VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g96 8/2 api 16-19
  • Te mouˈa otahi Cervin

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mouˈa otahi Cervin
  • A ara mai na! 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau puhaparaa matamua
  • Rahi noa ˈtu te anaanatae i te ite aivanaa no nia i te natura
  • Ua taeahia te mouˈa Cervin!
  • Te hoê hoo rahi mau
  • Te mau mea atâta
  • O Kilimanjaro—Te tapoˈi o Afirika
    A ara mai na! 1997
  • Te hoê mouˈa o te “hautiuti”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
A ara mai na! 1996
g96 8/2 api 16-19

Te mouˈa otahi Cervin

NA TE PAPAI VEA A A ARA MAI NA! I HELEVETIA

“HOÊ anaˈe Cervin i nia i te fenua atoa nei; HOÊ anaˈe mouˈa mea aifaito maitai to ˈna mau huru. Auê mataitairaa faahiahia mau e!” O ta Guido Rey ïa i parau, e taata tauma mouˈa oia no Italia.

Oia mau, e tupuai hau roa ˈˈe i te faahiahia te mouˈa Cervin, te hoê o te mau mouˈa tuiroo roa ˈˈe i te ao nei. E ere paha te hohoˈa i nia i teie mau api i te hohoˈa matamua o ta outou i ite no nia i teie mouˈa maere mau.

Tei te pae o Italia e o Helevetia te mouˈa Cervin e au i te hoê patu oeoe, hoê ahuru kilometera te atea i te pae apatoa tooa o te râ o te oire iti no Zermatt, i Helevetia, te oire i mairihia ˈi te iˈoa o teie tupuai mouˈa. E naea oia e 4 478 metera te teitei i roto i te raˈi e e piti tupuai to ˈna 100 metera i te atea.

Noa ˈtu e e tuhaa oia no te mau Alpes no Ropu, te mouˈa Cervin anaˈe i to ˈna vairaa, aita ˈtu e mouˈa tapiri. Na te reira e faataa ra i te mataitairaa haviti mau o te mouˈa na te mau pae atoa e e faariro ia ˈna ei hohoˈa nehenehe mau.

Ua faataa vetahi pae ma te tano i te mouˈa Cervin ei mouˈa tei taraihia mai te hoê pou oeoe. Te hohora ra oia i to ˈna mau pae e maha i na pu mataˈi rarahi e maha, ua faataa-ê-maitai-hia na pae tataitahi e te hoê tupuai.

Noa ˈtu to ˈna rahi, eita te mouˈa Cervin e poˈi-noa-hia e te hiona. I te hopea o te tau uaaraa tiare, e tahe te haapueraa hiona e te pape toetoe paari i nia i to ˈna mau mato tarere teitei no te veavea o te mahana. I raro mai, e pupuni te mau taheraa pape toetoe paari i te pae hitia o te râ e i te pae apatoerau tooa o te râ i nia i te mouˈa mai te hoê hatua uouo ra te huru e haaati ra i to ˈna tauupu i te matahiti taatoa.

Ua uiui e rave rahi feia mataitai e mea nafea teie mouˈa faito ore i te faraa mai. Aita e haapueraa taoˈa paparari na pihai iho i to ˈna tumu ei mau toetoea materia tei faaohipahia no te tarai ia ˈna. Ua iriti-ê-hia paha taua mau taoˈa paparari ra i te roaraa rahi o na tausani matahiti o to ˈna vairaa mai. Auê ïa mana puai mau o te natura o tei hamani i teie mataitairaa haviti mau e!

Te mau puhaparaa matamua

Ua faaea-ê-hia na te afaa no te mau Alpes o te aratai i te tumu o te mouˈa Cervin i te tau o te Hau emepera no Roma. Te faatia ra te aamu e i te matahiti 100 hou to tatou tau, ua tauma te tenerara roma o Marius na te Eˈa Theodul, i te pae hitia o te râ o te mouˈa Cervin, e 3 322 metera te teitei. Ua faaohipa-atoa-hia teie eˈa o te mouˈa i te Anotau no Ropu no te afairaa i te mau taoˈa no apatoa mai i te pae apatoerau.

I taua mau taime ra ua hiˈo te mau taata o taua vahi ra i te mouˈa Cervin ma te tura rahi, e ma te mǎtaˈu tupapau rii atoa. Eita roa ˈtu ratou e tamata i te tauma i nia i te mouˈa, ua manaˈo na hoi ratou e te faaea ra te Diabolo iho i reira! O vai atu â o te taora ˈtu i raro i te pape toetoe paari e te mau hororaa hiona e te mau ofai e ua rahi aˈe hoi i te mau fare?

Rahi noa ˈtu te anaanatae i te ite aivanaa no nia i te natura

Ua anaanatae-rahi-hia i muri aˈe te mea o ta taua mau taata haehaa ra i ape no to ratou mǎtaˈu i roto i te totaiete teitei no Beretane. Ua haamata te anaanatae i te pae o te ite aivanaa i te rahi, o tei turai i te feia hiˈopoa ia tauma i nia i te mau mouˈa no te tahi mau tuatapaparaa i roto i taua mau tuhaa o te ite ra mai te tuatapaparaa i te huru o te fenua, te tuatapaparaa i te hohoˈa o te fenua, e te tuatapaparaa i te mau raau tupu.

Inaha, i te matahiti 1857 ua haamauhia te Pu no te mau Alpes i Lonedona, e e rave rahi mau taata ona no Beretane tei tere atu i Farani, i Italia, aore ra i Helevetia no te apiti atu i roto i te taumaraa i nia i te mau Alpes. Ua tauma te feia au i teie ohipa i nia i tera tupuai e tera tupuai, e tae noa ˈtu i nia i te Mont Blanc. Noa ˈtu e teie te mouˈa teitei roa ˈˈe i Europa e 4807 metera te teitei, mea ohie aˈe hoi no te feia tauma i te mouˈa Cervin.

Aita teie mau tutavaraa atoa i rave-noa-hia no te ite aivanaa no nia i te natura. Ua faaôhia te nounou tiaraa. E tumu rahi to te tuirooraa ei taata matamua, te itoito roa ˈˈe, e te aravihi roa ˈˈe. I taua taime ra i Beretane, te auraa matamua o te taˈo ra “tuaro” oia hoi te taumaraa i nia i te mouˈa.

Ua riro te tau veavea o te matahiti 1865 ei tau rahi roa ˈˈe no te taumaraa i nia i te mouˈa, e i nia iho â râ i te mouˈa Cervin. Ua riro teie patu oeoe maere mau ei hoê o te mau tupuai hopea o tei ore i taumahia aˈenei. Ua manaˈohia e eita e manuïa, e ua patoi atoa te mau aratai no taua vahi ra i te tamata. Teie to ratou manaˈo, ‘Te tahi atu tupuai—eiaha râ te mouˈa Cervin.’

Aita râ te taumaraa i nia i te mouˈa Cervin i apehia. I te omuaraa o te mau matahiti 1860, ua taumahia e rave rahi mau tupuai o te mau Alpes. Ua haapii mai te feia tauma mouˈa na roto i te aravihi tei noaa ia ratou e ua haamau i te mau ravea apî. I te 20raa o to ˈna matahiti, ua tonohia o Edward Whymper no Beretane mai i Helevetia e te hoê taata papai no Lonedona no te peni i te mau hohoˈa o te mau Alpes no te nenei atu i roto i te hoê buka no nia i te reira. Ua anaanatae roa o Whymper i te mau mouˈa, e riro mai nei te ohipa tauma ei mea au-roa ˈˈe-hia e ana. Ua tauma oia i nia e rave rahi mau tupuai i Farani e i Helevetia e ua rave oia e rave rahi mau tutavaraa no te tauma i nia i te mouˈa Cervin. Aita râ i manuïa.

Ua taeahia te mouˈa Cervin!

