A poro i te tiamâraa!
I TE 7 NO TIURAI 1986, mai te mea ra ïa e ua fanauhia te pae miriaraa o te taata o te fenua nei. Eaha ïa te oraraa i mua i taua tamarii ra, e i mua atoa hoi i te mau taata atoa, te tia ia ˈna ia faaruru? E nehenehe anei te huitaata taatoa e ite i te tiamâraa mau ia tae i te hoê mahana? Ua papu maitai ia matou e e nehenehe mau â. Teie râ, eaha te auraa mau no te parau ra “tiamâraa”? Te rave-noa-raa anei tatou i te mau mea atoa ta tatou e au? Eita roa ˈtu. Teie hoi ta Charles Kingsley, papai buka beretane no te senekele XIX i papai: “E piti huru tiamâraa: te tiamâraa hape, oia hoi e tiaraa to tatou no te rave i ta tatou e hinaaro, e te tiamâraa mau, oia hoi e tiaraa to tatou i te rave i te mea te tia ia tatou ia rave.”
E noaa i te taata te tiamâraa mau mai te peu e e rave oia ‘i tei tia ia ˈna ia rave’. E eaha ïa te mea te tia ia ˈna ia rave? Ia Iesu i parahi mai i te fenua nei, ua faahiti noa mai oia e te vai ra e piti na faaueraa rarahi: a tahi, te hereraa i te Atua ma to tatou mafatu atoa, ma to tatou nephe atoa, ma to tatou feruriraa atoa e to tatou puai atoa; te piti, te hereraa ïa i to tatou taata-tupu mai ia tatou iho (Mareko 12:29-31). O te mau taata anaˈe e faaohipa i taua huru here haavare ore ra oia hoi te hereraa i te Atua e i te tahi atu mau taata, te nehenehe e noaa ia ratou te tiamâraa mau. — Ioane 8:31, 32.
Te faaohipa ra anei te ao nei i taua huru here ra? Aita roa ˈtu ïa. Inaha, aita anaˈe e here, o te tiamâraa hape ïa te itehia mai. E feruriraa miimii e te haapao noa ia ˈna iho ta te ao nei e horoa mai nei. Te titau maira oia e ia ravehia mai ta ˈna e hinaaro ra, ma te ore roa ˈtu e tâuˈa i te Atua e te taata-tupu. Taa ê atu i roto i te taata iho, te ite-atoa-hia nei taua feruriraa ra i roto i te mau totaiete taata, te mau nunaa. Ia mana noa anaˈe te huru ra oia hoi te haapao-noa-raa ia ˈna iho na mua, e aueue roa ïa te mau niu atoa i haamauhia no te titau i te tiamâraa, te hau aore ra te oaoa i nia i te fenua nei. Ia haamanaˈo na outou i ta Iesu i parau: “E aroha ˈtu [here] oe i to taata-tupu mai to aroha [here] ia oe iho na.” E tia mau â ia tatou ia here i to tatou taata-tupu mai te reira te huru mai te peu e e hinaaro tatou e ite i te tiamâraa mau.
Ua haamauhia te mau Hau Amui ia noaa i te huitaata nei te tiamâraa ma te mono i te ati o te tamaˈi ei “hau e te ino ore mau”. I te 40raa o to ˈna matahiti, ua poro te Hau Amui (O.N.U.) i te matahiti 1986 ei Matahiti hau i roto i te ao atoa nei. Ua itehia anei te hoê pororaa no te tiamâraa turuhia e te tahi mau ravea papu maitai no te faatupu i te hau? I taua opuaraa na ratou ra, ua faaiti mai anei te reira i te mau haamauˈaraa rarahi no te hamaniraa i te mauhaa (o tei maraa i teie nei i nia i te faito 1 000 miria dala marite [oia hoi fatata 140 000 miria farane patitifa] i te matahiti hoê)? Ua iti mai anei te ohipa faahuehue? Ua iti mai anei te mau pereoo i te haapararihia? Ua iti anei te mau taparahiraa taata a te faaroo i Irelane Apatoerau, i te pae Hitia o te râ ma e i Asia? Te amui atoa nei te mau upoo faatere haapaoraa i roto i te ohipa politita e te faahiti rahi nei hoi i te parau no te hau. Teie râ, mai te huru ra ïa e ua maue ê te uuairao o te hau mau mai roto atu i te mau Hau amui e te mau haapaoraa o te ao nei.
Te vai ra anei i teie mahana te hoê pupu taata tei faarue roa i te huru haavî e te viivii o te ao nei? E te vai ra! Ua huti mai te “Arii o te hau” i tohuhia, oia hoi o Iesu Mesia, i te mau taata mea au na ratou te hau ‘no roto i te mau opu, te mau reo, te mau nunaa atoa’ e ua haaputu mai ia ratou (Isaia 2:3, 4; 9:6, 7; Apokalupo 5:9; 7:9). Te oaoa nei ratou i te mea e ua fatata roa te Basileia o te Atua, arataihia e te Mesia, i te faaore i te mau ino atoa e te haamau mai te tahi poro e tae atu i te tahi poro o te fenua i te hoê paradaiso no te hau i reira te tiamâraa mau e mana roa ˈi. Ua matauhia ratou i nia i te iˈoa te mau Ite no Iehova (Daniela 2:31-35, 44; Isaia 43:10, 12; 65:17-25). Ma te tahoê, te apiti nei taua mau kerisetiano ra i roto i te hoê pororaa oaoa faahohoˈahia i te tahi mau huru o te Iubili o te tau o Iseraela tahito. I roto hau atu i te 200 fenua o te ao nei, te auraro nei ratou ma te oaoa i te faaueraa a te Atua oia hoi: ‘A poro i te tiamâraa i te mau taata atoa o te fenua!’ (Levitiko 25:10). Ua faaroo anei outou i taua pii oaoa ra, e ua haapao anei outou?