Te mimi oviri opatapata—Te mimi vitiviti roa ˈˈe
NA TE PAPAI VEA A A ARA MAI NA! I KENYA
UA TAU te veavea i nia i te mahora aihere i ǎhu roa. Ua faatano mâua i ta mâua hiˈo fenua i nia i te hoê nǎnǎ zabi (piihia gazelle Thomson), a anaana noa ˈi to ratou aoao toretore auro i raro aˈe i te mau hihi hopea o te mahana e topa ra. Aita i atea roa, ma te apae i nia i te hoê ofaaraa ro amu raau, te tamoemoe atoa ra te tahi i taua nǎnǎ ra. O te hoê ïa mimi opatapata ufa e to ˈna mau fanauˈa. Ua hiˈopoa maite to ˈna mata rearea i te ohipa e tupu ra. Ma te hitimaue, ua etaeta aˈera to ˈna mau uaua, e ua tia mǎrû noa maira oia ma te tapiri atu i pihai iho i te nǎnǎ. E au ra e ua ite to ˈna mau fanauˈa e e tia ia ratou ia tiai ia hoˈi mai oia.
Ma te haapao maitai, ua faanuu noa ˈtura oia i mua, ma te tapuni i roto i te mau uruaihere iti e te mau aihere roroa. Mea mǎrû e te papu ta ˈna huru haere. Tau 200 metera i te animala ta ˈna e opua ra e haru, ua mau taue atura oia. Ua nânâ hoi te hoê zabi i to ˈna mata i nia e te hiˈo noa maira i to ˈna pae; ua amu faahou atura oia i te aihere. Ua haafatata faahou atura te mimi oviri. Ua tapiri atu â oia tau 50 metera i pihai iho i te mau animala tâuˈa ore, hou oia i opua ˈi e horo. Mai te hoê uaua i pee taue, ua horo vitiviti atura oia i roto i te arehurehu. Ua horo nane noa ˈtura te nǎnǎ zabi na te mau vahi atoa, tera râ, aita te mimi i faarue i to ˈna mata i nia i te animala o ta ˈna i maiti. Ua horo haapuai atura oia na roto i te mahora, ma te piri noa ˈtu i te zabi e horo vitiviti ra.
Ua horo noa ˈtura te animala i riaria roa ma te tioioi haere ia ore oia ia roaa i te mimi oviri e tapapa ra ia ˈna, noa ˈtu râ ta ˈna mau tamataraa, aita ta ˈna e hororaa i mua i te vitiviti e te aravihi o te mimi. I muri iho, hoê metera paha i pihai iho i te animala e haruhia e ana, ua faatoro atura te mimi oviri i to ˈna avae mua, no te haamarua i te zabi. I tera râ taime, ua tutaperepere oia. Mai te amoraa mata, ua moe atura te zabi.
Ma te paupau te aho, ua haamǎrû maira te mimi oviri opatapata e ua faaea roa ˈtura, ua parahi, e ua hiˈo atura i to ˈna mau fanauˈa i poia roa. Ua hiˈo atura vau i ta ˈu vahine ma te maere. No mataitai noa ˈtura mâua i te vitiviti puai o te mimi oviri opatapata maere mau.
E mimi vitiviti
E nehenehe mau â te mimi oviri opatapata e horo i te vitivitiraa o te mataˈi. Ma te maere mau, e nehenehe oia e vai hauti ore noa e i roto e piti tetoni, e horo puai e raea-roa-hia ˈtu ai e 65 kilometera i te hora! E nehenehe e naeahia ia ˈna te vitivitiraa 110 kilometera i te hora! O te animala vitiviti roa ˈˈe ïa i nia i te fenua. Ia faaauhia, e nehenehe te hoê puaarehenua tataˈu e naea hau rii atu i te 72 kilometera i te hora, e te urî lévrier, tau 65 kilometera i te hora. E nehenehe râ te mimi oviri opatapata e horo i taua vitivitiraa maere mau ra, no te tahi atearaa poto noa.
Mea puroroa noa te tino o te mimi oviri opatapata, e to ˈna mau avae roroa e te pararai, e to ˈna atoa tua apoopoo e te hauti ohie noa. Na to ˈna aero roa opatapata e faaaifaito i to ˈna tino ia tipuu e ia fariu anaˈe oia ma te vitiviti rahi. Ia horo anaˈe oia i to ˈna vitivitiraa puai roa ˈˈe, e nehenehe oia e ouˈa i te atearaa hau atu i te 6 metera. Te tumu o teie vitiviti to ˈna, o to ˈna ïa mau avae taa ê roa; e au aˈe to ratou hamaniraa i to te urî i to te mimi. E faaohipa oia i to ˈna mau maiuu no te mau maitai i nia i te repo ia rahi atu â te puai umeraa.
Animala opatapata haviti mau
Mea taa ê roa e mea haviti mau te hohoˈa mata o te mimi oviri opatapata. E piti reni ereere huˈa roa e hutihia mai mai te mata e tae atu i te hiti o te vaha, mai te mea ˈtura e te mihi ra oia e ua peapea roa oia. Patapatahia e te mau tafetafeta iti, mea potopoto to ˈna huruhuru e mea uteute maereere rii i nia i te tino, mea uouo rii râ i nia i te opu. Mea pao aˈe te peni o te mau fanauˈa i te fanauraa e mea roroa e te purupuru maitai to ratou huruhuru ninamu marehurehu mai te afii e tae atu i te aero.
Mai te maniania aore ra te taˈi teitei o te manu, te pii o te mimi oviri opatapata. E faaroohia to ˈna taˈi i te atearaa e piti kilometera, e e faaoto oia i teie pii no te faaara i to ˈna mau fanauˈa aore ra i te tahi atu mau mimi oviri opatapata.
E animala mǎrû e te hau te mimi oviri opatapata ia faaauhia i te tahi atu mau mimi oviri mai te liona e te mimi oviri tafetafeta. Ia paia maitai oia, e ooro oia mai te hoê mimi fare rahi. E faaau ohie noa oia i te taata e ua faarata-atoa-hia na oia. Parau mau, e ere te mimi oviri opatapata i te piafare. Ia paari anaˈe oia, e raeahia oia e 45 kilo aore ra hau atu, e e nehenehe to ˈna niho e to ˈna mau maiuu ooi maitai, e faariro ia ˈna ei animala atâta—te tia ia haapao-maitai-hia.
Eita te mimi oviri opatapata e fanauhia mai ma te aravihi e auau i te animala, e e tia te fanauˈa ia faaineine-maitai-hia e te ufa. Ia paari anaˈe mai te hoê fanauˈa i roto i te hoê aua animala, e erehia oia i to ˈna aravihi no te auau e no te tapapa i te animala e haruhia e ana. Ia amu amui anaˈe te ufa e te mau fanauˈa, e tamaa ïa ratou ma te hau, ma te ore e maniania e e taputô mai tei ite-pinepine-hia ia tamaa te mau liona. Ua itehia na e, i te mau vahi mǎrô, e amu atoa te mau mimi oviri opatapata i te mau mereni pape maitai.
Ua maere roa te mau ratere i haere e mataitai i te mau aua animala i Afirika, i te mǎtaˈu ore o teie mau mimi taehae ore. E ite-pinepine-hia te hoê mimi oviri opatapata paari ia faafaaea i raro aˈe i te mǎrǔmǎrǔ o te hoê pereoo faauta ratere, aore ra ia ouˈa mai i nia i te tapoˈi matini pereoo a mataitai atu ai na roto i te hiˈo, i te mau ratere i hitimahuta e, mea pinepine, i mehameha roa.
Te aupururaa a te metua
E nehenehe te mimi oviri opatapata ufa e fanau e ono aˈe fanauˈa huˈa roa. E paruru oia ia ratou ma te itoito e e tapuni oia ia ratou, ma te taui pinepine i to ratou vahi i roto i te mau avaˈe matamua. Teie râ, noa ˈtu te mau tutavaraa a te mau mimi oviri opatapata ufa no te paruru i to ratou mau fanauˈa, e au ra e hoê noa fanauˈa i nia i te toru o te ora e o te paari roa mai.
E ere i te mea ohie no te mama mimi oviri opatapata ia aupuru i to ˈna mau fanauˈa. Mea oraora maitai ratou e mea hauti roa atoa. E pinepine te mau fanauˈa i te faatihaehae i te aero o to ratou mama e faafaaea ra e i te ouˈauˈa noa ia tairiiri oia i to ˈna aero mai tei matauhia e te mau mimi. E hauti taputô ratou, e hohoni, e e tapapa ratou i te tahi e te tahi, e e pinepine, eita ratou e tâuˈa rahi roa i te mau animala haharu.
Te auauhia ra te animala auau
I roto i te natura, mea rahi te enemi o te mimi oviri opatapata, mai te liona, te mimi oviri tafetafeta, e te mau hiena. Teie râ, o te taata te enemi atâta roa ˈˈe o te mimi oviri opatapata. E taoˈa moni rahi to ˈna huruhuru patapata haviti mau, no te hamani i te ahu, te vauvau tahua, e te mau taoˈa re. Ua haruhia e ua faaineinehia na teie animala vitiviti no te ohipa auau faaanaanataeraa noa. No te mea e eita oia e fanau ia tapeahia oia i roto i te aua animala, ua imihia te mimi oviri opatapata na to ˈna mau vahi faaearaa atoa no teie nei mau tumu. Ua haafifi atoa te ereraa i to ˈna vahi faaearaa, i te oraraa o te mimi oviri opatapata, no reira, i Afirika Hitia o te râ, e itehia oia fatata i roto anaˈe i te mau aua animala.
I te matahiti 1900, ua taiohia tau 100 000 mimi oviri opatapata i roto e 44 fenua. I teie nei, peneiaˈe tau 12 000 anaˈe paha e toe nei i roto e 26 fenua, i Afirika iho â râ. Te imihia nei te mau ravea no te paruru i teie mimi opatapata haviti mau, teie râ, te iti noa ˈtura ratou.
Te manaˈo nei vetahi e e mou roa paha te mimi oviri opatapata. Teie râ, mea oaoa ia ite e te fatata maira te tau i reira te taata e farii taatoa ˈi i ta ˈna hopoia no ǒ mai i te Atua ra, e aupuru, e paruru, e e “mana . . . i nia iho i te mau mea atoa e nee haere i nia iho i te fenua nei.” (Genese 1:28) I tera tau anaˈe e papuhia ˈi e e fanaˈo te mau taata i teie mau mimi haviti roa mai te mimi oviri opatapata i nia i te fenua nei e a muri noa ˈtu.