I te pae hopea, i te avaˈe tiurai 1865 ua putuputu e toru pǔpǔ tauma mouˈa taa ê i Zermatt—ma te manaˈo papu e tauma i nia i te mouˈa Cervin. Ua ru ratou i taua taime ra no te hoê pǔpǔ no Italia e opua ra e na mua ia ratou, ua faaoti na pǔpǔ e toru i te taamu ia ratou na roto i te hoê cordée, aore ra reni taata tauma mouˈa tei taamu ia ratou i te taura hoê. E hitu ïa taata i roto i taua pǔpǔ ra—o Edward Whymper raua te Lord Francis Douglas, o Charles Hudson raua to ˈna hoa apî o Hadow—no Beretane anaˈe ratou paatoa—e e piti taata no Helevetia e te hoê aratai no Farani o ta ratou i tihepu.

Ma te faarue ia Zermatt i te poipoi o te 13 no tiurai, ua haafatata mǎrû noa ratou i te mouˈa mai te pae hitia o te râ e ua ite ratou e mea ohie aˈe ia tauma i nia i taua mau tuhaa haehaa ra. Ua faatia ratou i to ratou fare ie i te hoê teiteiraa e 3300 metera e ua faafaaea ratou ma te ru ore i te toea o taua mahana maitai ra.

I poipoi aˈe, 14 no tiurai, na mua ˈˈe i te hitiraa mahana, ua haamata ratou i te tauma. Ua faaohipahia te taura i te tahi maa taime noa. Mea fifi aˈe vetahi mau tuhaa i te tahi, pinepine râ i te itea mai ia ratou te eˈa maitai aˈe no te ape i te mau haafifiraa rahi. I muri aˈe e piti taime faafaaearaa, ua naeahia ia ratou i te tuhaa fifi roa ˈˈe. Ua î na 70 metera e toe ra i te hiona, e i te 45 minuti mairi i te hora 1 i te avatea, ua tae ratou i te tupuai mouˈa. Ua taeahia te mouˈa Cervin!

Aita te tupuai i taahihia aˈenei e te taata, e au ra e o ratou te mau taata matamua. Auê ïa manaˈo horuhoru e! Fatata hoê hora te maoro, ua mataitai te pǔpǔ tei upootia na te mau pae atoa ma te maere rahi, i muri iho ua ineine ratou no te pou. Mea atea roa i muri te feia tauma mouˈa no Italia o tei tamata i te tauma i taua atoa mahana ra e ua hoˈi ratou i to ratou iteraa e ua pau ratou.

Te hoê hoo rahi mau

E hoo rahi mau râ ta te upootiaraa a te feia tauma mouˈa i aufau. A haere ai na te hoê eˈa fifi mau no te pou, ua taamuamu ratou ia ratou iho, to mua roa te aratai aravihi roa ˈˈe. Noa ˈtu to ratou ara maite, ua hee te taata apî roa ˈˈe o te pǔpǔ e ua topa oia i nia i te taata i raro mai ia ˈna, ma te faatopa na muri mai ia ˈna na taata i nia ˈˈe ia ˈna. Ma te faaarahia e te hoê tuô, ua nehenehe na taata hopea e toru e tapea i nia i te tahi mato. Ua motu râ te taura, e i roto i te hoê taime poto noa, ua moe roa na taata matamua e maha i roto i te vahi topa tarere.

No te mea eita e nehenehe e hautiuti faahou, ua faaea noa o Edward Whymper e na aratai toopiti no Helevetia i roto i te hoê tupuraa fifi mau. Ua tia ia ratou ia puhapa i taua po ra e ia hoˈi atu i Zermatt i te mahana i muri iho. Ua riro oioi ïa te hanahana o te mahana ei ati o tei tapao i te feia i ora mai no te toea o to ratou oraraa.

Ua itehia mai e toru o na tino e maha i muri aˈe mai te hoê taheraa pape toetoe paari e 1 200 metera i raro mai i te vahi i tupu ai te ati. Aita roa ˈtu te maharaa, o Lord Douglas, i itehia mai.

E ere ratou te feia hopea tei pohe i nia i te mau vahi pahee o te mouˈa Cervin. Noa ˈtu e ua haamau-maitai-hia e rave rahi mau taura i roto i te mato i nia i te mau eˈa rave rau no te tauma aore ra no te nee haere, no te ǒaǒa, na roto i te mau afaraa mato, e noa ˈtu te aravihi rahi e te mau mauhaa maitatai roa ˈtu â a te feia tauma mouˈa, tau 600 taata tei pohe i nia i teie noa mouˈa.

Te mau mea atâta

Hoê mea atâta mau â o te huru ïa o te mahana. E nehenehe oia e taui oioi noa. Mea maitai paha te mahana i te omuaraa, hou râ a haapao ai te hoê taata i te reira, e nehenehe te rupehu meumeu aore ra te mau ata pouri e haaati i te patu oeoe e e nehenehe te hoê vero riaria mau e tupu. E apitihia paha te reira e te mau anaparaa uira e te patiri mehameha mau, e tae noa ˈtu te hoê mataˈi rorofai, e i te pae hopea e topa te hiona puai. E tupu teie mau mea atoa i te hoê mahana maitai o te tau veavea!

Mai te peu e e faaruru te feia tauma mouˈa i teie tauiraa o te huru tupuraa, e tia ia ratou ia taoto i te po i rapaeau, peneiaˈe i nia i te hoê vahi iti i reira noa ratou e nehenehe ai e tia. E nehenehe te anuvera e topa i te faito toetoe rahi. E vahi topa tarere to raro. Ahiri e nehenehe e aroha atea noa ˈtu te mouˈa Cervin!

Te tahi atu mea atâta oia hoi ia topa anaˈe te mau ofai. I te tahi taime na te feia tauma mouˈa iho e faatopa i te mau ofai ma te manaˈo-ore-hia. I roto râ i te rahiraa o te mau tupuraa, na te mau ofai iho â e topa mai. Te mau tauiuiraa o te anuvera, te pape toetoe paari e te hiona, te ûa puai, e te mahana veavea, e tae noa ˈtu te mau mataˈi puai e haaati ra i te mouˈa Cervin, e ohipa te reira i nia i te mau mato, e e parari te mau tuhaa rarahi. E vai noa ratou i te tahi taime i reira e rave rahi matahiti, mai te hoê anairaa mereti rahi, e faahauti râ te mau heeraa hiona ia ratou i te pae hopea e e topa atu ai.

Ua maere roa e rave rahi feia tauma mouˈa e ua tupu noa te reira tau tausani matahiti e ua tapea noa te mouˈa i to ˈna huru oeoe rairai, e aita e tapao tauiraa i nia i to ˈna huru. Ia faaauhia râ i te 2,5 miria metera tuea ofai o tei numerahia, aita te mau ofai e topa ra i navai no te taui i to ˈna huru. Noa ˈtu râ, e haapepe e e haapohe ratou i te taata.

I roto i te area taime, ua riro te taumaraa i nia i te mouˈa Cervin ei ohipa te tia ia ravehia e te rahiraa. Ua haere vetahi mau aratai i nia i to ˈna tupuai tau hanere taime. Oia atoa, te faatupu faahou ra e rave rahi mau tane e mau vahine i te upootiaraa, ma te maiti i te hoê eˈa taa ê i te taime tataitahi.

Te vai atoa ra te feia o te tamata ra i te tauma, o te faˈi nei e mea ino anei te mau huru tupuraa aore ra aita to ratou iho e aravihi, e ere i te mea pautuutu, aore ra aita te faaineineraa i navai. Eita ïa ratou e tamau noa, e vaiiho râ ratou i te feruriraa tia ia upootia i nia i te tuiroo ia “taeahia” te mouˈa Cervin.

Teie râ, i to outou iteraa i teie mouˈa maere mau i roto i te mau hohoˈa tei patahia aore ra tei tavirihia aore ra i to outou tiaraa i pihai iho ma te haafaahiahia a mataitai ai i to ˈna mau ǔ haviti mau i te hitiraa aore ra i te toparaa mahana, ua haamanaˈo paha outou i te Taata tarai Rahi. Ma te faatura hohonu i te mea o ta ˈna i hamani, ua parau paha to outou mafatu i te mau parau a te Salamo 104:24: “Aita te huru rau o ta oe ra ohipa, e Iehova! e mau ravea paari anaˈe â ta oe! Ua î te fenua nei i ta oe ra taoˈa.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono