Te O.N.U.: te hoê anei mauhaa no te hau i roto i te rima o te Atua?
“Ua papu roa ia ˈu e ua riro te mau Hau amui ei eˈa no te oraraa no a muri atu no te feia atoa tei tiaturi i to matou aravihi no te haamauraa i to tatou oraraa i raro nei.”
NA Kurt Waldheim, papai parau rahi tahito no te Hau amui, teie manaˈo i faataa, i roto i ta ˈna buka Te faatupuraa i te hau (beretane). A farii noa ˈi oia i te mau mea i erehia i te O.N.U., ua papai oia e: “Ia papu maitai ïa ia tatou e te Faanahoraa a te Hau amui o te hoê noa ïa hiˈoraa nainai no te ao nei. No reira, te tumu no to ˈna mau paruparu, o te mau patoiraa ïa e itehia ra i roto i te totaiete iho o te ao nei.” Te na ô faahou ra oia e: “Te hinaaro nei au e haapapu e ua riro oia [te O.N.U.] ei hiˈo hipa no te ao ta ˈna e tavini nei. Teie ao, oia mau, o te hoê ïa pueraa nunaa tei amuihia e tei taa ê roa te tahi i te tahi e mea pinepine ratou i te mârô, te hinaaro puai e te tatamaˈi.” Tera râ, aita te mau taata hiˈopoa e hiˈo nei i te O.N.U. mai te reira te huru.
I roto i ta raua buka Haapao maitai: te ohipa faufaa a te mau Hau amui i nia i te tahua politita o te ao nei (beretane), te turu nei te mau orometua haapii ra o Yeselson e o Gaglione e mai to ˈna mai â haamauraahia mai, ua riro te O.N.U. ei tahua i reira e faaitehia ˈi te huru tahae, te hoê vahi tamaˈiraa no te mau ohipa politita o te faaitoito noa nei â i te mau tamaˈi i rotopu i te mau nunaa. Eaha ïa te huru o te ao no reira mai o ˈna? “Te vai nei te hoê parau mau au ore e te ohie hoi: inaha, e tahua aroraa mau te politita o te ao nei. Ua haamauhia te huru o te mau nunaa i nia i te faufaa e te oreraa e hinaaro ia mou. No taua hiaai i te ora ra, ua haamauhia te faanahoraa a te mau Hau eiaha noa i nia i te ture o taua tahua aroraa ra, i nia atoa râ i to ˈna morare.” No reira, “ua riro te tamaˈi i teie nei ei tuhaa tumu no te mau auraa i rotopu i te mau nunaa.”
Auê ïa taa-ê-raa e te mau tiaturiraa ta te Ture a te mau Hau amui i opua i te matahiti 1945, a tarimahia ˈi oia e! Teie tei parauhia i roto i ta ˈna mau parau omuaraa: “MATOU, TE NUNAA NO TE HAU AMUI, OPUA MAITAI i te paruru i te mau ui i mua nei i te ati tamaˈi o tei haamauiui i te huitaata nei e piti taime i roto i te roaraa o te hoê ui (...), UA INEINE MATOU I TE TAHOÊ I TA MATOU MAU TUTAVARAA NO TE FAATUPU I TAUA MAU OPUARAA RA.”
E maha ahuru matahiti i muri aˈe, aita taua faaiteraa na ratou ra i tupu. Maori hoi i te tahoê, te amahamaha nei râ te mau nunaa. I teie nei â mahana, ua riro te tamaˈi ei ohipa matauhia na te mau mirioni taata i roto i te tahi mau tuhaa fenua o te ao nei. I te mau mahana atoa, te faaruru nei te mau tane, te mau vahine e te mau tamarii i te mauiui e te pohe e o te tamaˈi hoi te tumu, noa ˈtu e tei reira te O.N.U.
O vai mau to muri mai i te O.N.U.?
Noa ˈtu e mea taa ê te manaˈo o na buka e piti i faahitihia ˈˈenei, te tahoê ra râ raua i nia i te hoê parau huru ê. Te parau ra o Waldheim e te O.N.U. ‘e hiˈo hipa noa oia no te ao o ta ˈna e tavini ra’, area o Yeselson e o Gaglione, te faaau ra ïa raua i teie nei ao i te hoê tahua aroraa. No reira, e au ïa te O.N.U. i te ture o te tahua aroraa politita tei roto atoa hoi to ˈna mau melo.
Ia vai ïa te reira i roto i te feruriraa, e mea faufaa roa ia tuatapapa tatou i te faataiperaa ta te Bibilia e horoa ra. Te parau nei hoi oia i te parau no te hoê “puaa” e to ˈna “hohoˈa” e au i te hoê “puaa uteute”. (Apokalupo 13:1, 2, 14; 17:3: 8, 11.) Ua faahohoˈahia te puaa matamua i te taatoaraa o te faanahoraa politita o te ao nei tei haamata i te tupu a 4 000 matahiti i teie nei e tei horoa mai i te mau huru politita atoa o te ao i teie neia. O vai ïa te “hohoˈa” o teie puaa?
Ia au i te mau faaiteraa ta tatou i tuatapapa aˈenei, eaha te faanahonahoraa e faaite mau ra i te hohoˈa o te taatoaraa o te faanahoraa politita e vai nei? Ma te papu maitai, o te O.N.U. iho â ïa e to ˈna mau 159 nunaa melo tia fatata no te taatoaraa o te ao nei (hiˈo i te api 11). Hau atu â, e tano maitai te faataiperaa o te mau puaa i te hohoˈa o ‘te tahua aroraa politita’. Teie râ hoi te ino, te itehia ra e rave rahi mau taata politita tei faaohipa e teie â hoi e faaohipa nei i to ratou mau manaˈo mai te mau puaa taehae ra te huru, ma te ore e haamarirau i te haamou i te mau mirioni taata, mau faehau e mau taata tivila, i roto i ta ratou mau tamaˈi e ta ratou mau taparahiraa taata. Ua riro te haamauiuiraa e te pupuhiraa haapohe ei mauhaa matauhia mai te mau tau mai â no te haavîraa politita. Inaha, e rave rahi o taua mau faatereraa e mau manaˈo ra tei riro ei tia faaturahia i roto i te O.N.U.
Ia au i tei parauhia aˈenei, mea tano anei ia faariro i te O.N.U. ei mauhaa no te hau i roto i te rima o te Atua, a ite noa ˈi tatou e, “E aroha te Atua”? (Ioane 1, 4:8.) Teie râ, mai te peu e e ere te O.N.U. no ô mai i te Atua ra, o vai ïa to muri mai ia ˈna?
Aita te Bibilia i vaiiho ia tatou i roto i te feaaraa no nia i te tumu mau o te “puaa” (te faanahoraa politita) e to ˈna “hohoˈa” (te O.N.U.). I roto i te Apokalupo 13:2, te taio nei tatou e: “E ua horoa maira te teni i to ˈna iho puai, e to ˈna iho terono, e te mana rahi no ˈna [te puaa].” O vai taua “teni” ra? Te faaite papu nei â teie taata papai e “o tei parauhia o te Diabolo ra, e o Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei”. Mea nafea o Satani ia haavare i to te ao atoa nei? — Apokalupo 12:9.
Na roto ïa i te mau faanahoraa politita e te philosopho atoa, e tae noa ˈtu i te O.N.U., te faaitoito nei Satani, te haavare matamua, i te faafariu ê i te manaˈo o te mau taata i te eˈa hoê roa e aratai i te hau e te ino ore oia hoi: te faatereraa a te Atua i te fenua nei (Ioane 8:44). Fatata e piti tausani matahiti i teie nei te ani-noa-raa te feia e parau nei e kerisetiano ratou i roto i ta ratou mau pure e: “Ia tae [mai] to oe ra hau!” Teie râ, aita te rahiraa o ratou i ite e eaha mau na te Basileia o te Atua. E o outou, eaha to outou manaˈo i taua Basileia ra? Te fatata roa mai nei hoi oia, e mea faufaa ïa ia ite papu tatou i te reira. — Mataio 6:9, 10.
Na roto i to ratou farerei-roa-raa i te mau taata, ua ite maitai te feia papai vea o te A ara mai na! e e rave rahi mau taata aau mehara e te itoito mau teie e ohipa nei no te faatupuraa i te mau opuaraa a te O.N.U. Ua ite papu teie mau taata i te mau paruparu o taua faanahoraa nei, area râ mai ia Kurt Waldheim e te tahi atu â mau taata, te manaˈo nei ratou e tera te tiaturiraa hoê roa no te hau e no te ino ore o te vai tamau noa. No ratou, aita e ravea faahiahia ˈtu. Teie râ, te vai mau nei te tahi atu â ravea ta ratou paha i ore â i manaˈo e tae roa mai i teie nei, oia hoi: te Basileia o te Atua. — Apokalupo 11:15.
Te mauhaa hoê roa no te hau mau
Te faataa ra te Bibilia e taua Basileia ra o te hoê ïa faatereraa no nia mai i te raˈi e na ˈna e faatere mai i te fenua nei (Daniela 2:44; Apokalupo 21:1-4). Ua haamata aˈena taua faatereraa ra i te ohipa mai i nia i te fenua atoa nei e te faaineine atoa nei oia i te hoê nunaa i te ao atoa nei no te ora e a muri noa ˈtu i raro aˈe i to ˈna mana. Ua topahia taua nunaa tahoê mau ra, no te mau nunaa atoa e te mau reo atoa, i te iˈoa ra Ite a Iehova. Te feia no roto i taua nunaa ra, o ratou ïa te mau “hau amui” mau. Ua ‘tiapai aˈena ratou i ta ratou ˈoˈe ei auri arote’. Ua ofati atoa ratou i te mau fifi i te pae no te au-ore-raa i te huru iri e te here aiˈa uˈana mau, o tei parauhia e “te puai hau roa ˈˈe e te hau aˈe i te ino i te pae politita o te ao atoa nei”. Te haafifi noa nei â taua mau au-ore-raa i te mana o te O.N.U. i roto i ta ˈna ohipa. — Isaia 2:2-4.
Auaa ta ratou haapiiraa bibilia i ite ai te mau Ite a Iehova e te Basileia anaˈe o te Atua te hopoi mai i te hau mau e te vai tamau i nia i te fenua nei e ua fatata roa oia i te na reira (Luka 21:31-33; Apokalupo 16:14, 16). ‘Nafea oia ia faatupu i te reira?’ ta outou paha ïa e uiui nei. Na roto ïa i te haapoheraa i te feia e faaino nei i te fenua (Apokalupo 11:18), e tae noa ˈtu i te mau tumu politita atoa o te mau amahamaharaa (Daniela 2:44). Eita ïa e maerehia ia faaite te mau Ite a Iehova e mea faufaa ore te O.N.U., te ravea hape a Satani. No te aha i faufaa ore ai taua ravea ra?
I te XVIIraa o te senekele, ua haapapu te philosopho holane ra o Spinoza i te parau no te hau mai te hoê ohipa hohonu roa ˈˈe i te parau-noa-raa e aita e tamaˈi. Ua parau oia e: “O te hoê ïa maitai, te hoê huru feruriraa, te hoê opuaraa no te hamani maitai, no te tiaturiraa, no te parau-tia.” Taua hau ra, e nehenehe noa ïa e haamau na roto i te haapiiraa i te here e te autahoêraa i te taata, eiaha râ ia haapii ia ˈna i te hae e te amahamaha. Ua tano te reira e te mau parau a Iakobo, te hoê papai bibilia: “E ueuehia te parau-tia ma te hau e te feia e faatupu i te parau hau ra.” (Iakobo 3:18). Na roto i ta ratou ohipa haapii i roto i te ao atoa nei, te haapii ra ïa te mau Ite a Iehova i te mau eˈa hau atoa a te Poiete. Ua faaite atoa te Parau a te Atua e: “E te mau tamarii atoa na oe ra, e haapiihia ïa e Iehova, e e hau rahi to te mau tamarii na oe ra.” — Isaia 54:13.
Mai te peu e e hinaaro outou e ite atu â i te parau no nia i te Basileia o te Atua, a ani atu ma te haamarirau ore i te mau Ite a Iehova e faaea ra i to outou vahi. E oaoa roa ratou i te tauturu ia outou ia ite outou i te ravea o ta te Atua i faataa no te faatupuraa i te hau.
[Nota i raro i te api]
a E ite atu outou i te tahi mau haamaramaramaraa hau atu â no nia i taua mau faataiperaa a te Bibilia ra i roto i te mau pene 22 e 23 o te buka ra Alors sera consommé le mystère de Dieu, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Tumu parau tarenihia i te api 11]
Te mau fifi rahi o te O.N.U.
Teie te tahi o te mau fifi o te ao nei e haapeapea nei i te rahiraa o te mau nunaa melo o te O.N.U. i teie mahana:
1. Te haaputuraa i te mau mauhaa atomi e te aroraa i rotopu i te fenua Marite e te fenua Rusia.
2. Te faito-ore-raa i te pae faanavairaa faufaa i rotopu ia Apatoerau-Apatoa e te tarahu a te mau fenua e haere ra i mua i te pae faanavairaa faufaa i te mau fenua no rapae mai.
3. Te pohe poia, te veve e te haere-noa-raa te medebera i mua i te fenua Afirika.
4. Te hooraa i te mau raau taero i te ao atoa nei.
5. Te faahuehueraa i te ao atoa nei.
6. Te politita o te apartheid (te faataa-ê-raa i te huru iri) i Afirika Apatoa e te mau auraa o taua fenua ra e te mau Hau tapiri mai.
7. Te faataa-ê-raa o Namibie ia Afirika Apatoa.
8. Iseraela e te fifi no Palesetina.
9. Te mau tamaˈi i Lebanona.
10. Te tamaˈi i rotopu ia Irania e o Irakia.
11. Asia Apatoa-Hitia o te râ: faatereraa viet-nam i Cambodge.
12. Marite Ropu: te mau faahuehueraa i Salvador e i Nicaragua.
13. Afghanistan: te faaôraa mai te Fenua Rusia.
14. Te fifi o te feia tei faarue i to ratou fenua, ua hau atu i te 10 mirioni taata.
15. Te haapao-ore-raahia te tiamâraa o te taata.
No roto mai teie tabula i te tahi mau oreroraa, i te matahiti 1984, i roto i te 39raa o te putuputuraa a te Apooraa rahi a te Hau amui, i orerohia e te mau 150 tia, e i roto ia ratou te vai ra 16 faatere no te Hau.
[Tumu parau tarenihia i te api 11]
Te mau nunaa melo no te O.N.U.
1945 51 nunaa: Marite latino 19; Europa 14; Asia 2;
Moyen-Orient 7; Afirika 3; Patifita 3; Marite Apatoerau 3.
1950 60 nunaa: Marite latino 19; Europa 16; Asia 7;
Moyen-Orient 9; Afirika 3; Patifita 3; Marite Apatoerau 3.
1960 100 nunaa: Marite latino 19; Europa 27; Asia 13;
Moyen-Orient 10; Afirika 25; Patifita 3; Marite Apatoerau 3.
1970 127 nunaa: Marite latino 23; Europa 28; Asia 16;
Moyen-Orient 12; Afirika 41; Patifita 4; Marite Apatoerau 3.
1980 154 nunaa: Marite latino 29; Europa 30; Asia 19;
Moyen-Orient 16; Afirika 50; Patifita 7; Marite Apatoerau 3.
1985 159 nunaa: Marite latino 32; Europa 30; Asia 20;
Moyen-Orient 16; Afirika 50; Patifita 8; Marite Apatoerau 3.
[Hohoˈa i te api 9]
Te mau reva o te 159 nunaa melo i mua i te pu o te O.N.U.
[Hohoˈa i te api 10]
O vai ma te feia ‘tei tiapai aˈena i ta ratou ˈoˈe ei auri arote’?