Te haavîraa uˈana—Nafea ia paruru ia outou
I MURI aˈe i te faaotiraa a te faatereraa hau no te mau ohipa o te fenua iho, aita i maoro aˈenei, ua horoahia te tahi haapiiraa apî i piihia “A haavî e a taui i te huru tupuraa” i te feia rave ohipa no te mau fare auri i te fenua Beretane. Teie na tuhaa e toru o taua haapiiraa nei:
◼ E ohipa te hoê pǔpǔ taata no te haru i te hoê taata.
◼ Mau ravea no te faaoraraa i te mau tiai mau auri tei faataa-ê-hia i te pǔpǔ.
◼ Eaha te tia ia rave i mua i te hamani-ino-raa, mai te hoê faahuehueraa.
Ia au i te afai parau a te faatereraa hau no te mau ohipa o te fenua iho, “aita [teie huru raveraa] e titau ra ia faaohipahia te taputôraa ma te ore e faaohipa i te mauhaa. Hou e na reira ˈi, e tia ïa ia faaohipa i te mau ravea ê atu no te haavî e no te tamǎrû i te mau ohipa”. Oia hoi: Ia ore e taputô! Eaha ïa te faufaaraa o taua huru raveraa nei?
Ua riro anei te aroraa no te paruru ia ˈna iho ei ravea maitai?
Noa ˈtu e te parauhia nei e e ravea maitai roa te mau huru taputôraa no te pae hitia o te râ ma, mea iti roa te taata o te nehenehe e faaohipa i te reira i nia i te feia e hamani ino mai. Te faataa ra te buka Haavîraa uˈana e te mau toroa i te pae totiale (beretane), i te tumu i te na ôraa e:
“Mea iti roa te taata e haapii nei i te mau ravea fifi roa no te aro ei parururaa ia ˈna, eiaha noa no te mea ua riro teie haamataroraa ei ohipa parururaa noa, oia atoa râ, no te mea e pinepine eita te reira e nehenehe e faaohipahia. (...) No te pirihao — ia î roa te hoê vahi i te tauihaa aore ra ia nainai roa taua vahi ra — e nehenehe te reira e haafifi i te faaohiparaa i taua mau ravea nei. Hau atu, mea rahi aˈe te mau tupairaa e te mau pepe ta te taata e haapii ra i teie taputôraa e noaa i roto i te mau taime haapiipiiraa ia faaauhia i te mau hamani-ino-raa ta ˈna e farerei i roto i ta ˈna tau raveraa ohipa taatoa.”
I roto i te buka ra Aroraa no te parururaa ia ˈna iho (beretane), te faataa faahou ra o Robert Clark, taata haapii a te Taatiraa beretane no te taputôraa jiu-jitsu, i te tahi atu manaˈo. Teie ta ˈna e papai ra: “Mai te taatoaraa o te mau mea ta tatou e rave no te taime matamua, e tia ia rohi ia riro roa [te mau taputôraa no te pae hitia o te râ ma] ei huru no tatou o ta tatou e faaohipa ohie noa. Ia rave ino mai te hoê taata ia oe, aita ˈtura ïa e taime no te feruri i te huru taputôraa o ta oe e rave atu.”
Ua haamauhia te hoê faanahoraa tauturu ei haamanaˈoraa ia Suzy Lamplugh, te hoê potii e 25 matahiti tei moe taue noa i Lonedona i te matahiti 1986 i ta ˈna vahi raveraa ohipa, e te faaitoito ra taua faanahoraa nei ia faaohipa i te aroraa no te parururaa ia ˈna iho ei ravea hopea roa.
Mai te peu e e ere te taputôraa no te parururaa ia ˈna iho ei ravea maitai roa ˈˈe ia hamani ino mai te hoê taata, eaha ïa te ravea?
I mua i te taata hamani ino
Te ravea maitai roa ˈˈe ia ore tatou e hamani-ino-hia, o te aperaa ïa i te hoê huru tupuraa e nehenehe ai tatou e roohia i te ati. Mai ta te hoê mutoi no Leeds (Fenua Beretane) i parau, “eiaha e moehia e e nehenehe te hamani-ino-raa e tupu noa mai i te taime manaˈo-ore-hia”. Mai te peu e tei te hoê vahi papu ore outou, a ara maitai ïa. Eiaha roa ˈtu e vaiiho i te taime i te taata hamani ino no te haru mai ia outou. A pee na i teie faaueraa a te Bibilia e na ô ra e: “E ite te taata haapao i te ino, e ua ape ihora; te haere noa ra râ te ite ore e pohe atura.” — Maseli 22:3.
A hiˈopoa maitai i te aroâ i mua ia outou, e a hiˈo i muri ia outou i te tahi mau taime. Hou outou e tomo atu ai i roto i te hoê fare, a hiˈo i roto; a feruri na mua i te ati. Eiaha e ori haere outou anaˈe iho i te po. Mai te peu e e tia ia outou ia hoˈi avae noa i te fare i muri aˈe i te hoê putuputuraa, a haere na muri iho i te hoê hoa. Na nia i te pereoo, a ponao roa i te mau opani atoa; e nehenehe hoi te hoê taata e tomo ohie noa mai ia tapea outou i to outou pereoo.
E nafea râ outou mai te peu e, noa ˈtu e e haapao maitai outou, e faura mai te hoê taata e faariaria mai e te hoê tipi aore ra e te hoê pupuhi? A haamanaˈo na: Te mea faufaa roa ˈˈe, o to outou ïa ora; tera ta outou faufaa faahiahia roa ˈˈe. Inaha, mai te peu e e titau mai teie taata i ta outou moni, a horoa ˈtu. E rave te tahi mau taata e faaea nei i roto i te mau tuhaa oire atâata mau, i te tahi tuhaa moni i roto i te hoê pute aore ra te hoê pute moni, no te horoa ˈtu na te taata hamani ino.
Eiaha atoa e moehia ia outou: A faaea hau noa. A parau atu ma te papu e te au noa. A hiˈo roa ˈtu i roto i te mata o te taata i mua ia outou. Eiaha e pahono atu i te mau parau faaino aore ra i te mau haamǎtaˈuraa. A pee na i teie aˈoraa a te Bibilia e na ô ra e: “O te parau mǎrû ra tei faaore i te riri.” ‘Ia mǎrû outou i te taata atoa nei.’ (Maseli 15:1; Timoteo 2, 2:24). Eiaha e haamarirau i te parau atu e te tatarahapa nei outou, noa ˈtu e eita e tia ia outou ia na reira.
Te haruraa i te vahine, e te hamani-ino-raa i te fare
“E rave rahi mau taata haru vahine teie e maere nei i te mea e mea ohie roa ia haru e ia taoto i te hoê vahine, ta Ray Wyre ïa e papai ra i roto i te buka ra Te tane, te vahine e te haruraa vahine (beretane). E manaˈo ratou e, ia riaria roa te vahine ta ratou e haru ra e ia ore oia e hauti faahou, te farii ra ïa oia i ta ratou ohipa e rave ra, e inaha, e faaohipa ïa ratou i te reira no te rave faahope roa i ta ratou hamani-ino-raa.” No reira: Eiaha roa ˈtu e farii i ta ratou ohipa e rave! A faaite maitai e eita roa ˈtu outou e vaiiho i teie tane ia rave ino ia outou. A faaohipa i te mau ravea atoa e vai ra ia outou na ia ore te taata e tamata ra i te haru ia outou e manuïa. Noa ˈtu e mea paruparu aˈe outou i te pae tino, te vai ra ta outou te hoê mauhaa puai mau, oia hoi: to outou reo.
A tuô puai. O ta te Bibilia ïa e faaue maira (Deuteronomi 22:23-27). Ua tuô puai te hoê potii apî, tei afaihia ˈtu i roto i te hoê vahi aita e taata, e ua taputô oia e i muri iho, aita ˈtura te taata hamani ino i taa faahou e nafea râ e ua horo atura o ˈna. E nehenehe ta outou mau tuô e faahuru ê roa i te taata hamani ino e e nehenehe atu ai outou e horo ê, aore ra e nehenehe te hoê taata e faaroo mai ia outou e e haere mai e tauturu ia outoua.
I te fenua Beretane, i roto i te rahiraa o te mau tupuraa, e haru-rahi-hia te vahine i roto i te mau fare, e mea pinepine i roto i te fare iho o te mau vahine, i te mau taime eiâraa iho â râ. No reira, mea faufaa ia paruru maitai i to outou fare. Eaha hoi ta outou e nehenehe e rave?
A opani maitai i te mau vahi tomoraa fare atoa ma te tamau i te mau ponao paari maitai i nia i te mau haamaramarama e te mau rota parururaa i nia i te mau opani. E pinepine e titauhia te taviri no teie huru rota no te tamau i te opani na rapaeau mai aore ra na roto mai. Mea maitai atoa paha ia tuu atoa i te hoê fifi parururaa. Eiaha râ e moehia ia outou e e tano teie ravea mai te peu e mea paari maitai te raau e haaati ra i te opani e te farero o te fifi.
Te hoê ravea parururaa maitatai roa, o te hiˈopoaraa ïa e o vai râ te taata e tia ra i te pae opani. Eiaha e haamarirau i te ani atu ia ˈna ia haapapu mai e o vai mau na oia.
Aita te haavîraa uˈana e iti atu ra. Teie râ, na te mau vahi atoa, te faaite maira te mau numera e te rahi noa ˈtura teie ohipa. Noa ˈtu e e tia mau â ia rave i te tahi mau faanahonahoraa no te paruru ia tatou iho e i to tatou mau fetii, aita te fifi iho i faatitiaifarohia. Eaha ïa te ravea?
[Nota i raro i te api]
a Mai te peu e e hinaaro outou i te tahi atu mau manaˈo no nia i te haruraa i te vahine, a hiˈo i te mau numera o te 22 no me 1986, 8 no me 1984 e te 8 no atopa 1980 o te A ara mai na! (na roto i te reo farani).
[Tumu parau tarenihia i te api 7]
Eaha ta outou e nehenehe e rave
◼ A feruri i te purumu ta outou e rave, i te po iho â râ, ia nehenehe outou e ape i te mau aroâ poiri rii e te taata ore. A haamanaˈo e mea vitiviti aˈe ia horo e te tiaa poro parahurahu i te tiaa poro teitei.
◼ Eiaha roa ˈtu e farii i te tomo atu i roto i te pereoo o te hoê taata ta outou i ore i matau. Eiaha roa ˈtu outou e faaroo i te parau a te hoê taata e ani mai ia outou ia haere mai i rapae i to outou pereoo. Ia ino noa ˈtu to outou pereoo, mea maitai aˈe ia ani i te hoê taata ta outou i matau ia tataˈi i to outou pereoo i te hoê vahi papu maitai, maoti hoi i te ani atu i te hoê taata ta outou i ore i matau i nia i te purumu.
◼ A haere na te hiti eˈa haereraa taata, ma te faaatea ê mai i te mau fare; e nehenehe hoi te hoê taata hamani ino e tapuni i raro aˈe i te pae opani o te hoê fare aore ra i roto i te hoê aroâ iti.
◼ Ia ite noa ˈtu outou i te hoê pǔpǔ taata hiˈoraa atâata mau, a taui i te eˈa. Mai te peu e te na muri noa maira te hoê taata ia outou, a pou na nia mai i te eˈa e a haere na nia i te purumu. Mai te peu e te manaˈo ra outou e e roohia outou i te fifi, a horo aore ra a pii i te taata ia haere mai e tauturu ia outou.
◼ Mai te peu e te vai ra ta outou te hoê ravea faaara ta outou e nehenehe e afai, a rave mai ïa i roto i to outou rima, eiaha râ i roto i ta outou pute. E pinepine te maniania i te faariaria i te feia hamani ino.
◼ Eiaha e tomo atu i roto i te hoê eˈa uira e te taata hiˈoraa atâata. I roto i te piha o te eˈa uira, a faaea noa i pihai iho i te papai i reira te mau pitopito. Mai te peu e e tomo mai te hoê taata huru ê i roto i te eˈa uira, mea maitai aˈe paha ia haere atu i rapae.
◼ A tuu i ta outou mau parau faufaa e ta outou moni i te mau vahi taa ê, ia ore outou e pau rahi roa mai te peu e e eiâhia ta outou pute.
[Tumu parau tarenihia i te api 10]
A haapao maitai i te eiâraa taue!
I te fenua Beretane, te itehia nei te mau pǔpǔ taurearea o te tomo atu i roto i te fare toa, te pereoo uta taata aore ra te pereoo auahi, a faahuehue atu ai i te taata ta ratou e farerei. I te mea e mea rahi roa ratou, e faariaria ratou i te taata e e eiâ atoa ratou, ma te faaohipa i te haavîraa uˈana i te tahi mau taime. I reira ra, mea maitai aˈe ïa ia ore e tamau i te piru aore ra e rave i te taoˈa faufaa roa o te ite-maitai-hia e o te nehenehe hoi e hutihia. Teie râ, mea maitai roa ia rave i te hoê pute moni e te tahi maa moni i roto — ma te huna i te mau papie faufaa roa e te mau parau faufaa i te tahi atu vahi — e ia ineine noa i te horoa ˈtu ma te ore e haapaari. E ohie aˈe te feia eiâ taue i te vaiiho i te hoê taata o te horoa i te hoê taoˈa ma te ore e haapaari.
[Hohoˈa i te api 8]
E vaiiho anei outou i te hoê taata ia taparahi pohe roa ia outou no te tapea noa mai i ta outou moni?
[Hohoˈa i te api 8]
Ia haruhia te hoê vahine, te ravea parururaa maitatai roa ˈˈe, o te TUÔRAA ïa.
[Hohoˈa i te api 9]
E paruru-maitai-hia te hoê fare mai te peu e e faaohipahia te mau rota paari maitai.
[Hohoˈa i te api 9]
Ia titau e ia haapapu na te taata matau-ore-hia e haere mai i ǒ outou e no vai mau ra o ˈna hou e farii ai ia ˈna ia tomo mai i roto i to outou fare.