Ia au i te Bibilia
E titauraa anei te faaea-taa-noa-raa no te mau tavini kerisetiano?
MA TE taa maitai, te faaea-taa-noa-raa, te tiaraa ïa o te hoê taata aore i faaipoipohia. Teie râ, ia au i te buka ra The New Encyclopædia Britannica, “mea pinepine [taua parau ra] i te taaihia i te tiaraa taata faaea taa noa ei taata toroa, taata aravihi, aore ra taata itoito i te pae faaroo.” E au te parau ra “taata faaea taa noa” i “te feia aore i faaipoipohia no te mea ua fafau ratou i te hoê euhe moˈa aore ra i te hoê parau haapaeraa ia ratou iho aore ra no te mea e tiaturi ratou e mea maitai aˈe te reira no te hoê taata no to ˈna tiaraa aore ra to ˈna haapao maitai i te pae faaroo.”
I te tahi taime, ua faariro te tahi mau haapaoraa rahi i te faaea-taa-noa-raa ei titauraa no ta ratou mau ekalesiatiko. Teie râ, aita ˈtu haapaoraa a te Amuiraa faaroo kerisetiano i faariro i te faaea-taa-noa-raa ei tapao taa ê hau atu i te haapaoraa Katolika. I teie mahana, e au ra e te tupu ra te aimârôraa no nia i te parau o te faaea-taa-noa-raa Katolika. Ua tapao te vea ra The Wilson Quarterly e “ua horoa mai te mau tuatapaparaa e rave rahi i faatupuhia i roto i te mau ahuru matahiti i mairi, i te manaˈo hopea e, o te titauraa i te faaea-taa-noa-raa, te hoê titauraa no te mau perepitero Katolika mai te senekele 12 mai â, te tumu o te fifi o te ekalesia no te tihepu e te tapea i te mau perepitero.” Ia au i te taata tuatapapa i te pae totiale o Richard A. Schoenherr, “te patoi nei te mau tupuraa puai o te aamu e o te tauiraa i te pae totiale i te farii-noa-raa i te mau tane faaea taa noa ei perepitero Katolika.” Eaha te manaˈo o te Bibilia no nia i te faaea-taa-noa-raa?
Faaipoiporaa aore ra faaea-taa-noa-raa?
I roto i te roaraa o te aamu, eita e nehenehe e taiohia te mau tane e te mau vahine, i roto i te mau haapaoraa e rave rahi, tei maiti i te faaea taa noa. No te aha? Te rahiraa o te taime, no te mea ïa te tiaturi ra ratou e ua riro te mau mea pae tino, materia ei “vairaa o te ino.” Ua horoa mai te reira i te philosophia e e noaa te vai-mâ-raa i te pae varua na roto noa i te haapaeraa i te mau ohipa taatiraa atoa. E ere râ te reira i te manaˈo o te Bibilia. I roto i te Bibilia, e hiˈohia te faaipoiporaa mai te hoê ô mâ, e te moˈa no ǒ mai i te Atua ra. Te faataa maramarama ra te aamu o te Genese no nia i te poieteraa i te faaipoiporaa ei “mea maitai” i te aro o te Atua e oia mau eiaha roa ˈtu mai te hoê haafifiraa i te taairaa mâ i te pae varua e o te Atua.—Genese 1:26-28, 31; 2:18, 22-24; a hiˈo atoa i te Maseli 5:15-19.
E feia faaipoipohia te aposetolo Petero e te tahi atu â mau tavini a te Atua i mau na i te tiaraa mana i roto i te amuiraa kerisetiano matamua. (Mataio 8:14; Ohipa 18:2; 21:8, 9; Korinetia 1, 9:5) Te haamaramarama maitai maira te mau haapiiraa a te aposetolo Paulo ia Timoteo no nia i te nominoraa i te mau tiaau no te mau amuiraa, aore ra “episekopo.” Te papai ra oia e: “Ei taata hapa ore râ te episekopo e tia ˈi, ei taata vahine hoê.” (Na matou i papai faaopa; Timoteo 1, 3:2) A tapao na e aita roa ˈtu e manaˈo e mea tano ore no “te episekopo” ia faaipoipohia oia. Ua faaite noa Paulo e eita e tia ia rahi te vahine a “te episekopo”; mai te peu e mea faaipoipohia oia, ia hoê noa ta ˈna vahine. Oia mau, te horoa mai ra te Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, a McClintock e Strong, i teie manaˈo hopea: “Aita roa ˈtu e irava i roto i te F[aufaa] A[pî] e nehenehe e tatarahia ei opaniraa i te faaipoiporaa o te mau upoo faatere haapaoraa ia au i te ture evanelia.”
Noa ˈtu â e te hiˈo maitai roa ra te Bibilia i te faaipoiporaa, eita te reira e opani i te faaea-taa-noa-raa mai te peu e mea maitihia ma te tiamâ. Te faaitoito ra te Bibilia i te reira mai te hoê aveia maitai no vetahi. (Korinetia 1, 7:7, 8) Ua parau Iesu e e maiti mau â te tahi mau tane e te tahi mau vahine i te aveia o te faaea-taa-noa-raa. (Mataio 19:12) No te aha? E ere no te mea e te manaˈo ra ratou e te vai ra te hoê paeau viivii i roto i te faaipoiporaa o te faataupupu i to ratou haereraa i mua i te pae varua. Ua maiti ratou i teie aveia no te haamau noa i ta ratou mau tutavaraa i nia i te raveraa i to te Atua hinaaro i te anotau ta ratou i manaˈo ei mea ru.
Te aratairaa i te faaea-taa-noa-raa faahepohia
Ua taui râ te mau mea i roto i te mau senekele i muri aˈe i te tau o te Mesia. I roto i na senekele matamua e toru o to tatou tau, “te vai ra te mau tavini faaipoipohia e te mea faaipoipo-ore-hia,” ta David Rice ïa, te hoê taata no Dominika i vaiiho i te toroa perepitero no te faaipoipo, e faataa ra. I muri iho, ua haamata aˈera te feia i parau e e Kerisetiano ratou i te hema ˈtu i ta te hoê papai buka i te pae faaroo i faataa ei “anoiraa manaˈo Heleni e Bibilia” o tei horoa mai i te hoê hiˈoraa hape no nia i te melo taatiraa e te faaipoiporaa.
Ua pee noa iho â râ vetahi i te faaea-taa-noa-raa ia “noaa [noa] te tiamâraa taatoa no te pûpû [ia ratou iho] no te ohipa a te basileia o te Atua.” Mea hau atu â râ te tahi atu â i te turaihia e te mau philosophia etene ta ratou i farii. Te parau ra te buka ra The New Encyclopædia Britannica e: “Ua fa mai te hoê tiaturiraa e e haaviivii te taatiraa i te pae tino e eita e tuea i te vai-moˈa-raa [i roto i te ekalesia e parau ra e e Kerisetiano oia] ei tumu matamua no te faaea-taa-noa-raa.”
I te senekele 4, ta Rice ïa e parau ra, ua “opani [te ekalesia] i te hoê perepitero i faaipoipohia ia rave i te taatiraa i te pae tino i te ahiahi hou te mahana e faatupu ai oia i te Euhari.” I to te ekalesia haamataraa i te faatupu i te Euhari i te mahana taitahi, mea titauhia ïa i te mau perepitero ia haapae i te taatiraa i te mau mahana atoa. I muri aˈe, ua opani-roa-hia ˈtura te faaipoiporaa o te mau perepitero. Ua riro mai nei te faaea-taa-noa-raa ei mea faahepohia no te mau taata atoa e riro mai ei ekalesiatiko i roto i te ekalesia.
Ua faaara te aposetolo Paulo no nia i te hoê tupuraa mai teie. Ua papai oia e: “Ua parau papu mai te Varua e ia tae i te mau tau hopea e faarue te tahi pae i te faaroo e e maiti ratou i te faaroo atu i te mau varua haavare e te mau haapiiraa tumu no ǒ mai i te mau diabolo ra . . . E parau ratou e mea opanihia te faaipoiporaa.”—Timoteo 1, 4:1, 3, Bible de Jérusalem.
“E haapapuhia te huru parau-tia o te paari na roto i ta ˈna mau ohipa,” ta Iesu Mesia ïa i parau. (Mataio 11:19, MN) Ua haapapuhia te huru maamaa o te fariu-ê-raa i te mau faatureraa a te Atua na roto i ta te reira mau ohipa aore ra mau faahopearaa. Ua titorotoro te papai buka ra o David Rice i te mau perepitero e rave rahi na te ao nei no nia i te tumu parau o te faaea-taa-noa-raa faahepohia. Ua parau vetahi o ta ˈna i paraparau atu e: “E faaea noa oe i roto i te toroa perepitero, e rave oe i te mea maitai roa ˈˈe ta oe e nehenehe, e ma te ite-ore-hia, a fanaˈo atu i te mau vahine itoito i te pae faaroo o te umere ia oe e te hinaaro e taati ia oe.”
Ma te faahiti i te Mataio 7:20, te na ô ra o Rice e: “‘E ite hoi outou ia ratou i ta ratou i faahotu mai,’ ta Iesu ïa i parau.” I muri iho, te horoa maira oia i to ˈna manaˈo no nia i te faahopearaa ino o te faaea-taa-noa-raa faahepohia: “Ta te faaea-taa-noa-raa faahepohia i faahotu mai, o te mau tausani ïa tane e ora nei toopiti oraraa, te mau tausani vahine ua ino roa to ratou oraraa, te mau tausani tamarii i faaruehia e to ratou metua tane perepitero, taa ê noa ˈtu i te mauiui e itehia nei e te mau perepitero.”
E haamaitairaa no ǒ mai i te Atua ra te faaipoiporaa tura. Ua itehia ˈtura ïa e mea ino te faaea-taa-noa-raa faahepohia no te pae varua. I te tahi aˈe pae, noa ˈtu e e ere te reira i te mea faufaa no te vai-moˈa-raa e te faaoraraa, ua haapapuhia e ua riro te faaea-taa-noa-raa i maitihia ma te tiamâ ei huru oraraa maitai e te mauruuruhia i te pae varua no te tahi pae.—Mataio 19:12.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 26]
Life