VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w91 1/1 api 8-17
  • Ia î na tatou i te oaoa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ia î na tatou i te oaoa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te parareraa i roto i te ao atoa nei
  • Te haapiiraa maitai roa ˈˈe
  • E faatupu te haapiiraa i te Bibilia i te mau faahopearaa maitatai
  • Te hoê oaoa taatoa
  • A tavini ia Iehova ma te oaoa o te mafatu
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • E tavini anaˈe na ia Iehova ma te oaoa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • Te oaoa: Te hoê huru maitai no ǒ mai i te Atua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2018
  • “E oaoa te feia parau-tia ra ia Iehova”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2018
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
w91 1/1 api 8-17

Ia î na tatou i te oaoa

“Î aˈera te mau pǐpǐ i te oaoa e i te [v]arua [moˈa].” — Ohipa 13:52.

1. a) Eaha te huru hotu te oaoa? b) No teihea faanahoraa oaoa mau e tia ˈi ia faahanahanahia te Atua?

TE OAOA! Ua faahitihia teie huru maitai kerisetiano i muri noa i te here, i roto i te faataaraa a Paulo no nia i te mau hotu o te varua (Galatia 5:22-25). E na te aha e faatupu i teie oaoa? Na te parau apî maitai ta te melahi a te Atua i faaite i te mau tiai mamoe haehaa hau atu i te 1 900 matahiti i teie nei: “Inaha hoi e parau maitai ta ˈu e hopoi mai ia outou nei, o te riro ïa ei oaoaraa no te taata atoa. I nauanei hoi i fanau ai te Ora no outou i te oire o Davida, oia hoi te Mesia ra o te Fatu.” I muri aˈe, ua fa maira te hoê nuu melahi e ati atura i te melahi matamua ma te faahanahana i te Atua ma te oaoa, i te na ôraa e: “Ia haamaitaihia te Atua i nia i te raˈi teitei, ei hau to teie nei ao, e ia ite auhia mai te taata nei.” — Luka 2:10-14.

2, 3. a) No te aha e mea tano to te Atua tonoraa mai i ta ˈna Tamaiti fanautahi no te riro ei Taraehara no te huitaata? b) I roto i teihea atu â tuhaa to Iesu raveraa i te hinaaro o te Atua i nia i te fenua nei?

2 Ua faaite o Iehova i to ˈna here i te mau taata ma te horoa i te ora na roto i te Fatu ra te Mesia. Ua riro te Tamaiti fanau tahi a te Atua ei faahohoˈaraa o te paari mau e ua faaitehia oia a parau ai oia no nia i to ˈna Metua i te taime o te poieteraa e: “Tei pihaiiho hoi au ia ˈna i reira mai te [taata rave ohipa]; e te oaoa noa ra vau i te mau mahana atoa ra, i te oaoa-tamau-maite-raa i mua i tana aro; i te oaoa-maite-raa i te fenua i parahihia e te taata ra; e tei te mau tamarii a te taata ra to ˈu oaoaraa.” — Maseli 8:30, 31.

3 No reira, mea maitai roa to Iehova tonoraa mai i ta ˈna Tamaiti, tei rotopu hoi te mau tamaiti a te taata to ˈna oaoa, ia riro oia ei Faaora no ratou. E na te reira e faahanahana i te Atua ma te faatia ia ˈna ia faatupu i ta ˈna opuaraa faahiahia mau: ia faaî i te fenua i te feia parau-tia e te hau (Genese 1:28). Hau atu, a faaea ˈi oia i nia i te fenua, e faaite taua Tamaiti ra o Iesu e, noa ˈtu te mau tamataraa iino mau, e nehenehe te hoê taata tia e auraro ma te taiva ore ia Iehova, to ˈna Fatu Mana hope, ma te turu i te mana arii tia o to ˈna Metua i nia i ta ˈna poieteraa (Hebera 4:15; 5:8, 9). Ua riro atoa te oraraa taiva ore o Iesu ei hiˈoraa te tia i te mau kerisetiano mau atoa ia pee maite. — Petero 1, 2:21.

4. Eaha te oaoa rahi ta Iesu i ite no to ˈna faaoromai, e nafea te reira e faaitoito ai ia tatou?

4 I to ˈna faatupuraa i te hinaaro o to ˈna Metua, ua ite o Iesu i te hoê oaoa o te ore e nehenehe e faaauhia, ma te tiai i te hoê oaoa rahi roa ˈtu â, mai ta te aposetolo Paulo e faaite ra i roto i te Hebera 12:1, 2: “A horo tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei, ma te tiatonu maite to tatou mata ia Iesu, i te tumu e te faaoti i to tatou faaroo; o tei faaoromai i te satauro, aore i haapao i te haama, i te maitai i tuuhia mai i mua i tana aro; e te parahi ra i teie nei i te pae atau i te terono o te Atua ra.” Eaha taua oaoa ra? O te oaoa ta Iesu e ite ra, eiaha noa no te mea e ua faaraa oia i te iˈoa o to ˈna Metua e no te mea e ua hoo mai oia i te huitaata mai te pohe mai, no te mea atoa râ e te faatere nei oia ei Arii e ei Tahuˈa Rahi e e horoa oia no te feia auraro i te ora mure ore i roto i te hoê fenua tei faarirohia ei paradaiso. — Mataio 6:9; 20:28; Hebera 7:23-26.

5. O vai te mau “taeae” o Iesu, e eaha te oaoa taa ê ta ratou e ite ra?

5 Oia mau, ua ite noa na iho â te Tamaiti a te Atua i te oaoa ma te taviniraa i te mau taata. E ua oaoa atoa oia i te taviniraa i pihai iho i to ˈna Metua ma te maiti i te pǔpǔ taata haapao maitai, ta ˈna e pii ra to ˈna mau “taeae” e, i to ratou poheraa, e faatia-faahou-hia ratou no te ora i nia i te raˈi. E ite ïa ratou, e o Iesu, i te hoê oaoa o te ore e nehenehe e faaauhia. Ua parauhia no nia ia ratou e ‘e ao to ratou, e te moˈa,’ e “e riro (...) ratou ei tahuˈa na te Atua e na te Mesia, e e hau to ratou ia ˈna ra e ia hoê tausani i te matahiti”. — Hebera 2:11; Apokalupo 14:1, 4; 20:6.

6. a) Eaha te titauraa oaoa mau ta te Arii e horoa atoa ra i ta ˈna mau “mamoe ê atu”? b) Eaha te mau haamaitairaa ta teie mau mamoe e rave rahi e fanaˈo ra i teie mahana?

6 Hau atu, te faatae-atoa-hia nei i te hoê nahoa rahi o te mau “mamoe ê atu,” ta te Arii e faatere ra e tuu ra i to ˈna pae atau ei tapao fariiraa ia ratou, i teie titauraa: “A haere mai outou, e te feia i faaorahia e tau Metua, e parahi i te basileia i haapaohia no outou mai te hamaniraa mai o te fenua nei ra.” (Ioane 10:16; Mataio 25:34). Auê hoi haamaitairaa oaoa mau e! I rotopu i te feia e fatu i te tuhaa fenua o te Basileia, e rave rahi teie e farii ra mai teie atu nei i te amo i te mau hopoia i pihai iho i te mau kerisetiano faatavaihia, mai ta Iehova i tohu e: “Na te taata ěê e tia mai e faaamu i ta outou mau nǎnǎ; e te mau tamarii o te taata ê ra te riro ei faaapu, e ei tope vine na outou. E parauhia râ outou, O te mau tahuˈa na Iehova; e mairihia outou, O te mau tavini o to tatou Atua.” Te amui nei ratou paatoa i to ratou reo e to te peropheta o te Atua ma te parau e: “E oaoa roa vau ia Iehova; e ouˈauˈa noa tau [nephe] i te oaoa i tau Atua. Ua faaahu mai oia ia ˈu i te ahu ra i te ora.” — Isaia 61:5, 6, 10.

7. No te aha e mea taa ê roa te “mahana” tei haamata i te matahiti 1914?

7 Mai te matahiti 1914, te ora nei tatou i roto i te hoê mahana taa ê roa. O te mahana ïa o te faatereraa a te Mesia, te Arii i nia i te raˈi, mahana ta te Salamo 118:24, 25 e faataa maira na roto i teie mau parau: “O te mahana teie i faaauhia e Iehova; e oaoa tatou, e e fanaˈo i teie nei mahana. Ia ora i teie nei, e Iehova, te ani atu nei au; ia ora i teie nei, te ani atu nei au, e haamaitai mai ia matou i teie nei, e Iehova e.” E tapae taua mahana ra i to ˈna faito teitei ia haamou anaˈe o Iehova i te mau haapaoraa no ǒ mai ia Babulonia ra e ia tahoê anaˈe oia i te vahine faaipoipo a te Mesia, oia hoi na 144 000 taeae, e to ratou Arii i nia i te raˈi. ‘E oaoa [te nunaa atoa o te Atua], e ia rahi atu â te oaoa’ i teie ohipa. E oaoa atoa ratou ia aro anaˈe to ratou Arii Mesia i Aramagedo no te faaora i to ˈna nunaa haapao maitai e no te aratai ia ˈna i roto i te ao apî e te parau-tia (Apokalupo 19:1-7, 11-16). Te horoa ra anei o Iehova i te manuïaraa na ta ˈna mau tavini o te faaite nei i taua tiaturiraa oaoa ra? E hiˈo anaˈe na i te tabula i mua nei.

Te parareraa i roto i te ao atoa nei

8. a) No te aha e itehia ˈi te oaoa ‘na roto i te varua moˈa’ i roto i te tabula o te mau api 12 e tae atu i te 15? b) A faaite mai i te tahi mau tapao faahiahia o te tabula o te ao nei.

8 ‘Ua rahi te tiaturi’ o te mau Ite no Iehova no teie nei tau ‘i te mana o te varua moˈa.’ (Roma 15:13). E itehia te reira i roto i te tabula i te mau api 12 e tae atu i te 15 o teie vea; o te tabula faataa-maitai-hia o te ao taatoa nei no taviniraa o te Basileia no te matahiti 1990. Te oaoa nei tatou i te ite i te hoê maraaraa apî e 4 017 213 feia poro itoito, o te hoê ïa faito maraaraa e 77 % i te roaraa o na matahiti hoê ahuru i mairi aˈenei, e te haapapu ra te reira i te haaputuputu-oioi-raa o te mau mamoe i roto e 212 fenua. No te taime matamua, a 15 matahiti i teie nei, ua naeahia te mau bapetizoraa i te hoê maraaraa apî: 301 518. No nia noâ i te mau bapetizoraa, ua tapaohia te tahi mau numera teitei mau i roto e rave rahi mau tairururaa, te mau tairururaa iho â râ ta te mau Ite no te pae Hitia o te râ no Europa i amui mai. I rotopu i te feia i bapetizohia, te vai ra e rave rahi mau taurearea, mea na reira to ratou faarueraa i te manaˈo i horoahia e te faatereraa socialisme, oia hoi e e mou te haapaoraa ia mou anaˈe te mau ui ruau.

9. a) Eaha te oaoa ta te haapii-oioi-raa a te mau metua i ta ratou mau tamarii e faatupu mai? b) Eaha te tahi mau hiˈoraa no to tatou fenua aore ra no te tahi atu, e faaite ra i te reira?

9 Te pahono ra te hoê nahoa feia apî i te titauraa a te Salamo 32:11 e na ô ra e: “Ia rearea e ia oaoa ia Iehova, outou, e te feia parau-tia; e umere i te oaoa, outou, e te feia i tia te aau ra.” E au ra e e rave rahi mau metua e faaohipa nei i te aˈoraa no te faaineine i ta ratou mau tamarii mai te “tamarii-rii-raa mai â”. (Timoteo 2, 3:15.) Te faaohipa maitai ra ratou i te mau buka e te mau ripene i faaineinehia na te mau tamarii rii. Ia haere teie mau tamarii rii i te fare haapiiraa, e horoa oioi ratou i te hoê faaiteraa maitai, mai te hiˈoraa o teie potii tapone e vau matahiti o tei parau e: “I muri aˈe i te tau faafaaearaa haapiiraa o te anotau veavea, ua tapiri aˈera vau i pihai iho i ta ˈu orometua haapii e ua ani aˈera vau ia ˈna e: ‘Ua haere anei oe e hiˈo i te menema o to oe metua tane i te tau faafaaearaa?’ Ua pahono maira oia e: ‘E, mea mǎrû roa to ˈu metua tane, e e haere au e hiˈo i to ˈna menema i te mau matahiti atoa.’ Ua parau aˈera vau e: ‘Mai te peu e e haapii oe i te Bibilia e e pee oe i te mau haapiiraa a te Atua, e nehenehe oe e ite i to oe metua tane herehia i nia i te fenua tei faarirohia ei paradaiso.’ I muri aˈe, ua horoa aˈera vau i te buka ra Ta ˈu Buka Aamu Bibilia na ˈna. I teie nei, e taio ta matou orometua hoê pene o taua buka ra na te piha haapiiraa taatoa, i te taime tamaaraa i te avatea i te mau hebedoma atoa.”

10. Eaha ta te buka ra Te uiui nei te mau taurearea i faatupu mai? A horoa mai i te tahi mau hiˈoraa.

10 Te faaohipa maitai ra te feia apî i te buka ra Te uiui nei te mau taurearea — Mau pahonoraa ohie, no ta ratou haapiiraa tataitahi e no te horoa i te faaiteraa i te tahi atu mau taurearea. Mea au atoa na te mau metua i taua buka ra. Ua opua aˈera te hoê tuahine no te fenua Helevetia, o tei rave i te taviniraa pionie tauturu, e haere e farerei i te metua o te mau hoa haapiiraa a ta ˈna tamarii. Ua nehenehe ïa oia e tauaparau maitai e e rave rahi mau metua, e ua vaiiho aˈera oia na ratou e 20 buka (te rahiraa o taua mau buka ra, o te buka ra Te uiui nei te mau taurearea) e e 27 vea. Ua horoa te hoê tamahine haere haapiiraa no Trinité i taua buka ra na ta ˈna orometua haapii, i muri aˈe i te reira, ua opere aˈera to ˈna metua vahine e 25 buka i na 36 orometua haapii. I te avae i muri iho, ua haapao taa ê oia i te mau metua o ta ˈna iho i matau; ua opere ihora oia e 92 buka e ua haamata aˈera oia i te tahi mau haapiiraa bibilia. I te fenua Corée, ua faaohipa te hoê orometua haapii o te piha haapiiraa tuarua, i te buka ra Te uiui nei te mau taurearea, no te horoa i te tahi mau faataaraa parau no nia i te mau tumu parau mai teie “Nafea e roaa mai ai te mau nota maitai aˈe?” e “Nafea vau e au maitai ai i ta ˈu orometua haapii?,” e i muri iho ua pûpû aˈera oia i te buka na te mau tamarii haere haapiiraa. I muri aˈe i to te mau tamarii haapii faariiraa e 39 buka, ua haamata ihora te tahi mau metua i te amuamu. Tera râ, ua hiˈopoa aˈera te taata faatere i te hoê buka, e ua parau aˈera oia e “mea faahiahia roa,” e ua ani ihora oia hoê na ta ˈna iho tamahine.

Te haapiiraa maitai roa ˈˈe

11, 12. Eaha te tahi mau faaiteraa e haapapu ra e te horoa nei te mau buka a te Taiete Watch Tower i te haapiiraa maitai roa ˈˈe?

11 E rave rahi teie e farii nei i te faufaa i te pae o te haapiiraa o ta matou mau vea, mai te hoê fare haapiiraa no te mau Etats-Unis o tei ani e 1 200 vea o te A ara mai na! no te 22 no tiurai 1990 (no nia i te raveraa i te raau taero ra te crack) no te faaohipa i roto i te mau piha haapiiraa. Hau atu, te tamau noa ra â te haerea maitai roa o te mau tamarii a te mau Ite no Iehova i te fare haapiiraa, i te faatupu i te hoê hiˈoraa maitai. I roto i te hoê piha haapiiraa maniania i Thaïlande, ua pii te vahine orometua haapii ia Racha, e 11 matahiti to ˈna, i mua i te mau tamarii e ua haapopou aˈera ia ˈna no to ˈna haerea maitai, ma te parau e: “No te aha outou e ore ai e rave ia ˈna ei hiˈoraa no outou paatoa? Te haapii nei oia ma te tuutuu ore e e haerea maitai to ˈna.” I muri aˈe, ua parau faahou oia e: “E, te manaˈo nei au e e tia paha ia outou ia riro ei Ite no Iehova mai ia Racha no te haamaitai atu â i to outou haerea.” — Hiˈo i te Maseli 1:8; 23:22, 23.

12 Ua papai te hoê tuahine taurearea no te République Dominicaine e: “I te maharaa o to ˈu matahiti, fatata hoi au i te faarue i te haapiiraa tamahou o te hoê fare haapiiraa faaroo, i reira to ˈu haapiiraa i te taio e i te papai, ua pûpû aˈera vau na ta ˈu orometua haapii, te hoê paretenia, i te buka ra E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei e teie poroi: ‘Ua mauruuru roa vau ia oe i to oe haapiiraa ia ˈu i te taio e i te papai. Te hinaaro nei au e ia nehenehe atoa oe e taa i to ˈu faaroo e ia roaa ia oe i to ˈu tiaruriraa no te ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua e faarirohia ei paradaiso.’ No te reira, ua hurihia ˈtura vau i rapae au i te fare haapiiraa. E vau matahiti i muri iho, ua farerei faahou aˈera vau i taua orometua haapii ra. Ua faatia maira oia e mea nafea oia i nehenehe ai e taio i te buka, noa ˈtu te patoiraa rahi a te peresibutero. Ua haere ihora oia e faaea i roto i te oire pu, i reira to ˈna neheneheraa e haapii i te Bibilia e te hoê Ite. Ua bapetizohia ihora oia i te tairururaa mataeinaa ‘Te reo viivii ore’ e o vau atoa.” Mai tei tohuhia, e nehenehe atoa hoi te paari e haere mai na roto i “te vaha o te tamarii rii”! — Mataio 21:16; Salamo 8:1, 2.

13. Nafea e rave rahi mau taurearea e pee ai i te aˈoraa a Solomona, e nafea te reira e itehia ˈi i roto i te tabula no te ao taatoa nei?

13 Ua horoa o Solomona i teie aˈoraa faaitoito: “A oaoa, e tena na taata apî, i to oe na apîraa, e ia rearea hoi to aau i to oe vai apîraa na; oia â ïa, e haere noa oe na te mau eˈa, na to oe ihora aau.” (Koheleta 11:9). Mea anaanatae mau i teie nei mahana ia ite e rave rahi mau tamarii a te mau Ite no Iehova i te faaohipa-maitai-raa i to ratou vai-apî-raa. Te faaineine nei ratou i to ratou oraraa no a muri aˈe ma te opua e tavini ia Iehova ma te taime taatoa e ma te maiti i te toroa nehenehe roa ˈˈe i te mau toroa atoa ia hope anaˈe ta ratou tau haapiiraa. Te maraa oioi noa ra te numera o te mau pionie, i te mea i te matahiti 1990, ua naeahia te faito au noa e 821 108 pionie i te mau avae atoa, e ma te amui atu i te 11 092 taeae e mau tuahine e tavini ra i roto i te Betela, o te hoê ïa faito e 21 % o te numera taatoa o te feia poro.

14. Eaha te tuhaa ohipa e ravehia ra e to tatou mau tuahine i roto i te ohipa pororaa, e no teihea haerea e tia mau â ia haapopouhia ratou?

14 Ia tapao atoa tatou e i roto e rave rahi mau fenua, i te mau Etats-Unis ei hiˈoraa, fatata e 75 % o te mau pionie paatoa, e mau tuahine anaˈe ïa, e e haafaufaa te reira i teie mau parau i roto i te Salamo 68:11: “Ua tuu mai [Iehova] i te parau, e e pǔpǔ rahi te [vahine] i faaite ra.” E tia ia haapopouhia to tatou mau tuahine no te mea e te rave nei ratou i te tuhaa rahi aˈe i roto i te ohipa pororaa. Ua aratai te haapiiraa aravihi ta ratou e horoa ra i roto i te mau haapiiraa bibilia i te utuafare, e rave rahi mau taata, i roto i te parau mau. E tia atoa ia haapopouhia te mau tuahine i faaipoipohia o te turu ra i ta ratou mau tane ma te haapao maitai, e na te reira hoi e tauturu ia ratou ia amo i ta ratou mau hopoia i roto i te amuiraa. — Maseli 31:10-12; Ephesia 5:21-25, 33.

E faatupu te haapiiraa i te Bibilia i te mau faahopearaa maitatai

15. a) I roto i te tabula no te ao taatoa nei, i roto i teihea mau fenua te ohipa haapiiraa bibilia i te riroraa ei ohipa maitai roa? b) A horoa mai i te tahi mau hiˈoraa e faaite ra e e nehenehe te mau haapiiraa bibilia e horoa i te mau hotu maitatai.

15 Ua manuïa roa te ohipa haapiiraa i te Bibilia i te mea e, i te avae tataitahi, ua naeahia te hoê faito au noa e 3 624 091 haapiiraa bibilia i te utuafare, i roto i te ao atoa nei. E nehenehe te parau mau bibilia e taui i te huru o te taata, mai teie ohipa i tupu i te hoê fenua atea e faaite maira. I te omuaraa o te avae tenuare 1987, ua tiavaruhia te hoê taata mai Auteralia i te fenua Aotearoa, i muri aˈe i to ˈna taperaraahia e 25 avae i te fare tapearaa no te ohipa eiâ e no te faaohiparaa i te papai haavare. Ua rave oia i te raau taero e ua hoo atoa hoi oia i te reira hau atu i te 17 matahiti i te maororaa. I te matahiti i muri aˈe, ua haamata ihora ta ˈna vahine i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova. Ua tapao aˈera oia i te hoê tauiraa faahiahia i roto i to ˈna haerea a haere noa ˈi to ˈna ite i te rahi. Ua riro aˈera oia ei vahine e ei metua vahine maitai aˈe. Na roto i te faaheporaa a ta ˈna vahine, ua haere atura oia i te hoê tairururaa haaati i te avae tiunu 1989, e i muri aˈe, ua farii aˈera oia i te haapii i te Bibilia. E ua itehia ˈtura te mau tauiraa rahi i nia i to ˈna huru e i roto i to ˈna oraraa. Aita i maoro roa, ua haamata ihora na melo e hitu o to ˈna utuafare fetii i te haere i te mau putuputuraa. Ua bapetizohia aˈera oia i te avae tenuare 1990 mai te hoê o te feia i auraro i te aˈoraa maitai a Paulo tei faaitehia i roto i te Ephesia 4:17-24.

16. a) No te aha e mea faahiahia roa te mau numera o te oroa Haamanaˈoraa o te matahiti 1990? b) Eaha te ohipa ru tei tia ia rave, e eaha te mau tutavaraa tei tia ia tatou ia rave no te tauturu?

16 Te hoê o te mau tuhaa faahiahia o te tabula matahiti, o te numera rahi roa e 9 950 058 feia tei tae mai i te oroa Haamanaˈoraa i te mahana piti 10 no eperera 1990. Ua hau atu i te 70 mau fenua i rotopu i na 212 fenua tei tapao i te hoê numera o te feia i putuputu mai, e toru taime hau atu i te numera rahi roa ˈˈe o ta ratou feia poro! Ei hiˈoraa, noa ˈtu te mau opaniraa, ua tapao e hitu na fenua no Afirika, e 62 712 feia poro hoi ratou paatoa, i te hoê numera e 204 356 feia i putuputu mai no te oroa Haamanaˈoraa. Ua oaoa na 1 914 feia poro no te fenua Libéria, fenua e ite ra i te tamaˈi, no te 7 811 feia o tei putuputu mai i te oroa Haamanaˈoraa. I Haïti, ua naeahia te hoê maraaraa e 6 427 feia poro, e ua tapaohia e 36 551 feia tei putuputu mai. Ua tapao na 886 feia poro no te mau motu tei atea te tahi i te tahi no Micronésie, e 3 958 feia i putuputu mai. I te fenua Sri Lanka, ua tapaohia e 4 521 feia tei putuputu mai, no 1 298 feia poro; e i te fenua Zambie, e 326 991 feia i putuputu mai i te oroa Haamanaˈoraa, no 73 729 feia poro, oia hoi ua tae mai hoê taata i nia i te 25 feia e ora ra i reira. Te faaite faahou ra te tabula o te ao taatoa nei e te vai ra â tau mirioni feia aau rotahi e tiai ra e ia haaputuhia ratou i roto i te aua mamoe. Eita râ te aau rotahi anaˈe e navai. Eita anei ta tatou e nehenehe e haamaitai atu â i te numera e te huru o ta tatou mau haapiiraa bibilia, no te tauturu e rave rahi atu â feia i tae mai i te oroa Haamanaˈoraa ia roaa te hoê faaroo paari mau? Te hinaaro nei tatou e ia apiti mai ratou e o tatou no te faahanahana ia Iehova ma te itoito. No to ratou iho hoi ora te reira. — Salamo 148:12, 13; Ioane 17:3; Ioane 1, 2:15-17.

Te hoê oaoa taatoa

17. Eaha te mau hiˈoraa o te senekele I o te tauturu ia tatou ia haapuai i to tatou hinaaro e tapea maite i to tatou oaoa?

17 Noa ˈtu te mau tamataraa e tupu mai, ia hinaaro noa tatou e tapea mai i to tatou oaoa. Eita paha tatou e faaoromai i te mau tamataraa iino mau mai Setephano, e nehenehe râ to ˈna hiˈoraa e faaitoito ia tatou. Noa ˈtu te mau pariraa i faataehia i nia ia ˈna, ua nehenehe oia e tapea maite i to ˈna itoito e to ˈna oaoa. “Hiˈo maira [to ˈna mau enemi] i to ˈna mata mai te mata o te melahi ra.” Tei pihai iho te Atua ia ˈna a hamani-ino-hia ˈi oia. Ma te ‘î i te varua moˈa’ e tae roa i to ˈna poheraa ma te hamani-ino-hia, ua horoa oia i te faaiteraa ma te itoito. I to Paulo e to Baranaba pororaa ˈtu i te mau nunaa, ‘oaoa ˈtura ratou e haamaitai atura ratou i te parau a Iehova.’ Ua tupu faahou â te mau hamani-ino-raa i reira. Aita râ te reira i haaparuparu i te feia faaroo. “Î aˈera te mau pǐpǐ i te oaoa e i te [v]arua [moˈa].” (Ohipa 6:15; 7:55; 13:48-52). Noa ˈtu te mea ta to tatou mau enemi e rave i nia ia tatou, noa ˈtu te mau fifi i te mau mahana atoa i roto i to tatou oraraa, eiaha roa ˈtu tatou e vaiiho i to tatou oaoa ia ore, e hotu hoi te reira o te varua moˈa. Te horoa nei o Paulo i teie nei aˈoraa e: “E oaoa i te tiairaa; e faaoromai i te [tamataraa]; tamau uˈana maite â i te pure.” — Roma 12:12.

18. a) Eaha te Ierusalema Apî, e no te aha e tia ˈi i te nunaa a te Atua ia oaoa e o ˈna? b) Mea nafea te mau “raˈi apî e te fenua apî” e haamaitai ai i te huitaata?

18 Auê ïa tiaturiraa faahiahia e! I ta ˈna mau tavini atoa, te parau nei Iehova e: “Inaha, te hamani nei au i te raˈi apî e te fenua apî, e ore hoi tei mutaa ihora e manaˈohia, e ore e faatupu-faahou-hia i roto i te aau: e oaoa râ outou e ouˈauˈa noa i te oaoa e a muri noa ˈtu, i ta ˈu e rave nei.” E afai mai te Fatu, te Mesia, e te “Ierusalema apî” (i teie nei, ua riro oia ei oire pu no te faanahonahoraa a te Atua i nia i te raˈi, te “Ierusalema no nia maira”) e te totaiete o te ao apî i nia i te fenua nei, i te hoê oaoa rahi no te huitaata (Galatia 4:6). Te faatia-faahou-raa o te feia pohe, te aratairaa i te feia auraro paatoa i te huru taata tia roa no te ora e a muri noa ˈtu, te hoê oraraa aita e hopea, faufaa e te oaoa i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei, e ere anei te reira i te hoê tiaturiraa faahiahia mau e te hoê tumu no te oaoa? I te mea e te ‘oaoa nei [o Iehova iho] i roto i te Ierusalema e te oaoa ra oia i roto i to ˈna nunaa,’ te horoa ra ta ˈna peropheta i teie â titauraa i te nunaa a te Atua: “E oaoa outou, e Ierusalema atoa, e ouˈauˈa noa i te oaoa ia ˈna, outou, e te feia atoa e aroha ia ˈna ra; ia rahi to outou oaoa ia ˈna.” (Isaia 65:17-19; 66:10; Apokalupo 14:1; 20:12, 13; 21:2-4). Ia î noa tatou i te oaoa e i te varua moˈa ia haapao tatou i te faaueraa a Paulo: “E oaoa i te Fatu, eiaha e faaea, e parau faahou atu â vau, E oaoâ outou.” — Philipi 4:4.

Te tahi mau manaˈo no nia i to tatou oaoa:

◻ Eaha te hiˈoraa i te pae o te faaoromai ma te oaoa ta Iesu i vaiiho mai no tatou?

◻ Eaha te mau tumu no te oaoa e vai ra i na pǔpǔ e piti tei pûpû ia raua?

◻ Nafea te feia apî e te ruhiruhia e oaoa ˈi i teie mahana i roto i te parau mau?

◻ Ia au i te tabula taviniraa no te matahiti 1990, eaha te pahonoraa e horoahia i teie nei i te pure ra “Te ani atu nei au, e haamaitai mai ia matou i teie nei, e Iehova e”?

◻ Afea ra e nafea te oaoaraa e tapae ai i to ˈna faito rahi?

[Tapura i te api 12-15]

TABULA A TE MAU ITE NO IEHOVA O TE AO TAATOA NEI NO TE MATAHITI TAVINIRAA 1990

(Hiˈo i te papai)

[Hohoˈa i te api 9]

Ua faaite te melahi a Iehova i te fanauraa o te Mesia, te Fatu, mai te hoê ‘parau apî maitai o te hoê oaoa rahi.’

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono