VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • ijwbq tumu parau 193
  • Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia ia Daniela?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia ia Daniela?
  • Te pahono ra te Bibilia
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te pahonoraa a te Bibilia
  • O vai o Daniela?
  • Buka Bibilia numera 27—Daniela
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
  • Manaˈo faufaa o te buka a Daniela
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • E haapiiraa ta Iehova i te mau arii
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
  • E haapao anaˈe i te parau tohu a te Atua no to tatou nei tau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
Ite hau atu â
Te pahono ra te Bibilia
ijwbq tumu parau 193
Te pure ra te peropheta Daniela i te Atua i roto i te apoo liona.

Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia ia Daniela?

Te pahonoraa a te Bibilia

E peropheta ati Iuda maramarama roa o Daniela. I ora na oia i te mau senekele 7 e 6 H.T.I. Ua horoa te Atua ia Daniela i te aravihi no te tatara i te auraa o te mau moemoeâ e no te ite i te mau orama e tupu a muri aˈe. Ua papai Daniela i te buka Bibilia o te amo ra i to ˈna iˈoa maoti te aratairaa a te varua o te Atua.—Daniela 1:17; 2:19.

O vai o Daniela?

Ua paari Daniela i Iuda, te hoê faatereraa arii tei reira te oire o Ierusalema e te hiero o te ati Iuda. I 617 H.T.I., ua haru Nebukanesa te arii o Babulonia ia Ierusalema e ua hopoi ê atu i “te feia rahi o taua fenua ra” i Babulonia. (Te mau arii 2, 24:15; Daniela 1:1) E taurearea noa paha o Daniela i tera taime i te hopoi-ê-raahia ratou.

Te aratai ra te tiai o te arii ia Daniela e te tahi atu mau taurearea tane i te aorai o Babulonia.

Ua hopoi-ê-hia Daniela e te tahi atu mau taurearea tane (o Sadaraka ïa, o Meseka e o Abedenego) i te aorai o Babulonia ia haapiihia ratou i te toroa o te hau fenua. Noa ˈtu ua faahepohia ratou ia rave i te ohipa ta ratou i ite e mea ino, aita Daniela e to ˈna mau hoa i taiva i to ratou Atua ia Iehova. (Daniela 1:3-8) E toru matahiti te haapiiraa ratou i to ratou toroa. Ua faatietie te arii Nebukanesa ia ratou no to ratou paari e aravihi, a parau roa ˈtu ai e “ua tataiahuru to ratou aravihi i to te mau tahuˈa manamana e te feia taˈu i te mau varua ino i te fenua taatoa e faaterehia ra e ana.” I muri iho, ua faatoroa oia ia Daniela e to ˈna mau hoa ei tavini na ˈna i te aorai.—Daniela 1:18-20.

I muri aˈe roa, e au ra e ua hau i te 90 matahiti to Daniela i tera taime, ua titauhia oia i te aorai. Ua anihia Daniela e Belesazara, te arii ïa o Babulonia i tera taime, ia tatara i te auraa o te mau parau tei papaihia i nia i te papai na roto i te hoê semeio. Maoti te tauturu a te Atua, ua faaite Daniela e e aro te Hau Medai Peresia ia Babulonia e o Babulonia te pau. I taua po noa ra iho â te haruraahia o Babulonia.—Daniela 5:1, 13-31.

Te tatara ra Daniela i te auraa o te parau tei papai-rima-hia i nia i te papai.

I raro aˈe i te faatereraa a te Hau Medai Peresia, ua faatoroahia Daniela ei tia mana e ua hinaaro te arii Dariu e horoa no ˈna hau atu â tiaraa. (Daniela 6:1-3) No to ratou pohehae, ua opua te tahi mau tia mana e haapohe ia Daniela. Na roto i ta ratou ravea haavarevare, ua hurihia Daniela i roto i te apoo liona , ua faaora râ Iehova ia ˈna. (Daniela 6:4-23) I te fatataraa Daniela i te pohe, ua fa te hoê melahi ia ˈna e ua haapapu ia Daniela e piti taime e “e taata faufaa rahi [oia].”—Daniela 10:11, 19.

A mataitai i teie mau tupuraa tei tavirihia i roto i te hohoˈa hautihia e piti tuhaa Daniel : Une vie marquée par la foi.

Eaha ta te feia tuatapapa e faaite ra no nia i te buka Bibilia a Daniela?

Ua faatia o Daniela: Ua faatia Nebukanesa i te hoê tii rahi e ua faaue i to ˈna huiraatira ia tuturi i mua i te reira, area tei ore i auraro i teie faaueraa, ua hurihia ïa i roto i te umu auahi.—Daniela 3:1-6.

Te haapapu ra te feia tuatapapa: E opuaraa rahi iho â ta Nebukanesa i rave i Babulonia “eiaha no te faahanahana noa ia ˈna, no te faahanahana atoa râ i te mau atua. I parau na oia e ‘maoti aˈe o ˈna e haamori ai te nunaa i te mau atua.’’’—Encyclopædia Britannica.

E no te faautuaraa i Babulonia i tahito ra, e mea faahiti-pinepine-hia i roto i te haaputu parau a to Babulonia e e hurihia na iho â te taata i roto i te umu auahi ia horoa te arii i te faaueraa. I roto i te hoê otaro tahito, te faatiahia ra e ua faautuahia te tahi mau tia mana i te tau o te arii Nebukanesa no to ratou vahavaharaa i te mau atua o Babulonia. Te na ô ra te otaro: “A haamou, a tanina ia ratou e ia paapaa roa, . . . ia au auahi maitai . . . te umu auahi, ia ura puai te auahi e ia pohe roa ˈtu ratou.”a

Ua papai o Daniela: Ua haapeu roa te arii Nebukanesa i ta ˈna mau paturaa.—Daniela 4:29, 30.

E ofai araea tei itehia mai i Babulonia, ua titirohia te iˈoa o Nebukanesa i nia iho

Te haapapu ra te feia tuatapapa: Te faaite ra te mau papai ta Nebukanesa i vaiiho mai no te faatia i to ˈna parau e e arii faahiahia oia, te parau-tia e te puai.b Ei hiˈoraa, ua nanaˈohia i nia iho i te hoê paturaa teie parau a Nebukanesa no te faatietie ia ˈna iho: “Ua faatia vau i te hoê patu etaeta mau i te ofai araea e te ta o te ore roa e hauti mai te hoê mouˈa . . . Na ˈu i haapaari i te aua patu o Esagila e to Babulonia ia haamanaˈo te taata i to ˈu iˈoa e a muri noa ˈtu.”c Ua titirohia e rave rahi ofai araea tei itehia mai i Babulonia i te iˈoa o Nebukanesa.

Ua papai o Daniela: Ua ani te arii Belesazara ia faatere o Daniela mai “te toru o te faatere i roto i te faatereraa arii” o Babulonia.—Daniela 5:1, 13-16.

Te faahiti ra teie papai tahito no 550 H.T.I. ia Nabonide e ta ˈna tamaiti, o Belesazara

Te haapapu ra te feia tuatapapa: I roto i te faatiaraa o te pene 5 o te buka Daniela, o Nabonide te arii. E tia noa na oia i te fenua Arabia, eiaha râ i Babulonia. O vai râ te faatere i Babulonia aita anaˈe o ˈna? Te na ô ra te taata tuatapapa ra o Raymond Dougherty i roto i ta ˈna buka: “Te faaite ra te hoê papai tahito e ua horoa Nabonide e na ta ˈna tamaiti matahiapo, oia hoi o Belesazara, e faatere. Ua amo o Belesazara i te tiaraa arii no te mea aita to ˈna metua tane, te arii, i Babulonia.” (Nabonidus and Belshazzar) I te mea hoi o Nabonide te faatere matamua e o Belesazara te piti, o Daniela ïa te toru o te faatere ia au i te aniraa a Belesazara.

a Journal of Biblical Literature, Anairaa 128, Numera 2, api 279, 284.

b Babylon—City of Wonders, na Irving Finkel raua Michael Seymour, api 17.

c Archæology and the Bible, na George Barton, api 479.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono