VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w91 1/1 api 18-23
  • E haapii anaˈe na i te vahi taata e i tera e tera fare

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E haapii anaˈe na i te vahi taata e i tera e tera fare
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te huru raveraa a te mau aposetolo
  • Aita hoê aˈe mea e nehenehe e mono ia ˈna
  • E tia i te mau matahiapo ia horoa i te hiˈoraa
  • E mau Ite paatoa ratou
  • Pororaa i tera fare i tera fare
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2006
  • Pororaa i tera i tera fare—eaha mea faufaa ˈi i teie nei?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2008
  • E poro anaˈe na i tera e tera fare ma te tuutuu ore
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1994
  • “E mata na râ te evanelia i te faaite-haere-hia”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
w91 1/1 api 18-23

E haapii anaˈe na i te vahi taata e i tera e tera fare

“Aita aˈenei [vau] i tuutuu i (...) te haapii ia outou i te vahi taata, e i tera fare, i tera fare.” — OHIPA 20:20.

1. Eaha ta te hoê perepitero katolika i parau no nia i te manuïaraa o te taviniraa a te mau Ite no Iehova i tera e tera fare?

“TE PORO nei te mau katolika i te Evanelia i tera e tera uputa.” O te upoo parau ïa i roto i te Providence Sunday Journal no te 4 no atopa 1987. Te faatia ra te vea e te hoê o te mau tapao o teie mau katolika, o te “titauraa ïa i te tahi o to ratou mau taata o te ore e haere faahou ra i te fare pure, ia ohipa ma te itoito aˈe i roto i te paroita.” Ua faahiti teie vea i te mau parau a John Allard, perepitero e taata faatere o te Piha ohipa no te poro haere i te evanelia i roto i te mataeinaa epikopo no Providence: “Oia mau, e itehia te hoê feaaraa rahi. E parau ratou e: ‘A hiˈo na ia ratou, te rave nei ratou mai te mau Ite no Iehova.’ Tera râ, ua ite outou e mea aravihi roa te mau Ite no Iehova! E nehenehe outou e haere atu i roto i te hoê Piha o te Basileia o te Hau [no Rhode Island, i te mau Etats-Unis], e haapapu atu vau e e ite outou i te mau amuiraa tei î i te feia e katolika ratou i mutaa ihora.”

2. Mea tano atura ia ani i teihea uiraa?

2 Oia mau, ua matau-maitai-hia te mau Ite no Iehova no te aravihi o ta ratou pororaa i tera e tera fare. No te aha râ hoi ratou e haere ai i tera e tera fare?

Te huru raveraa a te mau aposetolo

3. a) Eaha te ohipa ta Iesu i horoa na ta ˈna mau pǐpǐ? b) Na roto i teihea ravea matamua te mau pǐpǐ matamua a te Mesia i faatupu ai i ta ratou ohipa?

3 Ua horoa o Iesu na ta ˈna mau pǐpǐ i teie ohipa faufaa mau: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [v]arua [moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na: e inaha, tei pihai atoa iho ïa vau ia outou, e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” (Mataio 28:19, 20). I muri noa ˈˈe i te Penetekose o te matahiti 33, ua haapapu-maitai-hia te ravea tumu ta te mau pǐpǐ a te Mesia e faaohipa no te faatupu i taua ohipa ra. “E aore e mahana tuua ia ratou i te aˈo, e te haapii atu i te taata, e o Iesu â te Mesia, i roto i te hiero, e i tera fare, i tera fare.” (Ohipa 5:42). Tau 20 matahiti i muri iho, ua poro te aposetolo Paulo i tera e tera fare. No reira oia i faahaamanaˈo ai i te mau tiaau kerisetiano no te oire no Ephesia e: “E aore roa aˈenei e mea e maitai ai outou na i vaiihohia e au; aita aˈenei i tuutuu i te aˈo atu ia outou, e te haapii ia outou i te vahi taata, e i tera fare, i tera fare.” — Ohipa 20:20.

4. No te aha tatou e nehenehe ai e parau e te auraa o te Ohipa 5:42 e o te Ohipa 20:20, oia hoi ua “operehia” te pororaa a te mau pǐpǐ a Iesu i tera e tera fare?

4 I roto i te Ohipa 5:42, te huri nei te parau “i tera fare, i tera fare” i te parau heleni ra kat’ oiʹkon, i reira te parau ka·taʹ i faaohipahia ˈi na roto i te auraa “opere.” No reira, ua operehia te pororaa a te mau pǐpǐ i te hoê fare e i te tahi atu. I roto i te hoê faataaraa parau no nia i te Ohipa 20:20, ua papai o Randolph O. Yeager e ua haapii o Paulo “i roto i te mau putuputuraa huiraatira [de·mo·siʹa] e i tera e tera fare ([ka·taʹ] opereraa i apeehia e te tapao o te iho parau haa). Ua faaea o Paulo e toru matahiti i Ephesia. Ua haere oia i roto i te mau fare atoa, aore ra, i te tupuraa mau, ua poro oia i te mau taata atoa (irava 26). Teie te haapapuraa a te mau Papai no nia i te pororaa i te evanelia i tera e tera fare, e i roto i te mau putuputuraa huiraatira.”

5. I roto i te Ohipa 20:20, no te aha aita o Paulo i faahiti noa i te parau no te mau farereiraa i te mau matahiapo aore ra i te haereraa i te fare o te mau kerisetiano no te tauturu ia ratou?

5 E itehia ra hoê â faaohiparaa o te parau ka·taʹ i roto i te Luka 8:1, i reira e taiohia ˈi e ua poro o Iesu “na roto i te mau oire e te mau oire rii atoa.” Ua faaohipa o Paulo i te parau otini kat’ oiʹkous i roto i te Ohipa 20:20. Te huri nei te tahi mau tatararaa bibilia i te reira na roto i te mau parau “i roto i te mau fare.” Teie râ, aita te aposetolo Paulo i hinaaro noa e parau no te mau farereiraa auhoa e te mau matahiapo aore ra te haereraa e farerei i to ˈna mau hoa kerisetiano. Te faaite maira te irava i muri iho e te parau ra oia no nia te taviniraa i tera e tera fare i rotopu i te feia e ere i te feia faaroo, no te mea e te na ô ra oia e: “I te parau-onoono-maite-raa ˈtu i te ati Iuda e te Heleni, i te tatarahapa i te Atua, e te faaroo i to tatou Fatu ia Iesu Mesia.” (Ohipa 20:21). Ua tatarahapa aˈena to ˈna mau hoa kerisetiano e ua faaohipa ratou i te faaroo i roto ia Iesu. No reira, te parau ra te Ohipa 5:42 e te Ohipa 20:20 no te pororaa “i tera fare, i tera fare,” aore ra i tera e tera uputa, i te feia tiaturi ore.

Aita hoê aˈe mea e nehenehe e mono ia ˈna

6. Eaha tei parauhia no nia i te pororaa a Paulo i Ephesia?

6 Ma te faataa i te mau parau a Paulo i roto i te Ohipa 20:20, ua papai o Abiel Abbot Livermore i te matahiti 1844 e: “Aita oia i horoa noa i te mau oreroraa parau i mua i te mau taata, ma te ore e tâuˈa i te tahi mau ravea, ma te itoito râ, ua tamau maite oia i te rave i ta ˈna ohipa rahi i te taata tataitahi, i tera e tera fare, ma te afai i te parau mau no te raˈi mai i roto roa i te mau fare e te mau mafatu o te mau Ephesia.” Aita i maoro aˈenei, ua parauhia e: “Ua tapao te haaparareraa i te evanelia i tera e tera fare, i te mau kerisetiano o te senekele matamua mai te haamataraa mai â (hiˈo Ohipa 2:46; 5:42). (...) Ua faatupu maite o [Paulo] i ta ˈna hopoia i pihai iho i te mau ati Iuda e te mau Etene i Ephesia, e aita to te feia tei pohe i roto i ta ratou hara e parau hororaa.”—The Wesleyan Bible Commentary, buka 4, api 642-643.

7. No te aha e nehenehe ai e parau e te farii ra te Atua i te taviniraa i tera e tera fare a te mau Ite no Iehova?

7 Noa ˈtu e mea faufaa roa atoa te mau oreroraa parau huiraatira i roto i te faaiteraa i te parau apî maitai, eita te reira e nehenehe e mono i te farereiraa i te mau taata i te mau uputa. No reira, ua parau te taata tuatapapa bibilia ra o Joseph Addison Alexander e: “Aitâ te Ekalesia i haamau i te hoê noa ˈˈe ohipa no te mono i te pororaa i roto i te fare pure e i roto i te mau utuafare.” Mai ta te taata tuatapapa bibilia, o O. A. Hills, e parau ra e: “E tia i te haapiiraa i mua i te huiraatira e te haapiiraa i tera e tera fare ia haere apipiti noa.” I ta ratou mau putuputuraa huiraatira i te mau hebedoma atoa, te horoa nei te mau Ite no Iehova i te hoê haapiiraa na roto i te mau oreroraa parau. Ua papu maitai ia ratou e mea manuïa te raveraa a te mau aposetolo no te haaparare i te parau mau bibilia i tera e tera fare. Ma te feaa ore, te farii ra o Iehova i te reira no te mea e, i te mau matahiti atoa, e tauturu teie taviniraa i te tahi tau tausani taata ia haere i te vahi teitei o ta ˈna haamoriraa. — Isaia 2:1-4; 60:8, 22.

8. a) Eaha tei parauhia no nia i te manuïaraa o te pororaa i tera e tera fare? b) Ia au i te pororaa i mua i te mau uputa e te tahi atu mau huru faaiteraa, eaha te faaauraa e nehenehe e faatupuhia i rotopu i te mau Ite no Iehova e te aposetolo Paulo?

8 Ua parau te tahi atu taata aravihi e: “Te manaˈo nei te mau taata e mea ohie aˈe na ratou ia tapea mai i te hoê manaˈo i haapiihia i to ratou iho fare, i te hoê mea i haapiihia i te fare pure.” Ua haere tamau o Paulo e farerei i te feia i to ratou fare, ma te horoa i te hoê hiˈoraa maitai i roto i te taviniraa. “Aita oia i haapii e i horoa noa i te mau oreroraa parau i roto i te sunago e i te matete,” ta te taata tuatapapa bibilia ra o Edwin W. Rice i papai. “Ua ‘haapii’ oia ma te tuutuu ore e ma te haapao maitai ‘i tera e tera fare.’ I Ephesia, o te hoê aroraa i mua i te ino, i tera e tera fare, ta Paulo i faatupu no te aratai i te mau taata i te Mesia ra.” Ua ite te mau Ite no Iehova e mea manuïa te mau aparauraa i te hoê taata i mua i te mau uputa. Hau atu, e haere ratou e farerei faahou i te mau taata e e oaoa roa ratou ia nehenehe anaˈe ratou e paraparau ma te peu maitai i te feia e ore e farii ra i to ratou mau tiaturiraa. I roto i taua tuhaa ra, te pee nei ratou i te hiˈoraa o Paulo. No nia ia ˈna, ua papai o F. N. Peloubet e: “Aita te ohipa a Paulo i taotia-noa-hia i te mau putuputuraa. Aita e feaaraa, ua haere o ˈna e farerei e rave rahi mau taata i to ratou fare, i te vahi a ite ai oia e te vai ra te hoê taata e aniani ra i te tahi mau uiraa, aore ra te hoê taata o te anaanatae mau ra, aore ra o te patoi ra, e ua ineine oia no te aparau no nia i te haapaoraa.”

E tia i te mau matahiapo ia horoa i te hiˈoraa

9. Eaha te hiˈoraa ta Paulo i vaiiho na te mau matahiapo?

9 Eaha te hiˈoraa ta Paulo i vaiiho i te mau matahiapo? Ua faaite oia e e tia ia ratou ia riro ei feia poro itoito e te rohirohi ore o te parau apî maitai i tera e tera fare. I te matahiti 1879, ua papai o J. Glentworth Butler e: “Ua ite [te mau matahiapo no Ephesia] e, i roto i te pororaa [a Paulo], aita roa oia i tapitapi no nia i te ati o te nehenehe e tupu i nia ia ˈna aore ra no nia i to ˈna roo; aita oia i huna i te hoê noa ˈˈe mea no nia i te parau mau tei tia ia ˈna ia faaite; aita oia i haapao i te huru o te taata ma te faaite i te tahi noa mau tuhaa taa ê aore ra apî o te parau mau, ua faaite râ oia i te mau mea anaˈe e te mau mea atoa tei riro ei mea maitai ‘no te faaitoito’: te aˈoraa taatoa a te Atua i roto i to ˈna viivii-ore-raa! Hau atu, ua ‘faaite’ oia i teie parau mau kerisetiano ma te haapao maitai, ua ‘haapii’ oia i te reira ma te itoito, eiaha noa i roto i te haapiiraa a Tyrannus e i roto i te tahi atu mau vahi putuputuraa a te mau pǐpǐ, i roto atoa râ i te mau utuafare atoa i nehenehe ai oia e na reira. Na roto i te hoê hinaaro e te hoê itoito mai to te Mesia, ua poro oia i te mau mahana atoa i te parau apî maitai i tera e tera fare, i tera e tera nephe. I te mau pǔpǔ e i te mau opu atoa, i te mau ati Iuda patoi e i te mau Helene faaooo, teie ta ˈna tumu parau hoê — ia hiˈopoa-maitai-anaˈe-hia, te vai ra i roto te mau parau mau faufaa atoa no nia i te ora — o te tatarahaparaa ïa i mua i te Atua, e te faaroo i to tatou Fatu o Iesu Mesia.”

10, 11. a) No nia i te taviniraa kerisetiano, eaha ta Paulo i tiai e ia rave te mau matahiapo no Ephesia? b) Mai ia Paulo, te rave nei te mau Ite no Iehova, e oia atoa te mau matahiapo, i teihea huru pororaa?

10 Ei haapotoraa, eaha ïa ta Paulo i tiai ia rave te mau matahiapo no Ephesia? Mai teie to te taata tuatapapa bibilia ra o E. S. Young faataaraa i te mau parau a te aposetolo: “Aita vau i paraparau noa i te vahi taata, ua ohipa atoa râ vau i tera e tera fare, ma te haere e farerei i te mau pǔpǔ taata atoa, te mau ati Iuda e te mau Etene. Te tumu parau o ta ˈu taviniraa, noa ˈtu e o vai te taata, o te ‘tatarahaparaa ïa i mua i te Atua e te faaroo i to tatou Fatu ra o Iesu Mesia.’” Mai teie te huru to W. B. Riley taaraa i te mau parau a Paulo: “Teie te parau papu e te ohie ta ˈna i faahiti: ‘Te tiaturi nei au e ia tamau maite outou i te mea ta ˈu i haamata, ia rave e ia haapii atoa, e te tiaturi nei au e ia mau papu outou mai ia ˈu atoa i mau papu; ia haapii outou i te taata tataitahi e i mua atoa i te huiraatira mai ta ˈu i rave na roto i te mau aroâ e i tera e tera fare, ia horoa outou i te faaiteraa i te mau ati Iuda e i te mau Heleni no nia i te tatarahaparaa i mua i te Atua e te faaroo i to tatou Fatu ia Iesu Mesia, no te mea o te reira te ohipa faufaa!’”

11 Mea maramarama maitai e i roto i te Ohipa pene 20, ua faaite o Paulo i te mau matahiapo e te tiaihia ra e ia horoa ratou i te faaiteraa no nia ia Iehova i tera e tera fare. I roto i taua ohipa ra, e tia i te mau matahiapo no te senekele I ia horoa i te hoê hiˈoraa maitai i te tahi atu mau melo o te amuiraa (hiˈo Hebera 13:17). Mai ia Paulo, te haere nei te mau Ite no Iehova i tera e tera fare, ma te poro i te Basileia, te tatarahaparaa i mua i te Atua e te faaroo i roto ia Iesu Mesia, i te feia o te mau nunaa atoa (Mareko 13:10; Luka 24:45-48). E i roto i teie taviniraa i tera e tera fare, e tiaihia ra i teie mahana e ia horoa te mau matahiapo i nominohia i roto i te amuiraa, i te hiˈoraa. — Ohipa 20:28.

12. I te hoê tau, eaha ta te tahi mau matahiapo i ore i hinaaro e rave, te horoa nei râ te mau matahiapo i te hiˈoraa i roto i teihea ohipa i teie mahana?

12 I te matahiti 1879, ua haamata o Charles Taze Russell i te haaparare i Te Pare Tiairaa no Ziona e Vea no te hoˈiraa mai o te Mesia, o tei piihia i teie nei Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova. Ua faaite o Russell e te tahi atu Feia Haapii i te Bibilia i te poroi o te Basileia mai ta te mau aposetolo i rave. Tera râ, i muri iho, aita i maraa i te tahi mau matahiapo o te mau amuiraa i te rave i ta ratou mau hopoia faaiteraa. No reira, ua papai te hoê Ite e: “Ua tupu maitai te mau ohipa e tae roa i te matahiti 1927, taime i faaitehia ˈi e e apiti atu te feia atoa i roto i te pororaa i tera e tera fare e e pûpû ratou i te mau buka, i te sabati iho â râ. Ua patoi aˈera to matou mau matahiapo i maitihia e ua tamata aˈera ratou i te haaparuparu i te pǔpǔ atoa ia ore ratou ia apiti i roto i taua ohipa ra.” I muri iho, ua tatarahia te hopoia matahiapo a te feia tei ore i hinaaro e apiti atu i te pororaa i tera e tera fare. I teie mahana atoa, e tiaihia ra e ia horoa te mau matahiapo e te mau tavini tauturu i te hiˈoraa i roto i te faaiteraa i tera e tera fare e i roto i te tahi atu mau tuhaa o te taviniraa kerisetiano.

E mau Ite paatoa ratou

13. a) Eaha tei tia ia tatou ia rave noa ˈtu e aita te feia e faaroo ra i te poroi o te Basileia? b) Mea nafea to Paulo faaauraahia ia Ezekiela?

13 Na roto i te tauturu a Iehova, e tia i te mau kerisetiano ia faaite i te poroi o te Basileia i tera e tera fare, noa ˈtu e aita teie poroi e farii-maitai-hia ra. Ua tia ia Ezekiela, taata tiai haamauhia e te Atua, ia faaara i te mau taata noa ˈtu e e faaroo ratou aore ra eita (Ezekiela 2:5-7; 3:11, 27; 33:1-6). Ma te faaite i te taairaa e vai ra i rotopu ia Ezekiela e ia Paulo, ua papai o E. M. Blaiklock e: “Te horoa nei [te oreroraa parau a Paulo i roto i te Ohipa pene 20] i te hoê hohoˈa maramarama no nia i te taviniraa i Ephesia. A tapao na i te tahi mau tuhaa: a tahi, te itoito e te haapao maitai o Paulo. Aita oia i imi e ia tui to ˈna roo aore ra ia auhia mai oia e te taata. Ei taata tiai mai ia Ezekiela, ua rave oia i ta ˈna hopoia ma te itoito mau, ma te ore e mǎtaˈu ia faahiti i te mau parau mai te tupuraa mau. Te piti, to ˈna aroha faaau ore. Ia faahiti anaˈe o ˈna i te mau parau faautuaraa, e putapû atoa ïa oia. Te toru, ta ˈna pororaa i te evanelia ma te rohirohi ore. I mua i te mau taata e i tera e tera fare, i roto i te oire e i roto i te mataeinaa, ua poro oia i te Evanelia.”

14. No te aha te faaiteraa i riro ai ei hopoia na te taata atoa o te pûpû ia ˈna no te Atua ra o Iehova i roto i te pure na roto i te arai o Iesu Mesia?

14 Te faaite maitai ra te mau haamaitairaa e rave rahi ta te Atua e horoa ra i ta ˈna mau tavini i to tatou nei tau e te oaoa ra oia i te iteraa ia ratou i te amoraa i te iˈoa ra Ite no Iehova (Isaia 43:10-12). Hau atu, ua riro atoa ratou ei Ite no te Mesia, no te mea ua parau o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E noaa râ to outou mana i te [v]arua [moˈa] ia haere mai i nia iho ia outou: e ei ite hoi outou no ˈu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.” (Ohipa 1:8). No reira, ua riro te faaiteraa ei hopoia na te taata atoa o tei pûpû ia ˈna no te Atua ra o Iehova na roto i te pure, na roto i te arai o Iesu Mesia.

15. Eaha tei parauhia no nia i te ohipa faaiteraa a te mau kerisetiano matamua?

15 Ua parauhia no nia i te pororaa e: “Ua riro te reira ei ohipa na te Ekalesia atoa. Aita te ohipa mitionare a te Ekalesia matamua i riro ei hopoia na te Taiete o te mau vahine mitionare aore ra na te Faanahonahoraa o te mau Ohipa mitionare no te fenua ěê. Aita atoa te ohipa faaiteraa i vaiihohia na te feia aravihi mai te mau matahiapo, te mau diakono, aore ra te mau aposetolo. (...) I taua tau ra, ua riro te Ekalesia iho ei ohipa. Ua niuhia te porotarama mitionare a te Ekalesia matamua i nia e piti ohipa: 1) Te hopoia matamua a te Ekalesia, o te pororaa ïa i te evanelia i te ao atoa nei. 2) E hopoia na te faanahonahoraa kerisetiano taatoa te faatupuraa i taua ohipa ra.” — J. Herbert Kane.

16. Eaha ta vetahi feia papai a te amuiraa faaroo kerisetiano i parau no nia i te mau kerisetiano e no nia i te ohipa faaiteraa?

16 Noa ˈtu e, i to tatou nei tau, e mea taa ê te manaˈo o te feia papai a te amuiraa faaroo kerisetiano no nia i te poroi o te Basileia, te farii ra vetahi e e tia i te mau kerisetiano ia horoa i te faaiteraa. Ei hiˈoraa, i roto i te buka ra E mau tavini ratou paatoa (beretane), ua parau o Oscar E. Feucht e: “Aita hoê aˈe orometua e nehenehe e faatupu i te taviniraa ta te Atua i horoa i te mau taata faaroo atoa. Te vahi peapea râ, ua rave te mau senekele o te mau manaˈo hape i roto i te Ekalesia, e ia riro te hopoia o na 500 feia i roto i te paroita, ei hopoia na te hoê anaˈe orometua. E ere mai te reira te huru i roto i te Ekalesia matamua. Ua haere te feia i faaroo e poro i te Parau i te mau vahi atoa.”

17. Eaha te nehenehe e parauhia no nia i te parahiraa o te ohipa faaiteraa i roto i te oraraa o te mau kerisetiano matamua?

17 Mai te ohipa e tupu ra i teie mahana no te mau Ite no Iehova, ua riro te faaiteraa ei ohipa faufaa roa i roto i te oraraa o te mau kerisetiano matamua. “I roto i te rahiraa o te mau huru tupuraa,” ta Edward Caldwell Moore no te Fare haapiiraa tuatoru no Harvard i papai, “ua tapaohia na senekele matamua e toru o te faanahonahoraa kerisetiano e te hoê haereraa i mua faahiahia mau, oia hoi te haaparareraa o te faaroo. Te hiaai rahi o te kerisetiano, o te pororaa ïa i te evanelia, te faaiteraa i te poroi o te faaoraraa. (...) Tera râ, mai te peu e, i te mau tau matamua, ua parare te mana e te mau haapiiraa a Iesu, na te feia ta tatou e pii ra i teie mahana te mau mitionare, i rave i te hoê tuhaa iti noa. E ohipa râ te reira a te feia no te mau huru toroa atoa e no te mau tiaraa atoa i roto i te totaiete. Ua afai [ratou] i te mau otia atea roa ˈˈe o te Hau emepera [roma] i taua parau huna ra o te oraraa o te taata iho, taua haerea apî ra i mua i te ao nei, o tei riro, i roto i to ratou huru tupuraa, ei ora. (...) Ua tiaturi papu [te kerisetianoraa matamua] i te piriraa mai o te hopea o te faanahonahoraa o teie nei ao. Ua tiaturi oia i te haamauraa taue e na roto i te semeio o te hoê faanahonahoraa apî o te ao nei.”

18. Eaha te tiaturiraa faahiahia o tei hau aˈe i te mau moemoeâ a te mau faatere politita?

18 I roto i te faaiteraa i tera e tera fare e i roto i te tahi atu mau tuhaa o ta ratou taviniraa, te faaite nei te mau Ite no Iehova ma te oaoa i te ao apî ta te Atua i tǎpǔ mai, i te feia e faaroo ra ia ratou. Ua hau aˈe te mau haamaitairaa o te oraraa mure ore ta ratou e faaite ra, i te mau moemoeâ maamaa roa ˈˈe a te feia e faahua parau ra e e haamau ratou i te hoê faanahonahoraa apî o te ao nei (Petero 2, 3:13; Apokalupo 21:1-4). E au ra e te hinaaro nei te mau taata atoa e ora i roto i te ao apî faahiahia roa a te Atua, e ere râ mai te reira te huru. Tera râ, e hiˈopoa anaˈe na i teie nei i te tahi mau ravea ta te mau tavini a Iehova e nehenehe e faaohipa no te haapii ma te aravihi i te feia e imi ra i te ora mure ore.

Eaha ta outou e pahono atu?

◻ No te aha tatou e nehenehe ai e parau e te faaite ra te Ohipa 5:42 e te Ohipa 20:20 e e tia i te mau pǐpǐ a Iesu ia poro i tera e tera fare?

◻ Nafea tatou e ite ai e te farii ra te Atua i te taviniraa a te mau Ite no Iehova i tera e tera fare?

◻ No nia i te taviniraa, eaha te tiaihia ra e ia rave te mau matahiapo e te mau tavini tauturu?

◻ Eaha te parahiraa o te faaiteraa i roto i te oraraa o te hoê kerisetiano?

[Hohoˈa i te api 18]

I te matahiti 33, ua horoa te mau pǐpǐ a Iesu i te faaiteraa i tera e tera fare ma te tuutuu ore.

[Hohoˈa i te api 21]

Ua haapii o Paulo “i tera fare, i tera fare.” I teie mahana, te faatupuhia ra teie tuhaa o te taviniraa e te mau Ite no Iehova.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono