Te uiui nei te mau taurearea...
E tia anei ia ˈu ia bapetizo?
TEI ROTO o Suzanne, 13 matahiti, i te pae hopea o to ˈna maˈi mariri ai taata i to ˈna haereraa ˈtu i te tairururaa a te mau Ite no Iehova, e aita hoi o ˈna i ite e tera ta ˈna tairururaa hopea. Aita hoi o ˈna i ite e e pohe oia hoê ahuru noa mahana i muri aˈe. Teie râ, aita roa ˈtu to ˈna mariri ai taata i tapea ia ˈna ia faatupu i to ˈna hinaaro faufaa roa ˈˈe oia hoi: te bapetizoraa ia ˈna ei Ite no Iehova e ei pǐpǐ na Iesu Mesia.
I te mau matahiti i mairi aˈenei, e mau tausani mau taurearea i roto i te faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova tei faaite, ia au i te hiˈoraa o Suzanne, e te haafaufaa ra ratou i te haamaitairaa o te bapetizoraa. Teie râ, te mǎtaˈu nei paha outou i te raveraa i teie huru tiaraa papu maitai. Eiaha no te mea e aita outou e tiaturi ra i te mau parau mau bibilia o tei haapiihia mai. Te haere nei outou i te mau putuputuraa kerisetiano e te rave tamau atoa ra outou i te ohipa faaiteraa i teie mau parau mau i te taata. Area no te pûpû i to outou ora no te Atua, te haamarirau nei ïa outou. Eaha ˈtura ïa te faufaa o te bapetizoraa? No te aha te feia apî e rave rahi e haamarirau ai i te rave i teie taahiraa avae?
Te hoê haapaoraa ma te ore e pûpû ia ˈna iho
I roto i te amuiraa faaroo kerisetiano, mea pinepine na te mau metua e faaoti e e bapetizo anei ta ratou mau tamarii aore ra eita. Te faaitoito nei vetahi mau pǔpǔ faaroo i te mau metua ia bapetizo i ta ratou mau tamarii aruaru. E noa ˈtu e ua faataahia te bapetizoraa no te mau taata paari, te titauhia ra e ia pee atoa te mau tamarii i te haapaoraa a to ratou mau metua, eiaha no te mea na ratou iho i faaoti, no te pee noa râ i to ratou mau metua.
Teie râ, e nehenehe tatou e tapao mai i te mau numera i itehia mai na roto i te hoê uiuiraa manaˈo i ravehia i te Fenua Marite: “fatata te taatoaraa o te feia apî (96%) teie e tiaturi nei i te Atua”, tera râ e 39% anaˈe o ratou o te pure tamau ra, e e 52% o te tiaturi ra i te hoê haapaoraa i faanahohia. No reira, te faaite ra o Diane i te tahi parau e faaroo-pinepine-hia: “Te tiaturi nei au i te Atua e tera mau mea atoa, tera râ, i to ˈu manaˈoraa, mea au aˈe ia faaitoito i te riro ei taata maitatai maoti hoi i te tuu noa i to ˈna ihu i roto i te Bibilia.”
Oia, e nehenehe te haapaoraa e riro ei puai iti haihai roa i roto i te oraraa o te mau taurearea mai te peu e ua faahepohia mai e to ratou mau metua. O ta te hoê maimiraa i ravehia i nia i te hoê pǔpǔ taurearea ohipa iino katolika i faaite mai: te haere ra te afaraa o teie mau taurearea i te pureraa, ua ite te rahiraa i te mau haapiiraa tumu a to ratou haapaoraa, e fatata e 90% o te faahapa ra i te ohipa eiâ; tera râ, hau atu i te piti tuhaa i nia i te toru o ratou, e mau taata eiâ ïa! Teie hoi te parau i faahitihia i roto i te buka ra Te taurearearaa (beretane): “Peneiaˈe paha no te mea e e ere na [teie] mau taurearea iho i maiti i ta ratou haapaoraa. Ua fanauhia mai ratou ei katolika; na to ratou mau metua i faaoti no ratou. E haapaoraa ta ratou, tera râ, e ere i te haapaoraa na ratou.”
No te aha e titauhia ˈi i te mau kerisetiano ia bapetizo
No reira, mea tano mau â ïa ia titau te Bibilia ia outou iho, eiaha râ i to outou mau metua, ia pûpû atu outou ia outou iho no te Atuaa. ‘Papu maitai, o ta outou paha e parau mai, tera râ, mai te peu e na ˈu iho e faaoti, mai te peu e tei roto noa i te Atua e o vau iho nei, no te aha ïa e titauhia ˈi ia bapetizo?’
No te mea ua tuatihia te parau no te bapetizo i to ‘outou ora’. (Petero 1, 1:9.) Te opua nei Iehova e ‘tuu mai i te pohe i te feia aore i ite i te Atua, e tei ore i faaroo i te evanelia o to tatou Fatu o Iesu Mesia ra: o te utuahia mai ïa i te pohe mure ore’. (Tesalonia 2, 1:8, 9.) Te faaite maira te mau mea atoa e e tupu teie haamouraa i to tatou nei anotaub.
Teie râ, te hinaaro nei te Atua e ‘ia ora te taata atoa’. (Timoteo 1, 2:4.) Te hinaaro nei oia e ia ora ˈtu outou i te hopea o teie nei ao e ia noaa ia outou i te ora mure i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei (Apokalupo 21:3, 4). Mea na roto i teihea râ ravea outou e faaite ai e tei roto outou i te pǔpǔ taata e auraro ra i te parau apî maitai? Aita te tiaturi-noa-raa i te mau parau mau bibilia o ta outou i haapii aore ra te haereraa i te mau putuputuraa kerisetiano na muri iho i to outou mau metua, e navai (hiˈo Iakobo 2:19). Te feia e hinaaro ra e ora, te titauhia ra ratou ia pûpû atu i to ratou ora i te Atua no te raveraa i to ˈna hinaaro. No nia i teie nei ohipa, te na ô ra te aposetolo Paulo i roto i te Roma 12:1: “E teie nei, e au mau taeae ra, te aˈo atu nei au ia outou ma te aroha rahi o te Atua, e ia pûpû atu outou i to outou mau tino ei tusia ora, e te moˈa [aore ra “faahereherehia no te Atua”], e te au hoi i te Atua ra, o te haamori au ïa ia outou.”
Teie râ, aita teie euhe e nehenehe e vai huna noa. Oia mau, mea nafea hoi te hoê taata o te huna e e pǐpǐ oia e nehenehe ai e riro ei taata pûpû-mau-hia, ei taata faahereherehia no te Atua (hiˈo Ioane 19:38)? E tiaturi anei outou i te hoê hoa o te hinaaro e ia vai huna noa to orua auhoaraa? Ma te paari, te titau nei te Atua ia tatou tataitahi ia ‘faˈi i te parau, e ia roaa ˈtu te ora’. (Roma 10:10.) E haamata teie faˈiraa na roto i te bapetizo. I taua mahana ra, e faaite te taata i te faˈiraa parau no to ˈna faaroo; i muri iho, e bapetizohia oia i roto i te pape (Mataio 28:19, 20). Eaha râ te faufaa o teie hopuraa i raro i te pape ra?
E ere noa te bapetizoraa i te hoê hopuraa pape: o te hoê râ tanuraa ia au i te hoê auraa taipe. Ia faahopu-roa-hia outou i raro i te pape, oia hoi, ia nehenehe ïa outou e taa maitai e ua pohe outou i te pae no to outou oraraa no mutaa ihora. I mutaa ihora, o ta outou mau tapao e titau ra, ta outou mau opuaraa e to outou iho mau hinaaro, tei nia i te parahiraa matamua i roto i to outou oraraa. Ua parau râ o Iesu e ‘e faarue ta ˈna mau pǐpǐ ia ratou iho’. (Mareko 8:34.) No reira, ia faatia-faahou-hia mai outou mai roto mai i te pape, te faahaamanaˈo maira ïa te reira ia outou e ua ora faahou mai outou no te rave i te hinaaro o te Atua. Ua riro teie ohipa e ravehia i mua i te aro o te taata ma te huna ore ei tuhaa faufaa roa o te tapao e titauhia no te ora ˈtu! — Ezekiela 9:4-6; hiˈo Petero 1, 3:21.
‘E ia tiavaruhia vau?’
Mai te peu e mea faufaa roa te bapetizo, no te aha ïa te tahi mau taurearea e haamarirau ai i te rave i teie taahiraa avae? Ua ani o A ara mai na! i teie uiraa i te tahi mau kerisetiano apî. Ua pahono mai te hoê potii e: “E rave rahi taurearea teie e manaˈo nei e te fanaˈo ra ratou i te hoê tiamâraa rahi aˈe ia ore anaˈe ratou e bapetizo. Te manaˈo nei ratou e ia fifi-noa-hia ˈtu ratou, mea iti aˈe te mea e titauhia ia ratou ahiri e aitâ ratou i bapetizo atura.” O ta Robert atoa ïa e manaˈo ra; te na ô ra oia e: “Te manaˈo nei au e e rave rahi mau taurearea teie e haamarirau nei i te bapetizo no te mea te mǎtaˈu nei ratou e ia mau roa ratou i roto i te hoê faanahoraa i reira eita ta ratou e nehenehe faahou e otohe. Te manaˈo nei hoi ratou e ia rave noa ˈtu ratou i te tahi ohipa ino, e tiavaruhia ïa ratou i rapae i te amuiraa.”
Parau mau, no te taata i pûpû ia ˈna no te Atua, eita iho â ta ˈna e nehenehe faahou e otohe (hiˈo Koheleta 5:4). Te taata e pûpû ia ˈna no te Atua, te rave ra ïa o ˈna i te hoê hopoia rahi, inaha, te titauhia ra oia ‘ia au to ˈna haerea ia Iehova i te mau mea atoa e mauruuru ai ra’. (Kolosa 1:10.) Te taata e rave noa ˈtu i te hoê hapa ino roa, e nehenehe ïa o ˈna e tiavaruhia i rapae i te amuiraa kerisetiano. — Korinetia 1, 5:11-13.
Teie râ, te vare ra outou ia outou iho ia manaˈo outou e ua tiamâ mai outou i te mau hopoia atoa ia ore anaˈe outou e bapetizo. Oia mau, noa ˈtu e ua bapetizohia te hoê taata aore ra aita, “o te taata ite i te rave i te mea maitai, e aore i rave, ua riro ïa ei hara na ˈna”. (Iakobo 4:17.) Peneiaˈe paha e nehenehe tatou e ape i te tiavaruraa mau i rapae i te amuiraa, tera râ, eita ta tatou e nehenehe e ape i te haavaraa a Iehova; no reira te aposetolo Paulo i horoa ˈi i teie faaararaa: “Eiaha e vare, e ore te Atua e noaa i te haavare, o ta te taata e ueue ra, o ta ˈna â ïa e ooti mai.” — Galatia 6:7.
Mea pinepine te mǎtaˈu o te hoê taata e ia tiavaruhia oia i te huna i to ˈna hinaaro omoe e rave i te ohipa ino. Te na ô ra te hoê vahine apî o Nathalie te iˈoa ma te ore e tapea i ta ˈna parau e: “Ua paari au i roto i te ao a Satani e ua ite maitai au i to ˈna huru mau. Tera râ, te hinaaro nei te mau taurearea kerisetiano e rave rahi e ite roa ˈtu i te mea e tupu ra i rapaeau mai e e tamata roa ˈtu i te reira.” Maoti hoi i te vaiiho i te mau hinaaro iino ia tapea ia outou ia bapetizo, aore ra ia riro roa mai teie mau hinaaro ei ohipa iino, no te aha outou e ore ai e imi i te tauturu, na roto paha i te paraparauraa ˈtu i to outou metua tane, to outou metua vahine aore ra te hoê kerisetiano paari? — Iakobo 1:14, 15.
I te parau mau, e haavare anaˈe te tiamâraa e pûpûhia maira e te ao a Satani. Inaha, teie hoi te mau parau a te aposetolo Petero no nia i te tahi pae o tei vare na i to ˈna ra tau: “Te parau faatiamâ ra ia ratou, e e tîtî hoi ratou iho na te ino; o ta te taata hoi e vi ra, ua tîtî ïa oia ia ˈna.” (Petero 2, 2:19). E taata tiamâ mau anei tatou mai te peu e na te tahi pae e faahepo mai ia tatou i to tatou mau manaˈo, to tatou haerea e to tatou huru i te pae morare? Tera mau anei te tiamâraa oia hoi te raveraa i te mau peu o te faatupu i te maˈi, te haama e, i te pae hopea, i te pohe? — Maseli 5:8-14.
O te mau uiraa ïa ta Hitoshi, te hoê taurearea Tapone i paari e to ˈna mau metua kerisetiano, i uiui ia ˈna iho. “A arearea noa ˈi te tahi pae, o ta ˈna ïa e haamanaˈo ra, e titauhia na vau ia haere i te mau putuputuraa. Te hinaaro ra hoi au ia rahi atu â to ˈu tiamâraa. E manaˈo na hoi au e te erehia ra vau i te tahi mea.” Ia au i te taata papai salamo ra o Asapha, ua ‘faahinaaro’ oia i te huru o te feia ino (Salamo 73:2, 3). Teie râ, i muri aˈe i to ˈna feruri-maitai-raa, ua taui o Hitoshi i to ˈna manaˈo. Te na ô ra oia e: “Ua manaˈo atura vau e eaha te huru o to ˈu oraraa ahiri e aita te parau mau: e ora hoi au e 70 aore ra e 80 matahiti, e i muri aˈe, e pohe atu ai. Tera râ, ta Iehova e faaau maira, o te ora mure ore ïa!” Ua pûpû atura o Hitoshi ia ˈna no te Atua, e i muri iho, ua bapetizo atura ia ˈna. — Hiˈo Salamo 73:19-28.
Te hinaaro ra anei outou e na reira atoa ia au i te hiˈoraa o teie taurearea o David te iˈoa? “Mea apî roa vau i to ˈu bapetizoraahia, o ta ˈna ïa e parau ra, e ua riro te reira ei parururaa ia ˈu nei. (...) Ua patoi noa te tahi mau taurearea o te amuiraa o tei ore i bapetizo i te auraro i te mau matahiapo, e inaha, ua rave roa ˈtura ratou i te hoê haerea ino. Area o vau ra, ua haamanaˈo noa ïa vau e ua pûpû atu vau i to ˈu ora i te Atua.” Teie râ, te aniani ra paha outou e ua ineine anei outou no te bapetizo. E faataa mai te hoê tumu parau i mua nei i te mau haamaramaramaraa faufaa roa no te tauturu ia outou.
[Nota i raro i te api]
a E ere roa ˈtu te bapetizoraa i te mau aiû iti i te mea tano. Te tuatapapa ra te tumu parau ra “E tia anei ia bapetizo i te mau aiû iti?” i neneihia i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no mati 1986 (vea farani) i teie uiraa.
b Hiˈo i te pene 18 o te buka ra E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei, i neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Hohoˈa i te api 14]
O outou anaˈe te nehenehe e rave i te faaotiraa e tavini i te Atua. E haapapu te bapetizoraa e ua riro outou ei pǐpǐ o tei pûpû ia ˈna iho no Iesu Mesia.