VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w87 1/1 api 4-9
  • Iubili i roto i te nunaa o te Atua

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Iubili i roto i te nunaa o te Atua
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Upoo parau iti
  • I te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o Iesu
  • Te tamau noa nei te maraaraa i roto i te ao nei
  • Te taviniraa pionie
  • E faaite onoono anaˈe na i te parau
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
w87 1/1 api 4-9

Iubili i roto i te nunaa o te Atua

I roto i te mau parau a te arii ra o Davida tei papaihia i roto i te mau irava 2 e tae atu i te 4 o te Salamo 68, te faahitihia ra te hoê titauraa i te feia atoa mea au na ratou i te tiamâraa mau: “E himene te Atua, e himene haamaitai i to ˈna iˈoa; e faateitei i tei horo na roto i te reva ra; o Ia to ˈna iˈoa; e ouˈauˈa outou i mua i tana aro.” Te vai ra anei te tahi faufaa rahi atu â i te oaoaraa i mua i te aro o to tatou Atua (Isaia 12:2, 3)? I roto i te roaraa o te matahiti 1986, ua turu maitai mau Iehova i ta ˈna mau Ite, a tamau noa ˈi ratou i te poro i te tiamâraa i te mau nunaa o te fenua.

Te horoa mai nei te mau api i mua i te hoê faaiteraa no nia i te ohipa i ravehia e te mau Ite no Iehova i te matahiti 1986 ra. E tia mau â ia oaoa! Oia hoi, ia au i te mau numera, ua maraa te faito o te mau Ite e poro nei i roto i na fenua e 208 e tei vaiiho i te hoê tabura taviniraa, i nia i te 3 229 022, oia hoi te hoê maraaraa e 6,8 i nia i te hanere ia faaauhia i te matahiti i mairi aˈenei; e 225 868 taata tei bapetizo ia ratou.

I te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o Iesu

I te putuputuraa matamua o te matahiti, oia hoi te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o Iesu, fatata 8 160 597 tei tae mai, noa ˈtu â ïa e aita te tahi mau parau faaite i tae mai no te mau fifi e tupu nei i roto i te ao nei. Ua topa te numera o te feia e rave i te pane e te uaina i nia i te faito 8 927, i te mea hoi e ua faaoti te tahi mau melo faatavaihia paari roa ˈˈe i ta ratou taviniraa i nia i te fenua nei. — Apokalupo 2:10.

Ua faaite e rave rahi mau taata tei putuputu mai, ma te auraro i te faaueraa a Iesu, i te hoê itoito faahiahia mau (Korinetia 1, 11:23-26; Ioane 16:33). I roto i te hoê fenua i Afirita e opanihia hoi te pororaa a te mau Ite no Iehova i reira, ua putuputu te hoê amuiraa i roto i te fare o te hoê vahine kerisetiano no te faatupu i te oroa Haamanaˈoraa. E vau minuti noa te haamataraa te oreroraa parau i tae mai ai te mau mutoi no te tapea i te mau taeae. Ua faahepo maira te mau mutoi ia faaea te putuputuraa. Ma te huru maitai, e te manaˈo papu râ, ua haapapu atura te mau taeae ia ratou e e tia mau iho â ia ratou ia faatupu i te oroa no te haamanaˈoraa i te pohe tusia o Iesu. I muri aˈe i to ratou paraparauraa e te mau mutoi e te taparuraa ˈtu ia ratou, ua faatiahia maira ratou ia faatere i ta ratou putuputuraa i mua i te mau mutoi. Ua faaoti te putuputuraa i roto i te hau, e i muri iho ua tapeahia ˈˈera te feia atoa i putuputu mai. I muri aˈe i te tahi mau titorotororaa, e pae o ratou tei tapeahia. Aita i maoro roa to ratou faaearaa i roto i te fare auri e tuuhia mai nei ratou, ma te oaoa i te mea e ua faatupu ratou i te oroa Amuraa a te Fatu. — Ioane 1, 5:3, 4.

I Nigéria i reira hoi te faito o te mau Ite i te maraaraa i nia i te hoê numera e taeahia ˈtu i te 128 461 feia poro, 394 370 taata tei tae mai i te oroa Haamanaˈoraa, numera tei ore i taeahia ˈˈenei i mutaa ihora no te faatupu i te oroa Haamanaˈoraa, ua faaineinehia te hoê putuputuraa i te vahi i reira e hamanihia ˈi te Betela apî i Igieduma; hau atu i te 700 taata tei tae mai, fatata te numera o te mau taata atoa o te oire tapiri mai.

No Mexique mai te parau faaite i muri nei: “I te mau vahi atoa e haerehia, te itehia nei te anaanatae o te feia poro, e mai te huru ra ïa e ua î te fenua atoa i te parau mau. Mea itoito roa te mau taeae i roto i te parau mau, e te haamau nei ratou i to ratou oraraa i nia i te reira. E mau fetii taatoa teie e haere mai nei i roto i te parau mau. E rave rahi mau taata teie e haere mai nei i te mau putuputuraa i te haamataraa iho â ratou i te haapii. E tauturu te reira ia ratou ia haere oioi i mua.” I roto i ta ˈna parau faaite, 838 467 taata tei tae mai i te oroa Haamanaˈoraa i Mexique. I te avae atete, ua faatere na 198 003 feia poro o te Basileia o taua fenua ra 327 664 haapiiraa bibilia i te fare o te taata. E maraaraa nehenehe mau te reira!

Te tamau noa nei te maraaraa i roto i te ao nei

Te tae atoa mai nei te mau parau faaite a te amuiraa faaroo kerisetiano teie e faaite mai nei i te hoê maraaraa mai teie te huru. Ua taeahia i te fenua Italia i te hoê numera apî oia hoi 139 570 feia poro i te avae atete, e 301 009 taata tei tae atu i te oroa o te Amuraa a te Fatu. Ma te papu maitai, te ‘anaana nei te maramarama [o te mau Ite no Iehova] i mua i te aro o te taata nei’. (Mataio 5:16.) Teie te hoê hiˈoraa: “Te patia ra te hoê vahine kerisetiano i te moni i roto i te afata tufa titeti o te hoê pereoo uta taata, a parau mai ai te hoê taata ta ˈna i matau e aita e faufaa ia aufau i te hoê titeti no te hoê tere poto roa. Ua pahono atura te tuahine e mea tano mau iho â ia aufau i to ˈna parahiraa, noa ˈtu e no te pou i te tapearaa i mua. I muri iho, ua pou atura taua taata ra. Ua parau maira te taata faahoro i taua vahine kerisetiano ra, e ua na ô maira ia ˈna e: ‘E Ite no Iehova anei oe?’ ‘E, ta ˈna ïa i pahono mai, eaha oe e ite ai?’ ‘Ua faaroo vau i ta oe i parau atu no nia i te titeti, e ua ite au e tei roto te mau Ite no Iehova i te feia varavara roa o te na reira nei e o te faaite nei i te hoê haerea tia i roto i te mau mea atoa.’ Tau avae i muri iho, ua haafatata maira te hoê taata i taua vahine kerisetiano ra i te hoê putuputuraa e ua parau maira ia ˈna e: ‘Te taa maira anei oe ia ˈu? O vau te taata faahoro pereoo uta taata tei parau atu ia oe no nia i te aufauraa i te titeti. I to ˈu iteraa i to oe haerea, ua opua ˈˈera vau e haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova.’”

Ua taeahia i te fenua Beretane i te hoê numera faufaa roa oia hoi 107 767 feia poro o te Basileia, e i roto i taua numera ra te vai ra ïa te tahi taeae bapetizo-apî-hia: “E 84 matahiti to George. Ua ite oia i te parau mau i muri aˈe i to ˈna taviniraa ei taata poro e 50 matahiti te maororaa i roto i te fare pure o to ˈna iho oire. I te haamataraa, ia oti ta ˈna haapiiraa bibilia, e horoa o ˈna i roto i te tahi piha no te puhipuhi i te avaava. E 70 matahiti to ˈna puhipuhi-noa-raa i te avaava. I te taime râ oia e tuatapapa ˈi i te pene 26 o te buka ra E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei, aita o ˈna i tapea faahou i te avaava. Hoê matahiti hau atura to George otiraa i te bapetizohia, e te poro nei oia ma te itoito rahi i te mau haamaitairaa ta Iehova e hopoi mai i roto i ta ˈna faanahoraa apî o te mau mea.”

Te faaite te République fédérale no Helemani i te hoê maraaraa 118 645 feia poro. I République démocratique no Helemani, i te tahi pae mai, e rave rahi tausani mau Ite haapao maitai o tei ‘faaanaana i to ratou maramarama’ o te ora atoa i reira. I Helemani, te patoi nei te mau kerisetiano ruhiruhia i te vaiiho i “te ˈoˈe o te varua”. (Ephesia 6:16, 17.) Teie ta te hoê amuiraa e faatia ra: “Te vai ra to matou hoê tuahine 103 matahiti to ˈna, e te ora ra o ˈna anaˈe. Ua rave aˈera te mau matahiapo i te tahi mau faanahoraa ia nehenehe e hitu aore ra e vau mau tuahine ia haapao ia ˈna i te mau hebedoma atoa. Fatata e maha matahiti to ratou na reira-noa-raa. E haere mai na te mau tauturu utuutu maˈi, aufauhia e te fare oire, e tauturu ia ˈna no te tamâ ia ˈna e no te taui ia ˈna. Ia maˈihia râ taua mau tauturu utuutu maˈi ra aore ra ia rave ratou i ta ratou tau faafaaearaa ohipa, na to tatou ïa mau tuahine e haapao ia ˈna. Ua faaite taua faaiteraa no te here kerisetiano e te horoa-noa-raa i te tauturu ei faaiteraa faahiahia mau no te feia rapae. Mea maitai roa te feruriraa o to tatou tuahine 103 matahiti e ua faariro oia i te mau tauturu utuutu maˈi ei ‘tabura fenua’ na ˈna. E poro oia ia ratou ma te itoito a faahopu noa ˈi ratou ia ˈna i te pape, e e horoa ˈtu oia na ratou i te tahi mau buka.” Ma te papu maitai, “e korona hanahana te upoo hinahina ia roohia ˈtu tei te eˈa parau-tia ra”. — Maseli 16:31.

Noa ˈtu â ïa e eaha te huru, te faaroo nei te mau taata no te mau huru matahiti atoa i te titauraa e arue ia Iehova, “te mau taata apî e te mau paretenia; te mau taata paari e te mau tamarii ra”. ‘Te haamanaˈo nei [e rave rahi mau taurearea] i to ratou Poiete rahi i to ratou apîraa’. (Salamo 148:12; Koheleta 12:1.) I Beresilia, ua taeahia hoi te hoê numera rahi 196 948 feia poro i reira, ua tae atu i te Taiete Watch Tower te hoê rata no te hoê oire moemoe i reira e piti na taeae apî e poro ai tau avae te maororaa. Teie ta taua rata ra e parau ra: “Te hinaaro nei au e haapopou ia outou no te mau taurearea hiˈoraa maitai roa i roto i ta outou haapaoraa. Ia au i to ˈu tiaraa haapii tamarii, e haapii na vau i te mau taurearea, e ua ite au e eita ratou faahou mai mutaa ihora. E hiˈoraa faahiahia mau to ta outou mau taurearea. Te faatura nei ratou i tei paari aˈe ia ratou, e te ite hoi i te peu e ma te huru faanehenehe au maitai. Hau atu, ua ite papu ratou i te mau mea i papaihia i roto i te Bibilia. Tera te haapaoraa! Tera râ hoi, e tia ia raua ia reva ê.” Te faanahonaho nei e rave rahi mau utuafare no te faaea roa ˈtu i roto vetahi o taua mau fenua moemoe ra no te haapao i te feia e anaanatae ra.

Eaha ˈtura ïa no te parau mau i roto i te mau fenua e ere i te mau fenua kerisetiano? Ua nenei te Wall Street Journal no te 9 no tiurai 1986 i te hoê tumu parau roa roa i raro aˈe i te upoo parau ra “Te hoê fenua hotu ore: te ueue nei te mau mitionare kerisetiano i te huero i Tapone, mai te mea ra ïa e aita hoê noa ˈˈe hotu”. Mai te huru ra ïa e ua parau te hoê mitionare no te Ekalesia tahoêhia a te Mesia e: “Eita roa ˈtu te amuiraa kerisetiano e aahia i te fenua Tapone”, e te hoê perepitero franciscain ra teie ïa ta ˈna i parau: “Ua hope te tau no te aˈoraa faaroo i te fenua Tapone.” Ua haamauˈa raua toopiti atoa ra i to raua taime ma te faufaa ore hau atu i te toru ahuru matahiti. Teie ta te tumu parau e faaite ra: “Aita i taeahia hoê i nia i te hanere o te huiraatira tei riro mai ei kerisetiano e te topa nei hoi taua numera ra i raro noa ˈtu te mau faaitoitoraa atoa a te mau mitionare.” Ua tano iho â te reira no te mau haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano. Eaha ˈtura ïa no te mau Ite no Iehova e haapii nei i te kerisetianoraa mau i roto i taua fenua ra? 92 anaˈe iho avae te maororaa i teie nei, te maraa nei to ratou numera, e inaha ua taeahia i teie nei te hoê maraaraa apî e 113 062 taata poro (i rotopu ia ratou te vai ra 46 390 pionie i te mau avae atoa). Te aratai nei taua mau kerisetiano ra 146 316 haapiiraa bibilia e te mau taata tei anaanatae i te kerisetianoraa aita i maoro aˈenei. Aita ïa e feaaraa ua riro taua numera ra ei faaiteraa i te hoê maraaraa rahi. Te mau parau i papaihia i roto i te Isaia 65:13, 14, ua tupu mau ïa ma te ora i te fenua Tapone.

Te taviniraa pionie

Eaha te itehia ra i roto i te pû iho o taua ohipa e haere ra i te rahiraa, i te mau Etats-Unis i te fenua Marite? I roto i taua fenua ra, te ohipa nei te hoê rahiraa e 744 919 taata poro i te Basileia. Teie râ, te hinaaro-mau-hia ra anei taua mau ‘mitionare no te fenua iho’? E, te hinaaro-mau-hia ra, no te mea te parare roa nei te mau taparahiraa taata, te raau taero, te taiata, te maˈi e te ino i nia i te hoê faito rahi roa ˈˈe ia faaauhia i te mau fenua e parauhia ra e e etene. Te hinaaro nei te mau taata e imi nei i te hoê oraraa maitai aˈe i te faaitoitoraa e te hoê tiaturiraa; inaha, o te itehia ïa i roto i te parau o te faaitehia nei e te mau Ite no Iehova (Isaia 61:1, 2; Mataio 24:14). I te matahiti 1986, ua horoa taua mau kerisetiano e 146 673 490 hora no te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia i te mau Etats-Unis. Oia hoi 12,6 i nia i te hanere maraaraa, aore ra 16 449 229 hora hau aˈe i te matahiti i mairi aˈenei. Ua faaohipa-maitai-hia taua taime ra, i te mea hoi e ua operehia 6 138 938 buka, oia hoi te hoê maraaraa e 23,2 i nia i te hanere ia faaauhia i te matahiti i mairi aˈenei. I te avae eperera noa, ua hau atu i te hoê milioni buka tei vaiihohia, tei faataa mai e tei hea te vairaa te tiaturiraa mau no te hau e te ino ore.

Te hoê o te mau huru oaoa mau i roto i te mau parau faaite a te mau Etats-Unis oia hoi ïa te rahiraa taata i rave i te taviniraa pionie. I te avae eperera, ua taeahia te hoê numera apî oia hoi 45 786 rahiraa pionie tamau oia hoi te hoê maraaraa e 23 i nia i te hanere ia faaauhia i te matahiti i mairi aˈenei. Mai te peu e e amuihia ˈtu teie numera i te numera o te 43 369 pionie tauturu e te 279 pionie taa ê, e itehia ïa e, fatata e 90 000 pionie e poro nei i te Basileia o te Atua i te mau avae atoa. E mau taurearea e te mau taata paari atoa, teie e faaohipa maitai nei i to ratou taime no te arueraa ia Iehova.

E faaite onoono anaˈe na i te parau

Te haapiiraa i te vahi taata e i tera fare e tera fare, ua faaite ïa te aposetolo Paulo “i te parau-onoono-maite-raa” no nia i te parau apî maitai o te Basileia (Ohipa 20:20, 21). Te faaroo nei e rave rahi mau fenua o te ao nei i te hoê parau mai te reira te huru i teie mahana, mai ta teie parau faaite no Guadeloupe mai e faaite ra: “I te hopea o te matahiti taviniraa, ua noaahia ia matou e 72 taata no te hoê taata poro. Aita e faufaa ia haapapu e ua matau-roa-hia matou i roto i te fenua. Oia hoi, i te mau hebedoma atoa e haere matou e poro i roto e rave rahi mau vahi no taua iho tuhaa fenua ra. E manaˈo paha ïa te tahi pae e ua fiu roa te taata i te hiˈo-noa-raa mai ia matou aore ra mea fiu roa ia haere noa i roto i taua tuhaa fenua noa nei â pauroa te hebedoma. Area râ, e ere roa ˈtu ïa mai te reira te huru; rahi noa ˈtu â matou i te poro i roto i te hoê noa vahi, rahi noa atoa ïa te taata i te anaanatae mai. Na te aha e haapapu mai i te reira? Teie ïa, ua taeahia te hoê faito apî e 7 136 haapiiraa bibilia i te utuafare e arataihia ra e to tatou mau 4 558 taata poro i te avae eperera i mairi aˈenei. No teie iho nei, ua itehia i nia i te hoê vea te hoê upoo parau papai rarahi: ‘Te mau Ite no Iehova: te mau arii no tera uputa e tera uputa.’ Ua faariro matou i te reira mai te hoê faahanahanaraa. I roto i te roaraa o te matahiti taviniraa, 458 taeae e tuahine apî tei bapetizohia.” Mai te mea e te mau papu nei e te oaoa nei matou ia haere matou e farerei e ia hoˈi faahou â matou na nia iho noa i ta matou tuhaa fenua, ia ite anaˈe matou i te huru o te mau taata, no te tauturu ia ratou, e ia ite anaˈe matou i te faaore i to ratou au-ore-raa ma te here, e nehenehe ïa e itehia ia matou e rave rahi mau taata aau mamoe.

Te haamaitai rahi nei Iehova i to ˈna mau tavini i roto i te hoê fenua Afirita e opanihia ra ta ˈna ohipa e aore ra ua rahi roa te tamaˈi tivira i reira. E rave rahi to tatou mau taeae tei tapeahia i te fare auri, e e rave rahi mau taurearea Ite no Iehova tei taparahi-pohe-hia. Teie râ, ua hapono mai taua mau kerisetiano ra i te hoê parau faaite faahiahia mau i te avae eperera ra, no te mea ua itehia ahuru maraaraa apî i roto. Te numera apî o te taatoaraa o te feia poro o te hoê ïa maraaraa e 29 i nia i te hanere ia faaauhia i te matahiti i mairi aˈenei. Mea itoito mau â to tatou mau taeae here! I te avae eperera, ua poro ratou tataitahi hau atu i te 18 hora faito au noa e ua aratai ratou 2,6 haapiiraa bibilia.

Teie faaiteraa fifi mau, tei faataehia mai e te amaa e haapao ra i taua fenua, te haapapu maira ïa i te mau huru tupuraa e vai ra i taua fenua ra oia hoi: “Te tamau noa nei te veavea i te tairi ia matou. Te mau faaitoitoraa te tia ia matou ia horoa no te haere e farerei i te hoê taata o te riro ïa ei haapapuraa e te faaruru nei matou i te veavea rahi. Ua ite râ matou e ua hamanihia tatou ia nehenehe tatou ia faaruru i te mau huru faito veavea atoa e i te mau huru vahi atoa. Noa ˈtu te reira, te faaitoito nei matou e ua papu maitai ia matou e e ora ˈtu matou.” Auê ïa haapao maitai e!

Ua riro te hoê tuhaa taata haapao maitai ei faanahonahoraa taata o te tapea i to ratou haapao maitai. O te huru mau ïa o te faanahonahoraa o te mau Ite no Iehova e 3 229 022. Te tiaturi nei ratou e ora ˈtu mai roto atu te “ati rahi” e fatata roa mai nei e te apiti atu i roto i te ohiparaa tauiraa i te fenua nei ei paradaiso i raro aˈe i te Basileia o te Mesia (Apokalupo 7:14; 21:3, 4; Isaia 65:17, 21-23, 25). Te oaoa nei ratou ia manaˈo ratou e nafea Iehova ia haamaitai mai i ta ratou taviniraa itoito mau, e te poro nei ratou i te parau “i te hora au” aore ra “i te hora au ore ra”. (Timoteo 2, 4:2.) E faaite mai te mau api i muri nei mea nafea to ratou faaauraa ia ratou i nia i te tumu parau bibilia no te matahiti 1986: “E haere (...) e poro haere i te Basileia o te Atua.” — Luka 9:60.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 5]

Te tahi mau huru o te tabura a te mau Ite no Iehova o te ao atoa nei

Maraaraa:

Rahiraa feia poro: 3 229 022 6,8 %

Faito i te avae o te mau pionie: 391 294 21,2 %

Taatoaraa o te hora pororaa: 680 837 042 15,3 %

Faito i te avae haapiiraa bibilia: 2 726 252 14,6 %

Taatoaraa o te mau bapetizoraa i 1986: 225 868 19 %

[Hohoˈa i te api 8, 9]

E haere anaˈe e poro “i te vahi taata, i tera fare i tera fare” “e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra”

Davao Philippines

Venise Italie

Castle Combe Angleterre

Gålå Norvège

Kowloon Hong Kong

Taipei Taïwan

Queenstown Nouvelle-Zélande

Bolgatanga Ghana

Paris France

Quetzaltenango Guatemala

Kerala Inde

Banff Canada

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono