehova no te faaaravihi i te mau tavini kerisetiano e e haapuai oia ia ratou no te amo i ta ratou mau hopoia no ǒ mai ia ˈna ra.—Zekaria 4:6; Korinetia 2, 2:14-17; Philipi 4:13.
Te tamahanahanaraa ia hepohepo tatou no te mea te tatarahapa ra tatou
E nehenehe tatou e taiâ no te mea te tatarahapa ra tatou i te mea e aita tatou i rave hau atu â i roto i te taviniraa a te Atua. Ua haamata te hoê taeae o tei vai ohipa ore noa e rave rahi matahiti, i te apiti faahou i roto i te pororaa. I muri noa iho, ua roohia ˈtura oia i te hoê maˈi ino roa e ua tarava noa oia i nia i to ˈna roi. Ua parau teie taeae tei paruparu roa te aau e: “I te taime a nehenehe ai au e rave i te ohipa, ua ape au i ta ˈu hopoia. I teie nei râ, ua tae to ˈu hinaaro no te rave i te ohipa, eita ïa ta ˈu e nehenehe faahou.”
E ere anei i te mea maitai aˈe ia faaitoito i teie nei maoti hoi i te haamâuˈa i te puai i te manaˈonaˈoraa i te ohipa i tupu na mua ˈtu? Ua riro mai o Iakobo raua o Iuda, te mau taeae o Iesu, ei feia faaroo i muri aˈe i te poheraa e te tia-faahou-raa o Iesu. Noa ˈtu e ua tatarahapa raua i te reira, aita te reira i tapea ia raua ia riro ei mau tavini no te Atua e oia atoa ei feia papai i te Bibilia.
Eiaha e haafaufaa ore i te pure
Ia roohia ratou i te hepohepo, e tia i te mau tavini a te Atua ia pure uˈana. Inaha, te vai ra i roto i te mau Papai e rave rahi mau pure i faahitihia i te tau hepohepo ra. (Samuela 1, 1:4-20; Salamo 42:8) E manaˈo paha vetahi e: ‘No te rahi o to ˈu hepohepo, eita ˈtura ta ˈu e nehenehe e pure.’ A hiˈo na ia Iona. I roto i te opu o te iˈa rahi, ua parau oia: “A tarapape ai tau varua i roto ia ˈu ra, ua manaˈo ihora vau ia Iehova: e ua tae tau pure ia oe, i to hiero moˈa ra. . . . E hopoi râ vau i te tusia na oe ma te haamaitai; ta ˈu hoi i euhe ra, o ta ˈu ïa e hopoi. Tei ia Iehova te ora.” (Iona 2:4-9) Oia mau, ua pure o Iona, e ua tamahanahana e ua faaora te Atua ia ˈna.
Noa ˈtu e ua riro te hoê tuahine no Tuete ei pionie e rave rahi matahiti, ua paruparu roa ˈˈera oia e ua rohirohi roa noa ˈtu e mea oaoa roa ta ˈna taviniraa. Ua faaite atura oia i to ˈna taiâ ia Iehova na roto i te pure. Tau mahana i muri aˈe, ua taniuniu maira te hoê taeae no te amaa a te Taiete Watch Tower ia ˈna. Ua ani mai oia ahiri e e nehenehe ta ˈna e horoa i ta ˈna tauturu peneiaˈe hoê mahana i te hebedoma no te faarahiraa i te Betela. Ua parau teie tuahine i muri iho e: “Na roto i te huru e itehia ra i te Betela e to ˈu iteraa i te ohipa faarahiraa e te apitiraa ˈtu i roto i teie ohipa, ua noaa mai ia ˈu i te puai apî o ta ˈu e hinaaro ra.”
Mai te peu e te hepohepo ra tatou, mea maitai ia haamanaˈo e ua riro te pure ei ravea no te aro i te hepohepo. (Kolosa 4:2) Ei pahonoraa i ta tatou mau pure, e nehenehe Iehova e iriti mai i te hoê opani no te faarahi i ta tatou ohipa i roto i ta ˈna taviniraa, aore ra e nehenehe oia e haamaitai i ta tatou taviniraa na roto i te faarahiraa i te hotu. (Korinetia 1, 16:8, 9) Noa ˈtu râ, “na Iehova te maitai i taoˈahia, i te taoˈa; e ore hoi e apiti-atoa-hia mai te ino i te reira.” (Maseli 10:22) Mea papu maitai e e faaitoito te reira ia tatou.
Te hepohepo ra anei tatou na roto i te mau manaˈo feaa?
I te tahi taime, e riro te hoê tavini a Iehova i te feaa. Mai te peu e e roohia tatou i teie huru, eiaha ïa tatou e faaoti oioi noa e ua erehia tatou i te farii maitai o te Atua. Aita o Iesu i patoi atu i te aposetolo Toma no te mea ua feaa oia no nia i te faataaraa ite-mata-hia no nia i te tiafaahou-raa o to ˈna Fatu. Maoti râ, ua tauturu o Iesu ia Toma ma te here ia haapae i to ˈna mau feaaraa. Auê o Toma i te oaoa e i te papuraa ia ˈna e te ora ra o Iesu!—Ioane 20:24-29.
Na roto i ta ratou haapiiraa haavare, to ratou ohumu, e vetahi atu mau huru, ua faatupu te “feia paieti ore” o tei faaô omoe mai i roto i te amuiraa kerisetiano o te senekele matamua i te mau feaaraa i roto i te manaˈo o vetahi pae. No reira, ua papai te pǐpǐ ra o Iuda e: “E aroha ˈtu i te tahi pae [e feaa nei]; e e faaora ˈtu hoi i te tahi pae . . . i te haruraa ia ratou no roto i te auahi.” (Iuda 3, 4, 16, 22, 23) No te tamau noa i te fanaˈo i te haapao maitai aroha mau o te Atua, ua titauhia te mau hoa faaroo o Iuda—te mau matahiapo iho â râ o te amuiraa—ia faaite i te aroha i te feia feaa e nehenehe e fanaˈo i te reira. (Iakobo 2:13) Te haamǎtaˈuhia ra to ratou oraraa e a muri noa ˈtu, inaha e nehenehe ratou e roohia i “te auahi” o te haamouraa mure ore. (A faaau e te Mataio 18:8, 9; 25:31-33, 41-46.) Auê te oaoa e ia horoahia ˈtu te tauturu aroha mau i te feia faaroo te feaa ra to ratou manaˈo e ia puai faahou mai ratou i te pae varua!
Mai te peu e na te mau tamataraa e turai ia tatou ia feaa e tei pihai iho te Atua ia tatou, e tia ia tatou ia faahiti i te mau parau papu i roto i ta tatou mau pure. I roto i teie mau huru tupuraa, e tia ia tatou ia tamau noa i te ani atu i te paari ia Iehova. E horoa mai oia ma te ore e faahapa ia tatou i to tatou ereraahia i te paari e to tatou pureraa ˈtu ia ˈna. E tia ia tatou ia ‘ani ma te faaroo, eiaha e feaa, o tei feaa ra, e au ïa i te aru miti i patuhia e te mataˈi e fetoitoi aˈera’ na te mau vahi atoa. Aita e mea e noaa mai i teie mau taata no ǒ mai i te Atua ra, no te mea te feaa nei ratou, “e te papu ore” nei ratou i roto i te pure e i roto i to ratou mau haerea atoa. (Iakobo 1:5-8) No reira, ia tiaturi tatou e e tauturu Iehova ia tatou ia hiˈo i ta tatou mau tamataraa ma te tano e ia faaruru atu. E nehenehe vetahi mau irava e faaitehia mai ia tatou e to tatou mau hoa faaroo aore ra na roto i ta tatou tuatapaparaa i te Bibilia. E nehenehe te mau ohipa e faanahohia e Iehova e tauturu ia tatou ia ite e eaha te tia ia tatou ia rave. E nehenehe te mau melahi e apiti atoa mai no te aratai ia tatou, aore ra e nehenehe tatou e arataihia e te varua moˈa (Hebera 1:14) Te mea faufaa roa ˈˈe, o te pureraa ïa ia noaa mai te paari ma te tiaturi taatoa i to tatou Atua here ra.—Maseli 3:5, 6.
A haamanaˈo e na Iehova e horoa mai i te tamahanahanaraa
Ua turui atu o Paulo ma te pure i nia ia Iehova e ua ite oia e O ˈna te Pu o te tamahanahanaraa. Ua papai te aposetolo e: “Ia haamaitaihia te Atua, te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, te tumu o te aroha e o te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana; o tei haamahanahana mai ia matou i to matou mau pohe atoa nei, ia tia ia matou ia haamahanahana i te feia i roohia i te pohe ra, i te mahanahana a te Atua i mahanahana ˈi matou iho nei.”—Korinetia 2, 1:3, 4.
Te ite ra te Atua o te tamahanahanaraa i te hepohepo e roohia ra i nia i to ˈna mau tavini e te hinaaro nei oia e tamǎrû ia ratou. I te taime a tapitapi ai o Paulo no te mau Korinetia, ua tae mai te tamǎrûraa na roto i to ˈna ra hoa kerisetiano o Tito. Teie te hoê ravea e nehenehe ai tatou e tamahanahanahia i teie nei mahana. Ia hepohepo anaˈe tatou, eiaha ïa tatou ia faaatea ê ia tatou. (Maseli 18:1) Ua riro te amuimuiraa ˈtu e te mau hoa kerisetiano ei ravea mea na reira te Atua e haamahanahana ˈi ia tatou. E riro paha tatou i te manaˈo e: ‘Ua paruparu roa to ˈu aau, aita to ˈu e puai faahou no te amuimui atu e to ˈu mau hoa kerisetiano.’ Teie râ, e tia ia tatou ia aro atu i teie mau manaˈo ia ore tatou ia erehia i te tamahanahanaraa no ǒ mai i to tatou mau hoa kerisetiano.
Eiaha e faarue!
Peneiaˈe aita vetahi i rotopu ia tatou i farerei aˈenei i te hoê tamataraa puai o tei faatupu i te hepohepo rahi. Teie râ, e nehenehe te maˈi, te poheraa o te hoa faaipoipo, aore ra te tahi huru tupuraa fifi e faatupu i te hepohepo. Ia tupu noa ˈtu te reira, eiaha ïa tatou e faaoti e ua maˈihia tatou i te pae varua. E nehenehe te hoê taata e hepohepo ra e riro ei taata aravihi no te tavini i te Atua, e e tauturu atoa ˈtu ia vetahi ê i te pae varua. Ua faaitoito o Paulo i te mau taeae ia “haamahanahana ˈtu i te aau taiâ, e tauturu atu i tei paruparu,” ma te ore e manaˈo ino atu e ua rave ratou i te tahi mea hape e ua maˈihia ratou i te pae varua. (Tesalonia 1, 5:14) Noa ˈtu e e nehenehe te hepohepo e taaihia i te tahi taime e te raveraa i te hapa e te manaˈo faahapa, e ere râ mai te reira te huru no te feia e tavini ra i te Atua ma te aau viivii ore. Te farii nei Iehova i ta ratou haamoriraa, o tei pûpûhia paha ma te fifi rahi. Te here nei oia ia ratou e te turu nei oia ia ratou na roto i te horoaraa ˈtu i te tauturu e te tamahanahanaraa e titauhia ra.—Salamo 121:1-3.
Ua roohia te mau melo o te toea o te Iseraela i te pae varua i te hepohepo na roto i te mau tamataraa i tupu i te matahiti 1918. (A faaau e te Galatia 6:16.) Ua fatata roa ta ratou faanahoraa no te pororaa i te ore roa, ua tapeahia vetahi ma te tano ore i roto i te fare auri, e ua taiva e rave rahi o to ratou mau hoa tahito, e ua riro mai nei ei mau apotata patoi. Hau atu, aita te feia faatavaihia haapao maitai i taa e no te aha te Atua e farii ai e ia tupu teie mau ohipa. I roto i te tahi area taime, ‘ua ueue ratou ma te roimata,’ aita râ ratou i faarue. Ua tamau noa ratou i te tavini ia Iehova e ua hiˈopoa atoa ratou ia ratou iho. Eaha ˈtura te faahopearaa? Ua ‘hoˈi maira ratou ma te oaoa e ma te hopoi atoa mai i ta ratou mau rǔrǔ.’ (Salamo 126:5, 6) Ua taa i te feia faatavaihia i teie nei e ua faatia te Atua i teie mau tamataraa no te tamâ ia ratou no te ohipa auhune na te ao nei e fatata maira.
Mai te peu e e hepohepo tatou no te mea te faaruru ra tatou e rave rau mau tamataraa, e nehenehe tatou e faufaahia na roto i te ohipa i farereihia e te toea faatavaihia. Maoti i te faarue, ia tamau noa tatou i te rave i te maitai e tia ˈi, noa ˈtu e e tia ia tatou ia na reira ma te oto. I te taime tano, e fa mai te uputa no ta tatou mau tamataraa, e e ‘hoˈi mai tatou ma te oaoa.’ Oia mau, o te oaoa—te hoê hotu o te varua moˈa—ta tatou e fanaˈo no te mea ua faaoromai tatou i te mau tamataraa. E riro mau â o Iehova no tatou ei ‘Atua no te mau tamahanahanaraa atoa.’