VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • wcg api 246-255
  • “E nehenehe outou e itoitohia”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “E nehenehe outou e itoitohia”
  • A haere ma te itoito e te Atua
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te faufaa o te pure
  • ‘A faaitoito!’
  • Faaitoito e a rave i te ohipa!
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2017
  • A faaitoito!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • E nehenehe to outou itoito e rahi atu â!
    A haere ma te itoito e te Atua
  • ‘Ia etaeta oe, e ia rahi roa te itoito’
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2012
Ite hau atu â
A haere ma te itoito e te Atua
wcg api 246-255

FAAOTIRAA

“E nehenehe outou e itoitohia”

Papai neneihia
Papai neneihia
Papai neneihia
Papai neneihia
Papai neneihia

1. Eaha ta tatou e haapii mai i roto i te Bibilia no nia i te itoito?

I ROTO i teie buka, ua ite mai tatou e rave rahi hiˈoraa o te feia tei faatupu i te itoito e ta tatou e nehenehe e rave no te pee i to ratou hiˈoraa. Mea rahi râ te haapii mai i roto i te Bibilia no nia i te itoito. Ei hiˈoraa, te faahiti ra te Bibilia e rave rahi atu â feia o tei faatupu i te itoito aita i faahitihia i roto i teie buka. Te vai atoa ra te tahi ohipa ta tatou e hinaaro no te faatupu i te itoito, o ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie pene.

2. O vai te tahi atu mau tavini taiva ore a te Atua o tei faatupu i te itoito?

2 E nehenehe anei outou, e feruri i te feia o tei faatupu i te itoito i roto i te Bibilia, aita i itehia i roto i teie buka? Peneiaˈe te manaˈo ra outou i te tahi o te mau peropheta itoito o te mau Papai Hebera, mai ia Isaia, Ieremia, Ezekiela, Iona aore ra Malaki. Oia mau, no ratou te mau parau arataihia e te varua moˈa ta te aposetolo Paulo i papai. Ua papai oia ‘e tamataraa ta te tahi atu i faaruru, te faaoooraa e te huiraa, e hau atu â, te fifi auri e te tapearaa.’ No te tahi atu, ua papai o ˈna ‘ua vai ratou i roto i te veve e te ati e ua rave-ino-hia ratou.’ E vetahi atu ua haapohe-atoa-hia. (Heb. 11:36, 37) Ma te itoito râ, ua tia ratou no te Atua ra Iehova.

3-4. Mea nafea na vahine e piti aita i faaitehia te iˈoa i te tautururaa i te arii Davida i te taime ua fifihia o ˈna?

3 Aita te Bibilia e faahiti ra i te iˈoa o te tahi mau taata tei faatupu i te itoito. E hiˈo mai tatou, no nia e piti vahine o te tau o te arii Davida. Ua tauturu raua ia Davida i to Abasaloma tamataraa i te haapohe ia ˈna. Ua hinaaro Abasaloma tei teoteo e tei ino, e riro ei arii noa ˈtu o Davida te arii. Ua horo ê ïa Davida ia Ierusalema, e ua ani oia ia Zadoka ia hoˈi i Ierusalema no te ite i ta Abasaloma opuaraa. Ua titauhia i teie tahuˈa itoito ia hapono i te tahi poroi ia Davida. I to ˈna iteraa i ta Abasaloma opuaraa, ua tono ïa oia i “te hoê tavini vahine” ia Davida. Aita i itehia i to ˈna iˈoa ua faatupu râ oia i te itoito. Noa ˈtu ua nehenehe o ˈna e pohe, ua haere oia e parau i na hoa e piti o Davida, i ta Zadoka i parau ia ˈna. I muri iho, ua haere raua e hopoi i te poroi ia Davida, ua itehia râ raua na te tahi taata. Ua faaite ïa teie taata ia Abasaloma no raua. Mea maramarama râ raua e ua tapuni i roto i te apoo pape. Ua hohora oioi râ te tahi atu vahine na ˈna te apoo pape e aita i faaitehia i te iˈoa, i te tahi ahu tapoˈi i nia i te auvaha o te apoo pape e ua tapoˈi i te reira i te huero maa. I to te taata a Abasaloma haereraa e imi ia raua, ua aratai ê teie vahine ia ratou. Ua paruru na vahine itoito e piti i te arii ta Iehova i maiti!—Sam. 2, 15:23-37; 17:​8-22.

Hohoˈa: Ua tauturu ma te itoito e piti vahine aita i faahitihia te iˈoa no te paruru i te arii Davida. 1. Te paraparau ra te hoê tavini vahine i na tavini e piti a Davida. 2. Te feruri ra te vahine tei tapuni i te mau tavini a Davida i roto i te apoo pape a ta ˈna tane, a haere ê atu na tane e piti mai to ˈna fare.

Te tavini vahine e te vahine tei faatupu i te itoito no te tauturu i to Iehova nunaa

4 Te faaite mai ra te Bibilia no nia e rave rahi tane e vahine o tei faatupu i te itoito. E mau tane e vahine ua itehia te iˈoa e te tahi atu aita, mea moni e mea veve, e tiaraa to te tahi atu aore ra aita. Ua faatupu râ ratou i te itoito e ua faaite i te faaroo ia Iehova. E tauturu to ratou aamu ia tatou i teie mahana.

Te faufaa o te pure

5-7. Mea nafea Paulo i te fanaˈoraa i te itoito no te faaruru i te patoiraa uˈana?

5 E nafea tatou ia pee i te itoito o te mau tane e vahine o te Bibilia? Ia haamanaˈo tatou e ere i te mea ohie no teie mau tane e vahine ia faatupu i te itoito. No to ratou iho anei puai i manuïa ˈi ratou i te taviniraa ia Iehova? Aita, te vai ra te tahi atu tumu. Eaha ïa?

6 A haamanaˈo na i te aposetolo Paulo. I Philipi, ua riri te hoê pǔpǔ taata ia ˈna e ia Sila, ua hutihia to raua ahu, ua tairi-noa-hia raua i te raau e ua hurihia raua i roto i te piha i roto roa e ua tuuhia to raua avae i roto i te raau. (Ohi. 16:12, 19-24) I muri aˈe i to raua matararaa mai, ua mǎtaˈu anei Paulo i te poro? E taata noa o Paulo, e ere i te mea maere e ua mǎtaˈu oia. Ua ite râ Paulo e te hinaaro ra Iehova ia poro noa o ˈna. Ua haere ïa o ˈna e poro i Tesalonia. Eaha te tauturu ia ˈna ia fanaˈo i te puai e te itoito no te haere i ǒ?

7 Ua papai o ˈna i muri iho: “Na mua ua haamauiuihia mâua e ua hamani-ino-hia i Philipi, mai ta outou . . . i ite. Noa ˈtu râ, ua horoa mai to tatou Atua i te mǎtaˈu ore no te faaite ia outou i te parau apî oaoa a te Atua a faaruru noa ˈi i te patoiraa uˈana.” (Tes. 1, 2:2) Ua ite Paulo e titauhia te itoito no te rave i ta te Atua i ani. Nohea mai to ˈna itoito? No ˈna iho anei teie itoito? Aita, “ua horoa mai to tatou Atua” na Paulo i te itoito. Ma te haehaa, ua pure o ˈna ia Iehova ia fanaˈo oia i te itoito. E ua pahono Iehova.

8. Mai ia Paulo, eaha ta tatou e nehenehe e rave ia fanaˈo i te itoito?

8 E nehenehe outou e rave mai ia Paulo. Eiaha e haapeapea e eita outou i te mea itoito no te mea aita to outou e puai taa ê. E nehenehe râ outou e pure ia Iehova ia fanaˈo outou i te itoito. Mea papu, e tauturu oia ia outou ia itoito i roto e rave rau tupuraa.—Ohi. 4:29.

9. No te aha e titauhia ia tatou ia pure ia Iehova no te fanaˈo hau atu â faaroo?

9 E nehenehe atoa outou e pure ia Iehova ia horoa hau atu â faaroo. Maoti to ˈna varua moˈa, e nehenehe Iehova e tauturu atu ia puai to outou faaroo. (Gal. 5:22, 23) E tauturu to outou faaroo ia aro ia Satani e ia vai taiva ore ia Iehova. (Eph. 6:16) Mea puai te faaroo e te parau ra te Bibilia e nehenehe tatou e upootia i nia i teie nei ao no te mea e faaroo to tatou. (Ioa. 1, 5:4) E itoitohia outou ia faatupu outou i te faaroo ia Iehova. Ia papu ia outou e tauturu mai Iehova ia faaruru tatou i te fifi, e itoitohia tatou i roto i te mau tupuraa atoa. E tumu ïa no te tahi Kerisetiano ia pure mai te mau aposetolo a Iesu: “A faarahi mai i to matou faaroo.”—Luka 17:5.

‘A faaitoito!’

10-11. No te aha Paulo i parau ai i te mau Kerisetiano i Ierusalema e to pihai iho mai e titauhia te itoito?

10 I to Paulo papairaa i te mau Kerisetiano Hebera i Ierusalema e to pihai iho mai, ua taa ia ˈna e faaruru ratou i te tau fifi mau. Ua tohu Iesu e haamouhia te oire, e fatata te reira i te tupu. (Luka 19:​41-44; 21:20-24) Mea nafea Paulo i te haamanaˈoraa ˈtu i te faufaa o te itoito? Taio faahou anaˈe i te parau fafau î i te here o Iehova, ta Paulo i faahiti i te omuaraa: “E ore roa vau e vaiiho ia oe, e e ore roa vau e faarue ia oe.” Mea nafea teie parau fafau i te tautururaa ia ratou? Ua papai faahou Paulo: “Ia itoito roa hoi tatou e ia parau: ‘O Iehova to ˈu tauturu. E ore au e mǎtaˈu. Eaha hoi ta te taata e nehenehe e rave i nia ia ˈu?’”—Heb. 13:5, 6.

11 Aita te Bibilia e faataa papu ra i tei tupu i to Roma haamouraa ia Ierusalema i 70. Ua papu râ ia tatou e ua auraro maite te mau Kerisetiano taiva ore i ta Paulo aratairaa. Ua faatupu ratou i te itoito e ua auraro ia Iesu. Ua haamata ratou ‘i te horo i te mau mouˈa’ i te taime tano.—Luka 21:20, 21.

12. (1) Eaha te parau fafau te tauturu ia outou ia itoito ia fifihia outou? (2) Mea nafea vetahi i te faatupuraa i te itoito faahiahia i teie mau mahana hopea, e eaha ta outou i faaoti i te rave? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “A pee i to ratou itoito.”)

12 E nehenehe atoa Iehova e horoa mai i te itoito i te mau taime e hinaaro ai outou i te reira, i teie nei e a muri aˈe. (Ezk. 38:1, 2, 10-12; Mat. 24:21) A haamanaˈo noa, ua fafau Iehova i te paruru ia tatou i te feia e turu ra ia Satani e ia Satani atoa. (Ezk. 38:19-23; Tes. 2, 3:3) E ore roa ˈtu o ˈna e faarue i tei here ia ˈna, e tei faatupu i te faaroo ia ˈna. No outou atoa te parau ta Iehova i faahiti no Iosua: “Ia itoito e ia puai oe.” (Ios. 1:7, 9, 18) A haamanaˈo atoa i ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ: ‘A faaitoito!’ Ua fafau Iesu e horoa mai i te varua moˈa o to ˈna Metua, e nehenehe outou e tiaturi e tapea o ˈna i ta ˈna i fafau. E horoa mai te varua moˈa i te itoito no te vai taiva ore ia Iehova. (Ioa. 14:26; 15:26, 27; 16:33) E nehenehe mau â outou e “faatupu i te itoito”!

Hohoˈa: Te mau taeae e tuahine e faaitoito ra i te faaruru i te mau fifi. 1. Te hoê tuahine apî i roto i te hoê piha haapiiraa e mata ataata e tapea ra i ta ˈna buka haapiiraa e i te buka rairai “La vie a-t-elle été créée?” 2. I te hoê puhaparaa, te tauahi ra na metua i ta raua tamahine apî e mata ataata to ratou. 3. Te hoê taeae i roto i to ˈna piha tapearaa e hiˈo ra ma te mata ataata.

Noa ˈtu eaha to tatou tupuraa, te fafau ra Iehova i te faaohipa i to ˈna varua moˈa no te faaitoito ia tatou, e nehenehe ïa tatou e faaruru i te mau fifi atoa

A pee i to ratou itoito

Martin e Gertrud Poetzinger

Martin e Gertrud Poetzinger.

E toru noa avaˈe e te afa to Martin e Gertrud faaipoiporaahia e ua oaoa raua i roto i te taviniraa taime taatoa i to te hau Nazi faataa-ê-raa ia raua. Ua tapeahia Martin i 1936, e ua afaihia o ˈna i te aua haavîraa i Dachau. I muri iho, ua tapea-atoa-hia o Gertrud. E iva matahiti aita raua i ite te tahi i te tahi. I tera roaraa matahiti, aita raua i ite e te ora noa ra anei te tahi. Ua faaoti papu râ raua i te tapea i to raua hapa ore. Ua afaihia Martin i Mauthausen te tahi atu aua haavîraa i reira o ˈna i te hamani-ino-raahia. Ua tuuhia Gertrud i te hoê vahi o ˈna anaˈe e toru matahiti e te afa. I muri iho, ua faaea oia maha matahiti i te aua haavîraa i Ravensbrück. I te hoperaa te tamaˈi, i reira oia i te iteraa e te ora noa ra o Martin. Ua ani oia i te hoê tia faehau ia tuu ia Martin e na 100 Ite tei ora i te aua haavîraa i Mauthausen. I to raua farerei-faahou-raa, ua tavini faahou o Martin e Gertrud i roto i te taviniraa taime taatoa. I muri iho, ua tavini raua i te Betela i Brooklyn, i New York, i reira to Martin riroraa mai ei mero o te Tino aratai a te mau Ite no Iehova. Ua parau pinepine oia i te mau taeae e tuahine: “O te itoito te taoˈa faufaa roa ˈˈe!” Ua tavini raua ia Iehova ma te taiva ore e te oaoa tae roa i to raua poheraa.

“O te itoito te taoˈa faufaa roa ˈˈe!”—Martin Poetzinger

Valentina Garnovskaya

Valentina Garnovskaya.

Ua ora Valentina i Biélorussie i reira oia i te farerei-matamua-raa hoê o te mau Ite no Iehova i 1945. E 20 matahiti to ˈna. Ua faaite te taeae ia ˈna no nia i te Bibilia e ia Iehova, e ua au roa o ˈna i ta ˈna i haapii. Ua hoˈi faahou mai te taeae e piti taime no te paraparau no nia i te Bibilia. Aita râ o ˈna i ite faahou i teie taeae. E no te mea ua opanihia te mau Ite no Iehova, mea fifi no te farerei ia ratou. Ua faaitoito râ o ˈna i te poro no nia i ta ˈna i haapii i te tahi atu. Ua tapeahia o ˈna no ta ˈna i rave e ua faautuahia oia e vaˈu matahiti i te aua tapearaa. I to ˈna matararaa mai i 1953, ua poro oioi oia no nia i te Bibilia i te taata. Ua tapea-faahou-hia ïa oia, e ua faautuahia oia ahuru matahiti i te aua. I te hoê o te aua, ua farerei o ˈna e rave rahi tuahine Ite no Iehova. E Bibilia ta ratou, ua tapuni râ ratou i te reira. I to te hoê o ratou faaiteraa i te reira ia Valentina, a tahi ra o ˈna i ite faahou ai i te tahi atu Bibilia, mai to ˈna aparauraa i te taime matamua e rave rahi matahiti na mua ˈtu e te taeae no nia ia Iehova. I muri aˈe i to ˈna matararaa mai i 1967, ua bapetizohia o Valentina ei Ite no Iehova. Ua poro oia ma te itoito rahi tae roa i to ˈna tapea-faahou-raahia i 1969 e ua faautuahia oia toru matahiti i te fare tapearaa. Ua tamau râ, oia i te poro no nia ia Iehova e te parau apî oaoa. I to ˈna poheraa i 2001, ua tauturu oia 44 taata ia haapii i te Bibilia. Ua parau atoa oia: “Aita roa ta ˈu e vahi no te ora. Tei roto i te hoê noa afata vairaa ahu ta ˈu mau tauihaa atoa, ua oaoa râ vau e ua mauruuru i te taviniraa ia Iehova.”

“Aita roa ta ˈu e vahi no te ora. Tei roto i te hoê noa afata vairaa ahu ta ˈu mau tauihaa atoa, ua oaoa râ vau e ua mauruuru i te taviniraa ia Iehova.”—Valentina Garnovskaya

Alfredo Fernández

Alfredo Fernández.

I te 19raa o to Alfredo matahiti, ua titau te aua faehau i Raparata ia ˈna ia rave i ta ˈna tau faehau. I muri aˈe i ta te Bibilia e parau ra no nia i te tamaˈi e te ohipa poritita, ua faaoti oia eiaha e turu i te tamaˈi. Ua patoi ïa oia e rave i ta ˈna tau faehau e oia atoa i te oomo i te ahu faehau. Ua afaihia o ˈna i te fare tapearaa no to ˈna patoiraa e ô i roto i te nuu faehau. I te fare tapearaa, ua hamani ino te mau tiai ia ˈna, e i te tahi mau taime e parau ratou e haapohehia oia. Ua tamau râ o ˈna i te taio i ta ˈna Bibilia e i te nota i ta ˈna i haapii. I ta ˈna haavaraa, ua parau te haava e tuuhia oia ia oomo noa o ˈna i te ahu faehau i te tiripuna. Ua patoi papu oia i te reira. Ua faahoˈihia ïa oia i te fare tapearaa. I muri aˈe i te hamani-ino-raahia, ua maˈi roa oia. Ua parau te taote o te fare tapearaa e pohe Alfredo. I to ˈna taaraa i te reira, ua papai o ˈna i te hoê rata na to ˈna utuafare. Ua haamata oia, “E to ˈu utuafare here e, aita vau i manaˈo e papai i te hoê rata mai teie na outou. No teie râ tupuraa, mea faufaa ia ˈna reira vau.” Ua haamauruuru o ˈna ia ratou no ta ratou faaitoitoraa ia ˈna noa ˈtu ua tapeahia oia. Ua papai o ˈna: “Te haamauruuru nei au i to tatou Atua here ra, o Iehova, tei horoa mai i te hoê utuafare mai tera. . . . Te taa ra ia ˈu te oto ta outou e faaruru ia taio outou i teie rata. Ta ˈu noa e ani atu ia outou, eiaha e oto e e mauiui, a faaitoito râ. A vaiiho ia Iehova ia tamahanahana ia outou maoti ta ˈna mau parau i roto i te Bibilia. . . . A haamanaˈo noa eita vau e pohe e a muri noa ˈtu. Te tiaturi nei au, e ia haamanaˈo outou ia ˈu i to ˈu vai-taiva-ore-raa ia Iehova, e faaitoito atoa outou i te vai taiva ore.” I muri aˈe e toru matahiti i te fare tapearaa, ua pohe Alfredo i te 21raa o to ˈna matahiti i 1982, e ua vai taiva ore tae roa i te hopea.

“Ta ˈu noa e ani atu ia outou, eiaha e oto e e mauiui, a faaitoito râ.”—Alfredo Fernández

Karen Oehm

Karen e Rainer Oehm.

Ua tavini Karen ia Iehova mai to ˈna apî-roa-raa. E tamahine oaoa e mea au na ˈna e faahoa. Mea au na ˈna te taviniraa pionie e to ˈna oraraa i te Betela i Marite e ta ˈna tane o Rainer. I te 55raa râ o to ˈna matahiti, ua itehia e maˈi ino to ˈna: sclérose latérale amyotrophique, aore ra SLA. E ai e e haapohe teie maˈi, i te mau uaua uira tae roa i te taime aita te taata e nehenehe e paraparau aore ra e hauti e e pohe i te pae hopea. I te haamataraa, ua faaoti o Karen i te faaohipa maitai i to ˈna taime noa ˈtu teie tupuraa fifi. Ua rave oia i te taime no te haapii i te Bibilia e i te poro i te tahi atu no nia i te parau apî oaoa. E ua rave oia i tei maraa ia ˈna no te faatano i to ˈna oraraa i roto i teie tupuraa. I te taime mea fifi roa ia paraparau, ua haapii oia i te faaohipa i te roro uira, ia nehenehe oia e papai i te taˈo i nia i te paruai maoti to ˈna mata. Noa ˈtu mea fifi ia papai mai tera, ua nehenehe oia e papai i ta ˈna mau pahonoraa no te mau putuputuraa e no te papai i te rata no te poro i te taata i te parau apî oaoa. Te haamanaˈo ra hoê tuahine tuati maˈi: “Aita roa ˈtu oia i parau, ‘No te aha vau?’ E piti noa hebedoma hou o ˈna a pohe ai, ua papai oia i te hoê rata i te tahi vahine ta ˈna i poro e mea matau raua, ‘Ia toaruaru oe e ia oto, e nehenehe oe e faaite mai i te mau taime atoa.’” Ua parau te tahi atu tuati maˈi: “Aita roa ˈtu o ˈna i taˈi no to ˈna maˈi. E rave rahi tumu e oto ai o ˈna, mea puai râ to ˈna faaroo no te tia-faahou-raa e no ˈna aita e tumu ia oto. Ua ite oia e tia faahou mai o ˈna e e horoa Iehova na ˈna i te hoê ea maitai e tia roa.” I to Karen maˈiraahia, ua parau to ˈna tuahine maehaa, “E nafea oe e faaoromai tamau ai?” Ua parau noa mai Karen: “E horoa mau â Iehova i te puai ta oe e hinaaro.” E ua horoa Iehova na ˈna i te itoito tae roa i te hopea. I muri aˈe i to Karen poheraa, ua horoa ta ˈna tane e rave rahi rata ta Karen i papai no te haamauruuru, tamahanahana e faaitoito i te mau mero o te utuafare e hoa.

“E horoa mau â Iehova i te puai ta oe e hinaaro.”—Karen Oehm

13. Eaha te tauturu ia outou ia faatupu i te itoito i teie mahana?

13 A feruri na i te tau e hau i nia i te fenua taatoa, e farerei faahou tatou i te feia aita i moˈehia ia Iehova tei faahoˈihia mai i te ora. A feruri na, i te mau tane e vahine itoito tei faahitihia i roto i teie buka, e mea rahi atu â ta tatou e farerei! I roto i te ao a Satani, mea rahi tei mauiui e tei pohe atoa no to ratou taiva ore i te Atua. Ia faatia-faahou-hia râ ratou i roto i te ao apî, i to outou manaˈo e tatarahapa anei ratou e ua maiti ratou i te tavini ia Iehova? Mea papu, aita roa ˈtu! E no outou? Ia ohipa anaˈe outou e o ratou no te faariro i te fenua ei paradaiso, e tatarahapa anei outou i te faaiteraa i te itoito e te here no Iehova i tera mau mahana hopea? Mea papu, aita roa ˈtu! A faaoti papu ïa i te tavini noa ia Iehova ma te itoito tae roa i te hopea! E oaoa outou i te na reiraraa e a muri noa ˈtu!

Te oaoa ra te mau taeae, tuahine e tamarii i roto i te paradaiso. Te faaamu ra vetahi i te puaa aˈîroa a hiˈo noa ˈi te tahi atu i te caracal, te hamanihia ra te pizza, te paraparau amui ra aore ra te hauti ra i te upaupa.
    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono