E nehenehe anei te taoˈa rahi e hoo mai i te oaoa?
E AU ra e aita te moni rahi e faaoaoa ra i te taata. Te parau ra te vea Psychology Today e: “I nia aˈe i te otia o te veve, ia rahi te moni e taairaa iti roa to te reira ma te maere mau e to tatou oaoa.”
Ua haapapuhia te reira i roto i te hoê tabula no te feia pohe a te vea New York Times no te 29 no Atopa 1993 ra i roto i te upoo parau: “Ua pohe Doris Duke, vahine taoˈa rahi, 80 matahiti to ˈna, aita ta ˈna faufaa rahi i faaoaoa ia ˈna.” Te faatia ra taua tumu parau e: “I te maororaa i te hoê ahiahi i Roma, i te matahiti 1945, ua parau o Duke i te hoê hoa no ˈna, e 33 matahiti to ˈna i taua taime ra, e i te tahi mau taime ra ua riro ta ˈna taoˈa rahi ei haafifiraa no te oaoaraa.”
“I te tahi taime, ua fifihia vau no taua moni rahi ra,” o ta Duke ïa i faaite i te hoê hoa. “I to ˈu haereraa e rave rahi taime na muri i te hoê tane, e parau mai oia i to ˈna here rahi ia ˈu. Nafea râ vau e ite ai e te here mau ra oia ia ˈu?” Ua tapao te vea ra Times e: “Te faaite ra ta ˈna mau parau i taua po ra e e ua haafifi-mau-hia to ˈna oraraa e ta ˈna faufaa rahi.
Hoê â huru atoa no Jean-Paul Getty, hoê taata moni tuiroo o te ao nei, ua parau oia e: “Aita e tuatiraa to te moni e te oaoa. E tuatiraa paha to te reira e te oaoa ore.” E o Jane Fonda, te hoê vahine hauti teata tuiroo no Hollywood, o tei fanaˈo i roto i te mau matahiti 1970 hoê afa mirioni dala marite na roto i te hohoˈa, ua parau oia e: “Ua noaa hoi ia ˈu te mau huru taoˈa materia atoa. Aita râ hoi to ˈna e faufaa. Hoê â rahiraa taote i te pae no te feruriraa e te mau vahi hapuraa pape e itehia i ô nei, ma te ore hoi e faahiti i te parau no nia i te mau faataaraa e te mau tamarii mea riri roa na ratou i to ratou mau metua.”
Eita te taoˈa rahi anaˈe e afai mai i te oaoa, aita atoa te veve rahi mau. Ua parau te hoê taata paari e mea maoro aˈenei e: “Eiaha e tuuhia mai te veve e te taoˈa rahi ia ˈu nei.” (Maseli 30:8, 9) Ua tapao te tahi atu taata papai Bibilia i te mea e hinaarohia e te hoê taata no te oaoa oia hoi te “paieti e te mauruuru. Aita roa hoi a tatou e taoˈa i hopoi mai i teie nei ao; e ua itea-papu-hia hoi e aita roa e taoˈa e tia ia hopoi atoa ia haere ê tatou ra. E teie nei, e maa ta tatou, e te ahu, ia mauruuru tatou i te reira.”—Timoteo 1 6:6-10.