E titau te pure i te ohipa
“Tei te atea ê Iehova i te feia paieti ore; e faaroo mai râ oia i te pure a te feia parau-tia.” — MASELI 15:29.
1. Eaha te huru te tia ua tatou ia faaî mai te peu e e hinaaro tatou ia farii mai te Atua i ta tatou mau pure?
TE MAU mea atoa ta Iehova e ani mai ia au maite ïa te reira i te paari, te parau-tia e te aroha. E ere ta ˈna mau faaueraa i te mea teimaha roa (Ioane 1, 5:3). Na reira atoa hoi te mau faaueraa tumu e aratai i te pure. Ei hiˈoraa, e titau mai te Atua ra o Iehova ia au maite to tatou oraraa i ta tatou mau pure. Ia au maite atoa to tatou haerea i mua i to ˈna aro. Oia hoi, nafea tatou e nehenehe ai e tiaturi e e farii mai oia i ta tatou mau pure e ta tatou mau aniraa?
2, 3. Mai ta te mau parau a Isaia, Ieremia e Mika e faaite maira, no te aha Iehova i ore ai e faaroo i te mau pure a te mau ati Iseraela?
2 Tera te hoê huru o te pure ta te rahiraa o te mau melo o te amuiraa faaroo kerisetiano e ore e haapao nei, mai te mau Iseraela apotata o te tau o Isaia i na reira. No reira Iehova i parau ai na roto i to ˈna peropheta ra e: “E ia pinepine noa ta outou pure, e ore au e faaroo atu (...). E horoi ia outou, e ia mâ outou; e faataa ê outou i te ino ta outou e rave ra i mua i to ˈu nei mata; atira na i te rave i te ino.” (Isaia 1:15-17). Oia mau, ahiri taua mau ati Iseraela ra i hinaaro e fanaˈo i te haamaitairaa a te Atua, ei haerea au maite ïa to ratou i mua i to ˈna aro e tia ˈi. Mai ta te tahi taata i parau maitai, “mai te peu e e hinaaro outou ia faaroo te Atua ia pure outou, e tia ïa ia outou ia faaroo atu ia ˈna ia parau mai oia ra”.
3 Ua manaˈo te Atua ra o Iehova e rave rahi taime i te faahaamanaˈo atu i teie mau parau mau i to ˈna nunaa, ia Iseraela. No reira tatou e taio ai e: “O tei fariu ê i to ˈna tariˈa eiaha ia ite i te ture, e riro ta ˈna pure ei mea faufau” i mua i te Atua. “Tei te atea ê Iehova i te feia paieti ore; e faaroo mai râ oia i te pure a te feia parau-tia.” (Maseli 28:9; 15:29). Ua oto o Ieremia i taua huru tupuraa ra: “Ua tapoˈi oe ia oe [Iehova] iho i te ata, ia ore te pure ia pûpû atu i roto ra.” (Te oto a Ieremia 3:44). Ua tupu mau â te parau tohu a Mika tei faauruahia e te Atua: “Ei reira ratou e pii atu ai ia Iehova, e ore râ oia e faaroo mai ia ratou. E purou oia i to ˈna mata ia ratou ia tae i taua mahana ra, no te mea ua ino ta ratou parau.” — Mika 3:4; Maseli 1:28-32.
4. Na te aha e faaite mai e, i roto atoa i te nunaa o Iehova, e ere i te mea faufaa roa na te tahi pae ia ohipa ia au maite i ta ratou mau pure?
4 No reira, mea faufaa roa ia faaau tatou i to tatou oraraa i ta tatou mau pure. E tia mau anei ia onoono i nia i taua tumu parau nei i to tatou nei tau? E, e te reira, eiaha noa no te mau ohipa e itehia e te amuiraa faaroo kerisetiano, no te mau ohipa atoa râ i farereihia e vetahi mau tavini a Iehova. I nia hau atu i na toru milioni taata tei poro i te parau apî maitai i te matahiti i mairi aˈenei, hau atu i te 37 000 taata i tiavaruhia no to ratou haerea o te ore e tia i te kerisetiano. Taua numera, ia au i te hoê faito au noa, hoê ïa taata i nia i te 80 tei tiavaruhia. Eita e ore e e pure na te rahiraa o taua mau taata ra i te tahi noa taime. Teie râ, te ohipa ra anei ratou ia au maite i ta ratou mau pure? Aita roa ˈtu ïa! Vetahi mau matahiapo i roto i te taviniraa ma te taime taatoa e hia ahuru matahiti te maororaa, ua aˈo-atoa-hia ratou. Auê ïa ohipa peapea mau e! Oia mau, “o tei manaˈo e te tia ra oia, e ara oia o te hiˈa” e o te rave e ia ore ta ˈna mau pure ia fariihia mai e to ˈna Poiete. — Korinetia 1, 10:12.
No te aha te pure e titau ai i te ohipa
5. Ia faaroo mai Iehova i ta tatou mau pure, nafea ïa tatou ia haapapu i to tatou manaˈo tae?
5 Ia faaroo mai te Atua ra o Iehova i ta tatou mau pure, eiaha noa ïa tatou ia vai viivii ore noa i te pae morare e i te pae varua, ia faaite atoa râ tatou i te manaˈo tae o ta tatou mau pure na roto i te ohiparaa ia tupu mau â te mea ta tatou e ani ra. Eita te pure e mono i te mau tutavaraa haavare ore e te maramarama maitai. Eita Iehova e ohipa mai no te faatupu te mea ta tatou e nehenehe e rave no tatou iho na roto i te faaohipa-maite-raa i te mau aˈoraa e vai ra i roto i ta ˈna Parau e na roto i te peeraa i te aratairaa a to ˈna varua moˈa. Ia hinaaro mau na tatou i te faaitoito i roto i taua tuhaa ra, ia noaa ia Iehova te hoê tumu e farii mai ai oia i ta tatou mau pure. No reira, mai tei parauhia, ‘eita e tia ia tatou ia ani hau atu i te mea o ta tatou iho e nehenehe e rave’.
6. Eaha na tumu e piti e tia ˈi tatou ia pure?
6 Area vetahi pae ra, e riro paha ïa ratou i te ui i teie nei uiraa: ‘No te aha hoi e pure ai mai te peu e tia ia ˈu ia ohipa e tupu atu ai te mea ta ˈu e pure ra?’ E piti aˈe hoi tumu maitai e vai ra e tia ˈi ia tatou ia pure. A tahi, na roto i ta tatou mau pure, te farii ra ïa tatou e no ô mai te mau taoˈa maitatai atoa ra i te Atua ra; O ˈna te tumu no te mau taoˈa maitai e te tia: te mahana, te uâ, te mau tau auhune, e e rave rau atu â mau mea (Mataio 5:45; Ohipa 14:16, 17; Iakobo 1:17). I muri iho, tei te haamaitairaa a Iehova e manuïa ai ta tatou mau tutavaraa. Mai ta tatou e taio i roto i te Salamo 127:1: “Ia ore Iehova i patu i te fare, e ohipa faufaa ore ta te feia i patu: ia ore Iehova ia tiai i te oire ra, e araraa faufaa ore to te tiai ra.” Te horoa maira te mau parau a te aposetolo Paulo e itehia i roto i te Korinetia 1, 3:6, 7 hoê â huru manaˈo: “Na ˈu hoi i tanu, e na Apolo i faarahi i te pape, na te Atua râ i faatupu. E teie nei, aita a te tanu, aita hoi a te faarari-pape, o te Atua râ, o tei faatupu ra.”
Vetahi mau hiˈoraa no te tau tahito
7, 8. a) Eaha te ohipa i farereihia e Iakoba i roto i to ˈna oraraa, e faaite maira e ia apee-maite-hia iho â te pure e te ohipa? b) Eaha te hiˈoraa ta Davida e horoa mai nei i roto i taua tuhaa ra?
7 I roto e rave rahi mau irava, te faaite maira te mau Papai e e ohipa te mau tavini haapao maitai a Iehova ia tupu mau â te mea ta ratou e pure ra. E hiˈopoa anaˈe na te tahi mau hiˈoraa papu maitai. I te mea hoi e, ua noaa ia Iakoba, te mootua a Aberahama, i te haamaitairaa no nia i te tiaraa tamarii matahiapo, ua atuatu aˈera ïa to ˈna taeae matahiapo o Esau i te hoê riri uˈana ia ˈna (Genese 27:41). Fatata e piti ahuru matahiti i muri iho, ia faarue mai o Iakoba ia Padana-arama e a hoˈi atu ai i roto i te fenua i reira oia i te fanauraahia, e te hoê fetii rahi e e rave rahi mau nǎnǎ puaatoro, ua ite aˈera oia e te haere maira o Esau i mua ia ˈna. Ma te haamanaˈo i te hae o to ˈna tuaana ia ˈna, ua taparu aˈera o Iakoba e ia paruru mai Iehova ia ˈna, i te riri rahi o Esau. Teie râ, ua pure noa anei oia? Aita roa ˈtu. Ua hopoi atura oia na mua ia ˈna i te mau ǒ ma te faaherehere ore, inaha, te na ô ra hoi oia e: “E haamǎrû na vau ia ˈna i te taoˈa i te hopoiraa na mua.” E o te ohipa mau ïa i tupu: inaha, a farerei ai na tuaana toopiti nei, ua tauahi maira o Esau ia Iakoba e ua apa aˈera raua. — Genese, pene 32, 33.
8 Te horoa maira o Davida i te tahi atu â hiˈoraa e faaite mai e nafea tatou ia ohipa ia au maite i ta tatou mau pure. A haru toroa ˈi ta ˈna tamaiti o Abasaloma i to ˈna terono, ua tahoê maira te hoê o to ˈna mau melo tauturu, o Ahitophela ia Abasaloma. No reira, ua pure aˈera o Davida ma te tuutuu ore ia ore te opuaraa a Ahitophela ia manuïa. Teie râ, ua pure noa anei o Davida? Aita, ua faaue atura oia ia Husai, to ˈna rima tauturu tei ore i faarue ia ˈna, ia tahoê atu ia Abasaloma ia ore te opuaraa a Abasaloma ia manuïa. Mea na reira ˈtura ïa te mau ohipa i te tupuraa. Ua pee aˈera o Abasaloma i te opuaraa ino ta Husai i horoa ˈtu e ua faarue aˈera hoi i ta Ahitophela. — Samuela 2, 15:31-37; 17:1-14; 18:6-8.
9. Mea nafea to Nehemia faaiteraa e te papu ra ia ˈna te faaueraa tumu oia hoi e titau te pure i te ohipa?
9 E nehenehe atoa te ohipa i itehia e Nehemia e riro ei hiˈoraa no tatou. E tia ia Nehemia ia rave e ia tupu maitai te hoê ohipa rahi roa oia hoi: te patu-faahou-raa i te mau patu o Ierusalema; e rave rahi râ mau enemi tei patoi mai ia ˈna. Mai ta tatou e nehenehe e taio, aita noa oia i pure, ua ohipa atoa râ oia: “Ua pure ihora râ matou i te Atua, e ua faataa i te feia faehau i te feia i patu i te rui e te ao.” Mai taua iho taime ra, ua ineine aˈera te afaraa o te mau taurearea a Nehemia no te paruru i te tahi afaraa, te feia e faatia ra i te patu. — Nehemia 4:9, 16.
Te hiˈoraa o Iesu
10, 11. Eaha te mau hiˈoraa e faaite maira e ohipa noa Iesu ia au maite i ta ˈna mau pure?
10 Ua horoa mai o Iesu Mesia i te hoê hiˈoraa faahiahia roa e faaite mai e nafea ia ohipa ia tupu mau â ta tatou pure. Ua haapii mai hoi oia i te pure i te na ôraa e: “Ia raa to oe iˈoa.” (Mataio 6:9). E ua faaitoito aˈera Iesu i te ohipa ia nehenehe te feia e faaroo ra ia ˈna ia faaraa i te iˈoa o to ˈna Metua. Aita atoa o Iesu i parau noa e: “E tau Metua, e haamaitai i to iˈoa.” (Ioane 12:28). Aita, ua haa aˈera râ oia no te faahanahana aore ra haamaitai i te iˈoa o to ˈna Metua e ia pee atoa vetahi pae ia ˈna i roto i taua eˈa ra. — Luka 5:23-26; 17:12-15; Ioane 17:4.
11 Ia ˈna i ite e te hinaaro ra te mau taata ta ˈna e farerei ra ia tauturuhia atu ratou i te pae varua, ua na ô atura oia i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave: e teie nei, e pure outou i te Fatu [te Atua ra o Iehova] o te ohipa ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti.” (Mataio 9:37, 38). Ua faaea noa anei Iesu i nia i taua aˈoraa nei? Aita roa ˈtu ïa! I muri noa ˈˈe, ua tono tatoopiti atura oia ta ˈna pǐpǐ hoê ahuru e ma piti ia apiti atu ratou i roto i te ohipa pororaa aore ra “auhune”. I muri aˈe, e hitu ahuru ïa feia poro evanelia ta ˈna e tono atu i roto i te aua i te pae varua. — Mataio 10:1-10; Luka 10:1-9.
E faaohipa anaˈe na i taua faaueraa tumu nei
12. Eaha te parahiraa o te ohipa i roto i te mau pure ta tatou e faahiti i reira tatou e ani atu ai i te Atua ia horoa mai oia i te maa e au tatou i te mahana?
12 Mea papu maitai e te hinaaro maira te Atua ra o Iehova ia ohipa tatou ia au maite i ta tatou mau pure, o tei riro hoi ei tapao no to tatou manaˈo tae. Ua faaue maira Iesu e ia pure tatou mai teie te huru: “Ho mai i te maa e au ia matou i teie nei mahana.” (Mataio 6:11). Mea tano mau atura ïa ia faatae te taatoaraa o ta ˈna mau pǐpǐ i teie nei aniraa i te Atua ra. Teie râ, e tiaturi noa anei tatou e e farii mai to tatou Metua i te raˈi i taua pure ra ma te ore hoi tatou iho e ohipa e tupu atu ai te mea ta tatou i ani? Eita roa ˈtu ïa. No reira hoi tatou e taio ai e: “Te hinaaro noa ra te varua o te taata faatau [ta ˈna paha e faaite na roto i te pure], aita râ a ˈna vahi i noaa.” (Maseli 13:4). Hoê â manaˈo ta te aposetolo Paulo e horoa mai nei i roto i te Tesalonia 2, 3:10: “E te taata e ore e rave i te ohipa ra, eiaha atoa oia e amu i te maa” I te mea hoi e pure tatou ia noaa mai ta tatou maa e au no te hoê mahana, e tia iho â ïa ia tatou ia hinaaro e rave i te ohipa. Ia tapao na tatou e ua faaite maira o Paulo ma te paari e te feia ‘e ore e hinaaro e rave i te ohipa’, eita atoa ïa e tamaa. Te hinaaro nei vetahi pae e rave i te ohipa, aita râ paha ta ratou e ohipa, aore ra e maˈi to ratou aore ra ua ruhiruhia roa ratou. Ua ineine maitai ratou no te rave i te ohipa, eita râ hoi ta ratou e nehenehe. Mea tano mau atura ïa ia pure ratou ia noaa mai ta ratou maa e au i taua mahana ra e e tiaturi atu e e noaa mai te reira.
13. Eaha te tia ia tatou ia rave ia farii mai Iehova i te mau pure i reira tatou e ani atu ai ia ˈna i to ˈna varua moˈa?
13 Ua aˈo atoa mai Iesu ia tatou ia ani tatou i to ˈna Metua i te raˈi ra, i to ˈna varua moˈa.Te haapapu maira oia e mea hinaaro mau na te Atua i te horoa mai i to ˈna varua na ta ˈna mau tamarii (Luka 11:13). Teie râ, e nehenehe anei ta tatou e tiaturi e e horoa mai te Atua ra o Iehova i to ˈna varua moˈa na roto i te tahi semeio, ma te ore roa ˈtu hoi tatou e rave i te tahi noa ˈˈe tutavaraa? Eita roa ˈtu ïa! E tia ia tatou ia faaitoito ia nehenehe te reira ia noaa mai ia tatou. Eiaha noa ïa tatou e pure, ia amu tamau atoa râ tatou i te Parau a te Atua. No te aha? No te mea eita te Atua ra o Iehova e horoa mai i to ˈna varua moˈa mai te peu eita tatou e haapao i ta ˈna Parau. Taa ê atu i te reira, eita ta tatou e nehenehe e tiaturi e e noaa mai ia tatou te varua moˈa mai te peu e eita tatou e farii i te arai i nia i te fenua nei ta Iehova e faaohipa i to tatou nei tau, oia hoi “te tavini haapao maitai e te paari”, te Tino aratai a te mau Ite no Iehova. Ia ore te tauturu a taua “tavini” ra, eita ïa ta tatou e nehenehe e taa maitai i te auraa o te mau mea ta tatou e taio ra e a faaohipa ˈtu ai. — Mataio 24:45-47.
14, 15. a) Eaha te tia ia tatou ia rave mai te peu e e hinaaro tatou ia faaroo mai Iehova i te mau pure ta tatou e faatae atu ia ˈna ra no te ani atu ia ˈna ia horoa mai oia i te paari? b) Mea nafea taua huru nei i te haapapuraahia e te hiˈoraa o te arii ra o Solomona?
14 Te faaueraa tumu oia hoi e titau te pure i te ohipa e tano atoa ïa i teie mau parau a te pǐpǐ ra o Iakobo, te taetaeae o Iesu, o tei parau e: “Te ere râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horoa hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te patoi ore; e e horoahia mai ta ˈna.” (Iakobo 1:5; Mataio 13:55). Teie râ, e horoa mai anei te Atua i taua paari ra na roto i te tahi semeio? Eita ïa. Ei huru feruriraa maitai râ to tatou e tia ˈi, no te mea “e haapii mai oia i te feia aau mǎrû [haehaa] ma te tia mau”. (Salamo 25:9.) E nafea râ te Atua ia haapii mai i te feia aau “mǎrû”? Na roto ïa i te ravea o ta ˈna Parau. Te ite râ tatou e e mea faufaa mau â ia rave i te mau tutavaraa e papu atu ai tatou e e faaohipa ˈtu ai i te Parau a te Atua, mai ta te Maseli 2:1-6 e faaite maira, i te na ôraa e: “E tau tamaiti, ia farii mai oe i ta ˈu nei parau, e ia vaiiho maite i ta ˈu parau i pihai iho ia oe; ia fariu mai i to tariˈa i te paari; e ia imi to aau i te ite ra; ia titau hua oe i te haapao maitai, e ia faateitei i to reo ia noaa te ite ra; ia imi hua oe ia ˈna mai te ario ra (...), e ite ïa oe i te mǎtaˈu ia Iehova e noaa ïa ia oe te ite i te Atua. O Iehova hoi tei horoa mai i te paari; e no roto i to ˈna vaha te parau e te ite.”
15 Te faaueraa tumu oia hoi e titau te pure i te ohipa, ua tano atoa anei a pure ai te arii ra o Solomona i te Atua ia horoa mai oia i te paari e a farii mai ai te Atua i ta ˈna pure ma te faatupu mai i te hoê semeio. E, e tano atoa taua faaueraa tumu nei i taua taime ra, no te mea na nia i to ˈna tiaraa arii no Iseraela, e tia ia Solomona ia papai faahou i te Ture, ia taio i te reira i te mau mahana atoa e a faaohipa atu ai i roto i to ˈna oraraa. Tera râ, a ore ai o Solomona i haapao i taua mau faaueraa tumu ra, na roto paha i te raveraa mai e rave rahi vahine e e rave rahi mau puaahorofenua, ua patoi aˈera ïa ta ˈna mau ohipa i ta ˈna mau pure. No reira, ua riro maira o Solomona ei apotata e ua pohe aˈera mai te “maamaa” ra te huru. — Salamo 14:1; Deuteronomi 17:16-20; Mau arii 1, 10:26; 11:3, 4, 11.
16. Eaha te aamu e faaite ra e e tia mau â te mau pure ta tatou e faahiti no te arai i te hoê huru paruparu, ia apeehia e te ohipa?
16 E tano atoa te faaueraa tumu oia hoi e titau te pure i te ohipa, ia ani atu tatou i te Atua ia tauturu mai oia ia tatou ia nehenehe tatou ia arai i te hoê peu miimii, tei riro hoi ei mea fifi roa no tatou ia arai. Ua farii aˈera te hoê tuahine pionie e maamaahia o ˈna i te mau hohoˈa tatuhaahia e hautihia i roto i te afata teata: e mataitai na o ˈna i te mau mahana atoa mai te hora 11 i te popoi e tae atu i te hora 3 i te ahiahi. I roto i te hoê tairururaa mataeinaa, ua faaroo aˈera oia i te hoê oreroraa parau e na ô ra e, mea ino mau â taua mau hohoˈa teata faufau ra, e ua faahiti aˈera hoi oia i te reira i te Atua na roto i te pure. Tera râ, ei taime iho â ïa e nehenehe ai oia e faaore roa i taua peu ino ra. No te aha? Teie ta ˈna e faatia ra: ‘E pure na vau no te faaore i taua peu ra, aita râ te reira i tapea ia ˈu ia ore vau e mataitai i te afata teata. Ua opua aˈera ïa vau e haere e poro i te mahana taatoa.’ Oia mau, taa ê atu i ta ˈna mau pure, ua tia ia ˈna ia rave i te tahi mau tutavaraa no te arai i taua huru paruparu ra.
Te pure e ta tatou faaiteraa i te parau
17-19. a) Na te aha e haapapu ra e te ohipa mau nei te mau Ite no Iehova ia au maite i ta ratou mau pure? b) Eaha te hiˈoraa e haapapu maira i te reira?
17 E tano maitai te faaueraa tumu ra oia hoi e titau te pure i te ohipa i roto i te ohipa pororaa i te Basileia. No reira, te pure nei te mau Ite no Iehova taatoa ia noaa mai â te feia ooti, te ohipa atoa nei râ ratou i roto i te aua taipe. No reira ˈtura e itea ˈi i te mau vahi atoa te hoê maraaraa rahi. E rave anaˈe na i te hoê hiˈoraa: i te matahiti 1930 ra, hoê anaˈe iho Ite no Iehova e poro na i te fenua Chili; i teie mahana, ua riro maira taua Ite nei eiaha ei tausani, e i toru ahuru tausani râ (Isaia 60:22). E hotu noa anei te reira no te pure? Eita, no te mea ua turu rahi te ohipa a te mau Ite i te reira. Oia mau, no te matahiti 1986 noa, ua horoa te mau Ite no Iehova no te fenua Chili hau atu i te 6 492 000 hora no te pororaa!
18 E nehenehe atoa e na reira i te parau no te mau fenua e opanihia te pororaa i reira. I roto atoa i taua mau fenua ra, eita te mau Ite e pure noa ia tupu mai te maraaraa, inaha te tapunipuni noa nei ratou i te poro e aita hoi ratou e faaea ra i te poro. E, noa ˈtu te patoiraa a te mau faatereraa, te ite noa nei â taua mau fenua ra i te maraaraa. No reira, i roto hau atu i te toru ahuru ma toru fenua i reira te mau Ite no Iehova e farerei ai i te patoiraa a te mau tia mana, hau atu i te 32 600 000 hora tei horoahia no te ohipa pororaa i roto i te roaraa o te matahiti taviniraa 1986, oia hoi te hoê maraaraa oaoa mau e 4,6%.
19 Parau mau, te faaueraa tumu oia hoi e titau te pure i te ohipa, e tano atoa ïa i nia ia tatou tataitahi. E riro paha e e pure tatou ia Iehova ia horoa mai oia i te hoê haapiiraa bibilia na tatou i te utuafare o te taata, e aita râ tatou e faaitoito ra e noaa mai ia tatou. A hiˈo na i te ohipa i farereihia e te hoê tuahine pionie. I te mea hoi e hoê anaˈe ta ˈna haapiiraa bibilia e aratai ra, ua pure aˈera oia e ia noaa mai â te tahi. Ua pure noa anei oia? Aita, ua hiˈopoa maite râ oia i ta ˈna huru pororaa i te taata e ua ite aˈera oia e eaha te mea e ore e tano ra: inaha, ia hoˈi mai oia e farerei faahou i te taata, eita oia e faaau atu i te hoê haapiiraa bibilia. I muri iho râ, ua na reira oia, e ua haamata oioi aˈera oia e piti atu â haapiiraa bibilia.
20. Nafea tatou e nehenehe ai e haapoto noa mai i te faaueraa tumu ra oia hoi e titau te pure i te ohipa?
20 E nehenehe â tatou e faahiti i te tahi atu â mau hiˈoraa no te haapapu e e titau te pure i te ohipa, no te reira ra ia huti mai ïa tatou i te mau hiˈoraa i roto i to tatou mau auraa e to tatou utuafare aore ra e ta tatou amuiraa. Teie râ, e nehenehe te mau hiˈoraa ta tatou i faahiti aˈenei e haapapu maitai mai ia tatou e e titau te pure i te ohipa. Mea tano mau â taua manaˈo nei, no te mea eita ta tatou e nehenehe e tiaturi e e farii maitai mai Iehova i ta tatou mau aniraa ia faaino tatou ia ˈna na roto i to tatou haerea. No reira, mai te peu e e hinaaro tatou ia rave Iehova te mau mea ta tatou iho e ore e nehenehe e rave, e tia ïa ia tatou ia haˈa ia au maite te reira i ta tatou mau pure. Ma te papu maitai, e mau faaueraa tumu paari mau e te parau-tia ta Iehova; e mau faaueraa tumu papu maitai, e no to tatou oaoaraa tatou e faaohipa ˈi i te reira.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ Eaha te mea ta te pure e titau ra e ta te rahiraa o te mau ati Iseraela o te tau tahito i ore e haapao?
◻ No te aha e riro ai ei manaˈo tano mau â ia ani mai te Atua ia tatou ia ohipa e ia pure no te mea ta tatou e hinaaro ra?
◻ Eaha te mau hiˈoraa o te tau tahito e faaite maira e e ohipa na te mau tavini a Iehova ia tupu mau â te mea ta ratou e pure ra?
◻ Eaha te tia ia tatou ia rave ia farii mai te Atua i te mau pure ta tatou e faatae atu ia ˈna ra e noaa mai ai to ˈna varua moˈa e tae noa ˈtu hoi te paari?
◻ Mea nafea te faaueraa tumu oia hoi e titau te pure i te ohipa e tano maitai ai i ta tatou taviniraa?
[Hohoˈa i te api 25]
Ua faaue maira Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure e ia rahi mai â te feia ooti, teie râ ua tono tatoopiti atoa oia ia ratou no te poro aore ra no te ‘ooti’.
[Hohoˈa i te api 28]
Te pure ra anei outou no te faaiti mai i te mataitai i te afata teata? No reira, a faaohipa i te faaueraa tumu oia hoi e titau te pure i te ohipa na roto i te tupoheraa outou i ta outou afata teata.