VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • ijwbq tumu parau 114
  • Te vai ra anei na hitu hara o te pohe te utua?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te vai ra anei na hitu hara o te pohe te utua?
  • Te pahono ra te Bibilia
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te pahonoraa a te Bibilia
  • Eaha te hara?
    Te pahono ra te Bibilia
  • Te hoê Atua tei “ineine i te faaore i te hara”
    A faafatata ˈtu ia Iehova
  • Ua moe anei ia tatou te auraa o te hara?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
  • O Iehova, e Atua o tei “ineine i te faaore i te hara”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
Ite hau atu â
Te pahono ra te Bibilia
ijwbq tumu parau 114
Te hepohepo ra te hoê taata

Te vai ra anei na hitu hara o te pohe te utua?

Te pahonoraa a te Bibilia

Aita te Bibilia e faataa ra e hitu hara o te pohe te utua. Tera râ, te haapii ra te Bibilia ia rave te hoê taata i te hara rahi aita ïa o ˈna e faaorahia. Ei hiˈoraa, te faahiti ra te Bibilia eaha te mau hara rahi “ta te tino hara e faatupu,” oia hoi te peu taotoraa tia ore, te haamoriraa idolo, te peu tahutahu, te iria e te taero ava. Teie te parauhia i te pae hopea: “E ore roa te feia o te rave noa i teie mau peu e fatu i te Faatereraa arii a te Atua.”—Galatia 5:19-21.a

Aita anei te Bibilia i faahiti na e “hitu ohipa mea au ore roa na [te Atua]”?

E. Te parau ra te Bibilia i roto i te Maseli 6:16: “E ono ohipa mea hae na Iehova, oia mau, e hitu ohipa mea au ore roa na ˈna.” Tera râ, noa ˈtu te faahiti ra te Maseli 6:17-19 i te hoê anairaa hara e ere te auraa tera anaˈe te hara ta te hoê taata e rave. E nehenehe atoa tatou e hara na roto i te manaˈo, te parau e te ohipa.b

Eaha te auraa o te parau “te hara o te pohe te utua”?

Te faaite papu ra te Bibilia e aratai pauroa te mau hara i te pohe. Tera râ, e faaorahia tatou i te hara e te pohe maoti te tusia taraehara o Iesu Mesia. (Roma 5:12; 6:23) No reira, “te hara o te pohe te utua” aita ïa te tusia o te Mesia e faaore i te reira. (Ioane 1, 5:16). Te hoê taata o tei rave i taua hara ra e o te tamau noa i te na reira, aita ïa o ˈna e hinaaro e taui i to ˈna huru feruriraa e haerea. Te parau hoi te Bibilia no teie huru hara “e ore ïa e faaorehia.”—Mataio 12:31; Luka 12:10.

Nohea mai teie anairaa o na hitu hara o te pohe te utua?

No roto mai taua anairaa i na vaˈu anairaa peu iino. Ua hamanihia teie anairaa i te senekele maha e te monahi Évagre le Pontique ia au i ta te monahi Jean Cassien i papai. I te senekele ono, ua taui te pôpe Grégoire Ier i teie anairaa o na vaˈu hara i te anairaa o na hitu hara o te pohe te utua. Ua riro te reira ei haapiiraa tumu o te haapaoraa Katolika Roma. Tei roto teie anairaa, te teoteo, te nounou, te hinaaro, te hiaai tia ore, te amu-hua-raa i te maa, te riri e te faatau. No Grégoire, teie ïa na hitu hara rahi no te mea no roto mai teie mau hara i te rahiraa o te mau hara.

a I roto i te Galatia 5:19-21, ua faahitihia na 15 hara rahi. E ere râ te auraa tera anaˈe ta te Bibilia i faahiti. Te na ô ra hoi te pae hopea o teie mau irava, te vai ra “te tahi atu mau mea mai tera atoa te huru.” Te faaitoitohia ra te taata taio ia taa eaha mau na taua mau mea “mai tera . . . te huru.”

b Te itehia ra i roto i te Maseli 6:16 te hoê huru papairaa i roto i te reo Hebera o te faataa ê te piti o te numera i te numera matamua. Mea pinepine teie huru raveraa tei faaohipahia i roto i te mau Papai.—Ioba 5:19; Maseli 30:15, 18, 21.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono