Hohoˈa no te Fenua i tǎpǔhia mai
Ua aupuru oia ia Iseraela i Sinai
A FERURI na i te mau mirioni taata—te tane, te vahine, e te tamarii—e haere ra na roto i te hoê “medebara rahi mǎtaˈu ra, tei reira te ophi veavea ra, e te pata . . . i te vahi pâpâmǎrô ra”!
Te haamata ra teie mau parau a te Atua i papaihia i roto i te Deuteronomi 8:15 i te hoê tere o tei riro paha ei mea riaria i mua i te mau ati Iseraela i to ratou haereraa mai i rapae ia Aiphiti e to ratou taahiraa na roto i te medebara o te mouˈa ra o Sinai. Teie te hoê fifi rahi: Na vai e horoa mai i te maa e te pape?
Ua riro te mau ati Iseraela ei tîtî i te fenua muriavai no Nile, aita râ ratou i erehia i te maa. Te faaite ra te mau peni i nia i te mau patu o te mau menema tahito i te mau pueraa vine, te mereni popaa, e te tahi atu mau maa, e tae noa ˈtu i te iˈa e te moa o tei riro ei maa huru rau. Te taahia ra ïa to ratou otoraa i roto i te medebara: “Ahiri e inaˈi ta tatou ia amu: te manaˈo nei hoi tatou i te iˈa ta tatou i amu noa i Aiphiti ra; e te tutama, e te meleni, e te hezira, e te oniani, e te sumi.”—Numera 11:4, 5; 20:5.
I muri aˈe i to te mau ati Iseraela haereraa na roto i te Miti Uteute, ua taa ˈtura ia ratou i te huru mau o Sinai. Aita ratou i rave i te eˈa tere-pinepine-hia na te pae apatoerau, ua tipuu atu râ ratou na te hiti o te otue e toru poro. I to ratou tereraa fatata e 80 kilometera na roto i te medebara, ua titau aˈera ratou i te pape. Eita ta ratou e nehenehe e inu i te pape o ta ratou i ite mai, no te mea mea taitai roa e e nehenehe ratou e roohia i te maˈi. “Eaha ra ta [tatou] pape ia inu?” o ta ratou ïa i mihi. Ua ohipa maira te Atua, ma te haamaaro i te pape.—Exodo 15:22-25.
A hiˈo na i te hohoˈa o te pǔpǔ kamela i nia nei. Te ani ra paha outou e mea nafea to Iseraela haereraa na roto i te medebara no te tapae atu i te Mouˈa ra i Sinai. Nafea e iteahia mai ia ratou i te pape—e te maa—na ratou iho e na te mau nǎnǎ e te mau animala ta ratou e titau ra no te ora?—Exodo 12:38.
Ua pou ratou i te pae apatoa e ua itehia maira ia ratou i te pape e te maa i Elima. (Exodo 15:27) Eita râ ratou e faaea i reira. Te haere tia ˈtura ratou i “te mouˈa o te Atua,” oia hoi te Mouˈa Sinai. (Exodo 3:1; 18:5; 19:2; 24:12-18) E 120 kilometera ïa atea ˈtu—e mau kilometera i roto i te hoê fenua fifi e te mǎrô.
A tamau noa ˈi teie pǔpǔ rahi i te haere i te Mouˈa Sinai ra, ua tapiri atura ratou—e ua tapea roa ˈtu paha ratou—i te hoê vahi pape rahi tei piihia Feiran. Te itehia ra te hoê pae i nia i te hohoˈa i nia i te tahi atu api.a Te tahe ra oia na roto i te hoê eˈa i roto i te medebara, e tae roa ˈtu i te Miti Uteute (Ooa no Suez). Auê ïa tamǎrûraa o ta ratou i ite i reira!
Noa ˈtu e mea tano aˈe ia faataahia te medebara no Sinai mai te hoê “medebara rahi mǎtaˈu ra,” ua fanaˈo te mau ati Iseraela i te haumǎrû o te mau tumu tamara rahi e te tahi atu mau tumu raau i te vahi pape no Feiran. Te pue noa ra te mau hotu haari papaa, ma te horoa mai i te maa e vai ra i reira e te hoê pueraa maa o ta ratou e nehenehe e afai atu.
Mai te reira te huru no te mea te pihaa ra te pape mato i Feiran. A feruri na i to outou huru mai te peu e tei roto outou i te medebara e e fa taue noa mai te pape toetoe o ta outou e inu! Te faaite ra te reira e i Sinai atoa te vai ra te mau vahi i reira e noaa mai ai te pape. I te tahi taime, e tia ia ǒhia te tahi apoo pape hohonu. Mea rohirohi ia afai atu i te mau patete aore ra i te mau farii î roa i te pape, mai te peu iho â ra e e tia ia faainu i te mau nǎnǎ e te mau animala. E tae roa mai i teie mahana, te haere nei te mau Bedouin no Sinai i te mau apoo pape i reira ratou e huti mai ai i te pape na ratou iho e na ta ratou mau kamela.—A faaau e te Genese 24:11-20; 26:18-22.
Oia mau, noa ˈtu te mau taime i reira ua amuamu ratou ma te manaˈo e te ere-rahi-hia ra ratou, ua fanaˈo te mau ati Iseraela i te pape e te maa. I te tahi mau taime, ua horoa mai te Atua i te reira na roto i te semeio. (Exodo 16:11-18, 31; 17:2-6) I te tahi atu mau taime, ua aratai atu oia ia ratou i “te tahi faaearaa” i reira to ratou mau hinaaro e haamâhahia ˈi na roto i te maa e vai ra i roto i te natura. (Numera 10:33-36) I roto i to ratou tere taatoa, ua tuu atu oia i mua ia ratou i te haapueraa maa e tiai ra i te feia haapao maitai i roto i te Fenua i tǎpǔhia.—Deuteronomi 11:10-15.
[Nota i raro i te api]
a Te vai ra te hoê hohoˈa rahi aˈe i roto i te Kalena 1992 a te mau Ite no Iehova.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 24]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 24]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 24, 25]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 25]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.