VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • kp api 24-27
  • “Ia ore outou ia roohia e te faahemaraa”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “Ia ore outou ia roohia e te faahemaraa”
  • E ara!
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Faahemaraa ia aha?
  • “E pure tamau”
  • Ia au noa ta outou mau tiairaa
  • A haamanaˈo i na tumu parau
  • “E haafatata ˈtu i te Atua”
  • Upootiaraa i nia i te paruparu taata
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
  • E nafea ia patoi i te faahemaraa?
    A ara mai na! 2014
  • Haapuaihia ia ore e hema e ia faaoromai i te toaruaruraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • E nafea ia mau papu i mua i te faahemaraa?
    Ta te feia apî e uiui nei
Ite hau atu â
E ara!
kp api 24-27

“Ia ore outou ia roohia e te faahemaraa”

“E ara e e pure [tamau] hoi, ia ore outou ia roohia e te [faahemaraa].”—MATAIO 26:41; MN.

MEA uˈana te faaheporaa—e ere mai ta ˈna i faaruru aˈenei. Ua fatata te oraraa i te fenua nei o Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, i te hope. Ua ite Iesu e e fatata oia i te haruhia, i te faautuahia i te pohe, e i te patǐtǐhia i nia i te pou haamauiuiraa. Ua ite oia e e faahopearaa to ta ˈna mau faaotiraa e ohipa atoa i nia i te iˈoa o to ˈna Metua. Ua ite atoa Iesu e mea tia ia faataahia te tiaturiraa o te oraraa no a muri aˈe o te huitaata. Ua aha oia i mua i teie faaheporaa atoa?

2 Ua haere Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i te ô i Getesemane, te hoê vahi auhia e ana. I reira, ua faaatea rii oia i ta ˈna mau pǐpǐ. I te taime e o ˈna anaˈe, ua ani oia i to ˈna Metua i te raˈi i te puai, ma te hohora i to ˈna aau i roto i te pure uˈana—eiaha hoê noa taime, e toru râ. Noa ˈtu to ˈna huru tia roa, aita Iesu i manaˈo e e maraa ia ˈna ia faaû i te faaheporaa o ˈna anaˈe.—Mataio 26:36-44.

3 I teie mahana, te faahepo-atoa-hia nei tatou. I te omuaraa o teie buka rairai, ua hiˈopoa tatou i te tahi mau haapapuraa e te ora nei tatou i te mau mahana hopea o teie nei faanahoraa ino. Te puai noa ˈtura te mau faahemaraa e te mau faaheporaa a te ao a Satani. E faahopearaa rahi to ta tatou mau faaotiraa e ohipa, tatou e parau nei e tavini i te Atua mau, i nia i to ˈna iˈoa e to tatou taitahi tiaturiraa e ora i roto i ta ˈna ao apî. Te here nei tatou ia Iehova. Te hinaaro nei tatou e “mau papu e tae noa ˈtu i te hopea”—te hopea o to tatou oraraa aore ra o teie nei faanahoraa, aita e hiˈoraa teihea te na mua mai. (Mataio 24:13) E nafea râ tatou e haamanaˈo noa ˈi e e tau ru teie e e ara ˈi?

4 Ua ite Iesu e e faahepo-atoa-hia ta ˈna mau pǐpǐ—to mutaa iho e to teie tau—no reira oia i faaue ai e: “E ara e e pure [tamau] hoi, ia ore outou ia roohia e te [faahemaraa].” (Mataio 26:41; MN) Eaha te auraa o teie mau parau no tatou i teie mahana? Teihea faahemaraa ta outou e faaruru? E e nafea outou e ‘ara ˈi’?

Faahemaraa ia aha?

5 I te mau mahana atoa, te faahemahia nei tatou paatoa ia vare i ‘te marei a te Diabolo.’ (Timoteo 2, 2:26) Te faaara maira te Bibilia e te tairi ra Satani i te feia iho â râ e haamori ra ia Iehova. (Petero 1, 5:8; Apokalupo 12:12, 17) No te aha? E ere no te haapohe ia tatou. Ia pohe hoi tatou ma te taiva ore i te Atua, e ere ïa i te upootiaraa na Satani. Ua ite Satani e e faaore Iehova i te pohe, i te taime ta ˈNa i faataa, maoti te tia-faahou-raa.—Luka 20:37, 38.

6 Te hinaaro ra Satani e faaore i te tahi mea faufaa aˈe i to tatou nei ora—to tatou taiva ore i te Atua. Te imi roa ra Satani i te haapapu e e nehenehe ta ˈna e tapea ia tatou eiaha e haamori ia Iehova. No reira, ia taiva tatou—ia faaea i te poro i te parau apî maitai aore ra ia haapae i te mau ture aveia Kerisetiano—e upootia ïa Satani! (Ephesia 6:11-13) No reira te ‘Faahema’ e tuu ai i te mau tamataraa i mua ia tatou.—Mataio 4:3.

7 Ua rau “te mau ravea paari” a Satani. (Ephesia 6:11) E faahema paha oia ia tatou na roto i te nounou taoˈa, te mǎtaˈu, te feaaraa, aore ra te imiraa i te mau mea navenave. O te toaruaruraa râ hoê o ta ˈna mau raveraa manuïa roa ˈˈe. Ei faateretere haavarevare, ua ite oia e e nehenehe te hepohepo e haaparuparu ia tatou, a noaa haere atu ai tatou. (Maseli 24:10) Ia “aao,” aore ra ia taiâ iho â râ to tatou aau e faahema ˈi oia ia tatou ia faarue.—Salamo 38:8.

8 A piri roa ˈi tatou i te hopea o te mau mahana hopea, e au ra e te rahi noa ˈtura te mau mea o te faatoaruaru, e aita tatou i paruruhia i te reira. (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Te tahi mau mea o te faatoaruaru.”) Aita e hiˈoraa eaha te tumu, e nehenehe te toaruaruraa e haaparuparu ia tatou. Mai te peu e ua paruparu roa to tatou tino, feruriraa, e aau, e mea fifi ia “faaherehere maite i te taime” no te mau hopoia pae varua—tae noa ˈtu te haapiiraa i te Bibilia, te haereraa i te mau putuputuraa Kerisetiano, e te pororaa. (Ephesia 5:15, 16) A haamanaˈo e te hinaaro ra te Faahema ia faarue tatou. E ere teie i te taime no te haamarirau aore ra no te haamoe e e tau ru ta tatou e ora nei! (Luka 21:34-36) E nafea outou e patoi ai i te faahemaraa e e ara ˈi? E hiˈo mai tatou e maha ravea o te nehenehe e tauturu.

“E pure tamau”

9 A turui i nia ia Iehova na roto i te pure. A haamanaˈo i to Iesu hiˈoraa i te ô i Getesemane. Ua aha oia i roto i te hepohepo uˈana o te aau? Ua ani oia i te tauturu a Iehova, e “mai te toto putua ra to ˈna hou i te mairiraa i raro i te repo” a pure ai oia ma te uˈana roa. (Luka 22:44) A feruri na. Ua ite maitai Iesu ia Satani. Ua ite Iesu mai te raˈi mai i te mau faahemaraa atoa ta Satani e faaohipa ra no te tutava i te faatopa i te mau tavini a te Atua. Aita râ Iesu i manaˈo e e maraa ia ˈna ia patoi ohie i te mau mea atoa ta te Faahema e tuu i mua ia ˈna. Mai te peu e ua taa i te Tamaiti tia roa a te Atua te faufaaraa ia pure i te Atua ia tauturu e ia haapuai ia ˈna, e hau atu â ïa tatou!—Petero 1, 2:21.

10 A haamanaˈo atoa e i muri aˈe i te faaueraa i ta ˈna mau pǐpǐ ia “pure tamau,” ua na ô Iesu e: “Ua tia hoi i te varua, e paruparu râ to te tino.” (Mataio 26:41) To vai tino ta Iesu e parau ra? E ere ïa to ˈna iho; aita e paruparu to to ˈna tino taata tia roa. (Petero 1, 2:22) Mea ê râ no ta ˈna mau pǐpǐ. No te huru tia ore e te hinaaro hara i tutuuhia mai, e hinaaro roa ratou i te tauturu no te patoi i te faahemaraa. (Roma 7:21-24) No reira Iesu i faaue ai ia ratou—e i te mau Kerisetiano mau atoa i muri aˈe ia ratou—ia pure no te ani i te tauturu ia faaû i te faahemaraa. (Mataio 6:13) Te pahono ra Iehova i tera mau pure. (Salamo 65:2) E nafea? Na roto e piti aˈe ravea.

11 A tahi, te tauturu ra te Atua ia tatou ia ite eaha te mau faahemaraa. E au te mau faahemaraa a Satani i te mau herepata i tuu-haere-hia i nia i te hoê eˈa poiri. Ia ore outou e ite atu, e nehenehe outou e topa i roto. Maoti te Bibilia e te mau papai bibilia, te faaite ra Iehova i te mau marei a Satani, a ore atu ai tatou e hema. I te roaraa o te mau matahiti, ua faaara tamau mai te mau papai neneihia e te mau porotarama tairururaa i te mau fifi atâta mai te mǎtaˈu i te taata, te morare ore, te nounou taoˈa, e te tahi atu mau faahemaraa a Satani. (Maseli 29:25; Korinetia 1, 10:8-11; Timoteo 1, 6:9, 10) Aita anei outou e mauruuru ra ia Iehova no te faaararaa mai i te mau ravea a Satani? (Korinetia 2, 2:11) E pahonoraa tera mau faaararaa atoa i ta outou mau pure no te ani i te tauturu ia patoi i te faahemaraa.

12 A piti, te pahono ra Iehova i ta tatou mau pure ma te horoa mai i te puai ia faaruru i te faahemaraa. Te na ô ra ta ˈna Parau e: ‘E ore te Atua e vaiiho noa ia outou ia [faahemahia], maori râ o te tia ia outou ia faaoromai ra; e faatupu atoa oia i te haapuraa i taua [faahemaraa] ra.’ (Korinetia 1, 10:13; MN) Eita roa te Atua e vaiiho ia uˈana roa te hoê faahemaraa, a ere atu ai tatou i te puai pae varua no te patoi atu—mai te peu e e turui noa tatou i nia ia ˈna. E nafea oia e ‘faatupu ai i te haapuraa’ no tatou? E ‘horoa oia i te [varua moˈa] i te feia i ani atu ia ˈna ra.’ (Luka 11:13; MN) E tia i tera varua ia tauturu ia tatou ia haamanaˈo i te mau faaueraa tumu bibilia, o te nehenehe e haapapu i ta tatou faaotiraa e rave i te mea tia e o te tauturu ia tatou ia rave i te mau faaotiraa paari. (Ioane 14:26; Iakobo 1:5, 6) E tia i tera varua ia tauturu ia tatou ia faahotu i te mau huru maitatai hinaarohia no te tinai i te mau hinaaro tano ore. (Galatia 5:22, 23) E tia atoa i te varua o te Atua ia turai i te mau hoa faaroo ia ‘haamahanahana ia tatou.’ (Kolosa 4:11) Aita anei outou e mauruuru ra e te pahono ra Iehova ma taua mau ravea î i te here ra i ta outou mau pure no te ani i te tauturu?

Ia au noa ta outou mau tiairaa

13 No te ara, e titauhia ia au noa ta tatou mau tiairaa. No te mau faaheporaa o te oraraa, e rohirohi tatou paatoa i te tahi taime. E mea tia râ ia haamanaˈo e aita roa ˈtu te Atua i fafau e e fanaˈo tatou i te hoê oraraa fifi ore i roto i teie nei faanahoraa tahito. I te mau tau bibilia atoa, ua roohia te mau tavini a te Atua i te ati, te hamani-ino-raa atoa, te veve, te hepohepo, e te maˈi.—Ohipa 8:1; Korinetia 2, 8:1, 2; Tesalonia 1, 5:14; Timoteo 1, 5:23.

14 I teie tau, e fifi atoa to tatou. E hamani-ino-hia paha tatou, e fifihia i te pae moni, e hepohepo, e maˈihia, e e ite i te tahi atu mau tupuraa mauiui. Ahiri e paruru semeio Iehova ia tatou i te mau ino atoa, eita anei te reira e turai ia Satani ia tâhitohito ia Iehova? (Maseli 27:11) E vaiiho iho â Iehova ia faahemahia e ia tamatahia ta ˈna mau tavini, e i te tahi taime ia pohe oioi atoa ratou i te rima o te mau enemi.—Ioane 16:2.

15 Eaha ˈtu â ta Iehova i fafau? Mai ta tatou i parau aˈenei, ua fafau oia e e haapuai oia ia tatou ia patoi i te mau faahemaraa atoa ta tatou e farerei, a tiaturi roa noa ˈi tatou ia ˈna. (Maseli 3:5, 6) Na roto i ta ˈna Parau, to ˈna varua, e ta ˈna faanahonahoraa, te paruru ra oia ia tatou i te pae varua, ma te tauturu ia tatou ia atuatu i to tatou taairaa e o ˈna. Maoti taua taairaa ino ore ra, e upootia tatou noa ˈtu e e pohe tatou. Aita e mea—te pohe atoa—e nehenehe e tapea i te Atua eiaha e haamaitai i ta ˈna mau tavini taiva ore. (Hebera 11:6) E i roto i te ao apî e fatata maira, e faatupu iho â Iehova i te toea atoa o ta ˈna mau parau fafau faahiahia o te mau haamaitairaa na te feia e here ra ia ˈna.—Salamo 145:16.

A haamanaˈo i na tumu parau

16 No te mau papu e tae noa ˈtu i te hopea, e titauhia ia haamanaˈo tatou i na tumu parau faufaa roa no nia i te faatiaraa te Atua i te ino. Mai te peu e i te tahi taime, e mea teimaha to tatou iho mau fifi ia hiˈohia e e hinaaro tatou e faarue, e mea maitai ia haamanaˈo tatou e ua mârô Satani i te tia-mau-raa o te mana arii o Iehova. Ua mârô atoa te Haavare i te paieti e te taiva ore o te feia haamori o te Atua. (Ioba 1:8-11; 2:3, 4) E mea faufaa aˈe na tumu parau e te ravea ta Iehova i maiti no te faaafaro i te reira, i to tatou iho ora. E nafea?

17 Maoti to te Atua faatiaraa maa taime i te ati, e tia ˈi ia vetahi ê ia farii i te parau mau. A feruri na: Ua mauiui Iesu ia noaa ia tatou te ora. (Ioane 3:16) Aita anei tatou e mauruuru ra no te reira? Ua ineine anei râ tatou i te faaruru i te ati maa taime â ia noaa ia vetahi ê te ora? No te mau papu e tae noa ˈtu i te hopea, e titauhia ia farii tatou e mea rahi aˈe to Iehova paari i to tatou iho paari. (Isaia 55:9) E faaore oia i te ino i te taime maitai roa ˈˈe no te faaafaro roa i na tumu parau e no to tatou maitai mure ore. E nafea ˈtu â hoi? Aita e parau-tia ore ta te Atua!—Roma 9:14-24.

“E haafatata ˈtu i te Atua”

18 No te haamanaˈo e e tau ru teie, e titauhia ia haafatata noa tatou ia Iehova. Eiaha roa e haamoe e te imi roa ra Satani i te tâpû i to tatou taairaa maitai e o Iehova. E hinaaro Satani ia tiaturi tatou e eita roa ˈtu te hopea e tae mai e aita e apî ia poro i te parau apî maitai aore ra ia pee i te mau ture aveia bibilia. Tera râ, ‘e haavare oia e e metua no te haavare.’ (Ioane 8:44) E titauhia ia faaoti papu tatou i te ‘patoi i te Diabolo.’ Eiaha roa ˈtu tatou e haafaufaa ore i to tatou taairaa e o Iehova. Te faaue maira te Bibilia ma te here e: “E haafatata ˈtu i te Atua, e na ˈna e haafatata mai ia outou.” (Iakobo 4:7, 8) E nafea outou e haafatata ˈtu â ˈi ia Iehova?

19 E mea faufaa roa te feruriruriraa i roto i te pure. Mai te peu e e mea teimaha te mau faaheporaa o te oraraa ia hiˈohia, a haamahora i to outou aau ia Iehova. Ia papu atu â ta outou mau aniraa, e ite ohie atu â outou i ta ˈna pahonoraa. E ere noa paha te pahonoraa i ta outou i manaˈo, ia hinaaro râ outou e faahanahana ia ˈna e e tapea i to outou taiva ore, e horoa ˈtu oia i te tauturu hinaarohia ia manuïa outou i te mau papu. (Ioane 1, 5:14) A ite ai outou i ta ˈna aratairaa i roto i to outou oraraa, e haafatata ˈtu â outou ia ˈna. E mea faufaa roa atoa ia taio e ia feruriruri i te mau huru maitatai e te mau eˈa o Iehova, tei faaitehia i roto i te Bibilia. E tauturu tera feruriruriraa ia outou ia ite maitai aˈe ia ˈna; e haaputapû i to outou aau e e faarahi i to outou here ia ˈna. (Salamo 19:14) E e tauturu tera here, hau aˈe i te tahi atu mea, ia outou ia patoi i te faahemaraa e ia ara.—Ioane 1, 5:3.

20 No te haafatata noa ia Iehova, e mea faufaa atoa ia haafatata noa tatou i to tatou mau hoa faaroo. E hiˈopoahia te reira i roto i te tuhaa hopea o teie buka rairai.

UIRAA O TE HAAPIIRAA

• Ua aha Iesu i roto i te faaheporaa uˈana roa a piri mai ai te hopea o to ˈna oraraa, e eaha ta ˈna i faaue i ta ˈna mau pǐpǐ ia rave? (Par. 1-4)

• No te aha Satani e tairi ai i te feia haamori o Iehova, e e nafea oia e faahema ˈi ia tatou? (Par. 5-8)

• No te patoi i te faahemaraa, no te aha e titauhia ˈi ia pure tamau tatou (Par. 9-12), ia au noa ta tatou mau tiairaa (Par. 13-15), ia haamanaˈo i na tumu parau (Par. 16-17), e ia “haafatata ˈtu i te Atua” (Par. 18-20)?

[Tumu parau tarenihia i te api 25]

Te tahi mau mea o te faatoaruaru

Ea/matahiti. Mai te peu e e maˈi tamau to tatou aore ra te taotia ra te matahiti rahi ia tatou, e hepohepo paha tatou no te mea eita ta tatou e nehenehe e tavini atu â i te Atua.—Hebera 6:10.

Peapea. E peapea paha tatou ia ite e aita ta tatou mau tutavaraa i roto i te pororaa i te Parau a te Atua e manuïa roa ra.—Maseli 13:12.

Manaˈo e mea faufaa ore tatou. No te rave-ino-raa ehia matahiti i te maoro, e tiaturi roa paha te hoê taata e aita o ˈna e herehia ra, e Iehova atoa.—Ioane 1, 3:19, 20.

Inoino. Mai te peu e ua inoino roa te hoê taata i te hoê hoa faaroo, e nehenehe oia e peapea roa a hinaaro atu ai e faaea i te haere i te mau putuputuraa Kerisetiano aore ra i roto i te pororaa.—Luka 17:1.

Hamani-ino-raa. E patoi, e hamani ino, aore ra e faaooo atu paha te tahi atu e ere hoê â haapaoraa ta outou.—Timoteo 2, 3:12; Petero 2, 3:3, 4.

[Hohoˈa i te api 26]

Ua faaue mai Iesu ia “pure tamau” no te patoi i te faahemaraa

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono