14-20 NO TETEPA 2026
HIMENE 41 Faaroo mai oe ta ˈu pure
E tamahanahana te buka a Isaia ia oe
“Teie hoi ta Iehova e parau ra: . . . ‘Mai te hoê metua vahine e tamahanahana i ta ˈna tamaiti, e tamau ïa vau i te tamahanahana ia outou.’”—ISA. 66:12, 13.
MANAˈO FAUFAA
E ite tatou i te tamahanahanaraa ia taio e ia feruriruri tatou i te mau irava o te buka a Isaia.
1-2. Eaha ta Iehova e rave ia toaruaru aore ra ia mauiui tatou?
A FERURI na i te hoê tamarii e taˈi noa ra. Ua opua hoi to ˈna utuafare e taui i te vahi faaearaa. Te auraa ïa, eita o ˈna e ite faahou i to ˈna mau hoa. Aore ra ua rave paha o ˈna i te tahi ohipa ino. I tera taime, eaha ta te hoê mama î i te here e rave? E tauahi roa o ˈna i teie tamarii ta ˈna. E faaroo atoa oia ia ˈna ia autâ mai a tamahanahana ˈtu ai.
2 I roto i te Bibilia, ua faaau Iehova ia ˈna i te hoê metua vahine î i te here o te tamahanahana ra i ta ˈna tamarii. Teie ta ˈna i parau: “Mai te hoê metua vahine e tamahanahana i ta ˈna tamaiti, e tamau ïa vau i te tamahanahana ia outou.” (Isa. 66:13) Mea puai aˈe to Iehova here no tatou i te here o te metua no ta ˈna tamarii. (Isa. 49:15) No reira, na roto i ta ˈna Parau te Bibilia, e horoa mai Iehova i te tamahanahanaraa e te puai ia toaruaru aore ra ia mauiui tatou.—Roma 15:4.
3. Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau?
3 Mea rahi ta Iehova mau parau tamahanahana i roto i te buka a Isaia. (Isa. 40:1) Ua haapapai to tatou Metua î i te here ia Isaia tera buka no te tamahanahana i to ˈna nunaa e ora ra i Iuda i te hoê tau fifi roa. Te ora atoa nei tatou i te hoê “tau ino mau . . . e te fifi ia faaruru.” No reira tatou e hinaaro ai i te faaitoitoraa. (Tim. 2, 3:1) E hiˈopoa ïa tatou i te tahi mau irava o te buka a Isaia o te tamahanahana mai i roto e toru tupuraa: (1) Ia tupu te tahi tauiraa manaˈo-ore-hia i roto i to tatou oraraa, (2) ia faahapahapa noa tatou ia tatou aore ra (3) ia pohe tei herehia.
IA TUPU TE TAHI TAUIRAA MANAˈO-ORE-HIA
4. Eaha to tatou huru ia tupu te tahi tauiraa manaˈo-ore-hia i roto i to tatou oraraa?
4 E nehenehe to tatou oraraa e taui taue noa. (Koh. 9:11; Kor. 1, 7:31) E roohia paha tatou i te maˈi aore ra te fifi i te pae moni. E tupu paha te faahuehueraa poritita i ǒ tatou aore ra te tahi tauiraa i roto i ta tatou taviniraa ia Iehova. Ei hiˈoraa, e anihia paha tatou ia rave i te taviniraa pionie. No teie mau tauiraa, e haapeapea iho â tatou. E na ô atoa paha tatou: ‘E nahea râ vau i teie nei?’ A hiˈo na ia Joseph, hoê taeae tei tavini na 17 matahiti i te Betela. Ua parauhia ia ˈna ia rave i te taviniraa pionie. Teie ta ˈna i parau: “Oti roa vau. E ere hoi mea ohie no ˈu, inaha mea maoro to ˈu taviniraa i te Betela. Aita ïa vau i ite e nahea râ.” O tatou aˈe tera, e nafea Iehova e tamahanahana mai ai na roto i te buka a Isaia?
5. Ia au i te Isaia 42:16, eaha ta Iehova e rave no tatou? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
5 A taio i te Isaia 42:16. Ua fafau Iehova i te aratai i te feia matapo, ei auraa parau, na te mau eˈa ta ratou i ore i matau. Ua fafau atoa o ˈna i te taui i te poiri ei maramarama. Tano maitai teie mau parau “matapo,” “te mau eˈa ta ratou i ore i matau,” “poiri” e “vahi ofaifai.” Ia tupu iho â râ te tahi tauiraa manaˈo-ore-hia. Mai te huru ra to roto tatou i te uru raau, aita râ tatou e ite ra i te eˈa. Teie râ, te haapapu mai ra Iehova noa ˈtu eaha te tupuraa ta tatou e faaruru ra, na ˈna e aratai ia tatou. Eita hoi o ˈna e faarue ia tatou. E tapea o ˈna i to tatou rima no te aratai ia tatou na roto i te poiri, e turama o ˈna i to tatou eˈa, a haamanina atu ai i te reira. E nafea hoi Iehova e na reira ˈi? Ma te horoa mai ïa i te mau aˈoraa paari na roto i ta ˈna Parau e ta ˈna faanahonahoraa. (Sal. 119:105; Isa. 30:21) E faaohipa atoa o ˈna i to tatou mau taeae e tuahine e te tahi atu no te tauturu mai. Noa ˈtu eaha te tupuraa, e nehenehe tatou e tiaturi e tauturu noa mai iho â Iehova ma te here e te aumihi.—Isa. 41:10; Pet. 1, 5:6, 7.
Noa ˈtu eaha te mau tauiraa manaˈo-ore-hia, eita Iehova e faarue ia oe (A hiˈo i te paratarafa 5)b
6. Eaha ta Iehova e rave ia taui taue to tatou oraraa?
6 Ua faataa Joseph, tei faahitihia na mua ˈtu, mea nafea to Iehova tautururaa ia raua ta ˈna vahine i muri mai i to raua vaiihoraa i te taviniraa i te Betela. Te na ô ra o ˈna: “Ua ite roa mâua i te rima î i te here o Iehova i tera mau mahana ra. Ua tauturu mai o ˈna na roto i te mau taeae e tuahine. Ua aupuru e ua tamahanahana o ˈna ia mâua i te taime tano, e te na reira noa ra o ˈna.” O oe atoa, e nehenehe oe e tiaturi e horoa mai Iehova i te puai e te aratairaa noa ˈtu eaha te tupu i roto i to oe oraraa. (Isa. 54:10; 58:11) Te parau atoa ra Joseph: “Mea au roa na ˈu hoê himene ta tatou e na ô ra: ‘Mahana ê ananahi, tautooraa ê. E ore Iehova e faarue.’a Noa ˈtu eaha te mau tupuraa manaˈo-ore-hia e faura mai, ua papu ia mâua e tauturu mai iho â Iehova.”
IA FAAHAPAHAPA TATOU IA TATOU IHO
7. Eaha te manaˈo o vetahi no nia i ta ratou mau hara i rave na?
7 Ia faaite tatou i ta tatou hara i rave i te mau matahiapo, e tauturu mai iho â ratou ia tatou ma te here. I muri iho, e tutava tatou i te ore e tapiti. (Mas. 28:13; Iak. 5:14-16; Ioa. 1, 1:9) Tera noa râ, e faahapahapa noa paha tatou ia tatou iho, noa ˈtu ua faaore Iehova i ta tatou hara. E manaˈo paha tatou: ‘E nahea hoi Iehova e faaore ai i ta ˈu hara?’ (Kor. 2, 2:7) Eita iho â e moˈe hanoa ia tatou ta tatou mau hara i rave na. E no reira, e nehenehe tatou e toaruaru. Inaha, ua papai te arii Davida: “Aita e hau to roto i to ˈu mau ivi no ta ˈu hara. . . . Ua paruparu roa vau e ua perehu roa.” (Sal. 38:3, 8) Mai te peu tera to oe manaˈo i te tahi taime, na te buka ïa a Isaia e tamahanahana ia oe.
8-9. Eaha ta te Isaia 1:18 e parau ra no nia i ta Iehova huru faaoreraa i te hara?
8 A taio i te Isaia 1:18. Te faaohipa ra Iehova i te hoê faahohoˈaraa no te faataa i ta ˈna huru faaoreraa i ta tatou mau hara. Te parau ra o ˈna noa ˈtu “mea uteute” ta tatou mau hara, e uouo roa te reira “mai te hiona.” Ua ite tatou eita te û uteute e mâ hanoa. Tera râ, te haapapu mai ra Iehova ia faaore anaˈe o ˈna i ta tatou hara, eita o ˈna e haamanaˈo faahou i te reira.
9 A hiˈo na i te tupuraa o te arii Davida. Ua faaturi oia e ua pohe te hoê taata ia ˈna. Ua faaore râ Iehova i ta ˈna mau hara. E i muri mai, ua faahiti oia ia Davida mai te hoê tavini aau hapa ore. (Sam. 2, 11:3, 4, 14, 15; 12:13; Arii 1, 9:4, 5) Ia ˈna i manaˈo ia Davida, o to ˈna taiva ore ta ˈna i haamanaˈo eiaha râ ta ˈna mau hara. Mai tera atoa no tatou. Ia faaore Iehova i ta tatou mau hara no te mea ua tatarahapa tatou, e tauturu o ˈna ia tatou ia tamau i te tavini ia ˈna ma te manaˈo haava mâ. E parau tamahanahana ê atu to roto i te buka a Isaia no teie tupuraa. Eaha ïa?
10. Ia au i te Isaia 38:17, eaha ta Iehova i fafau e rave?
10 A taio i te Isaia 38:17 e te nota. “Ua faarue oe i ta ˈu mau hara atoa i muri mai i to oe tua.” E nehenehe atoa e parauhia “ua faaore oe i ta ˈu mau hara atoa mai mua i to aro.” Ia au i teie irava, mai te huru ra te rave ra Iehova i te mau hara a te hoê taata tei tatarahapa, a taora ˈtu ai i muri mai ia ˈna. Eita ïa Iehova e ite aore ra e manaˈo faahou i te reira. Mai teie te tatararaa a te hoê faahororaa Bibilia: “Ua faaore oe i ta ˈu mau hara, mai te huru ra ïa aita vau i rave aˈenei i te hara.” No reira, ia faaore anaˈe Iehova i ta tatou mau hara, mai te huru ra ïa no ˈna, aita tatou i hara aˈenei. Te auraa ïa, eita o ˈna e faautua mai no ta tatou mau hara tahito, no te mea eita o ˈna e haamanaˈo faahou i te reira. Tera ta ˈna i fafau i roto i te Isaia 43:25. E parau mahanahana mau â teie! A hiˈo na, aita Iehova, te Haava hau ê, e haamanaˈo faahou ra i ta tatou mau hara. No te aha ïa tatou e faahapahapa noa ˈi ia tatou?
Eiaha e vaiiho i ta oe mau hara tahito ia faaere ia oe i te oaoa i teie nei
11. Eaha te mea faufaa no Iehova? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
11 Ia faura mai te mau manaˈo faahapa, e haamanaˈo anaˈe i ta Iehova i fafau mai. Ia faaore anaˈe o ˈna i te hara, mea faaore roa. Eita o ˈna e haama ia tatou no ta tatou mau hara tahito. E ere o ˈna mai ia tatou te taata hara o te tamau aau i te tahi taime. (Isa. 57:16) Te mea faufaa no Iehova, e ere ta tatou i rave na mua ˈˈe. Ta tatou râ e rave ra i teie nei e i mua nei. (Isa. 55:7) Mea here iho â na Iehova ia tatou, e hinaaro iho â o ˈna e faaore i ta tatou mau hara. No reira, eiaha tatou e vaiiho i ta tatou mau hara tahito ia faaere ia tatou i te oaoa i teie nei e te mau haamaitairaa i mua nei.
Ia manaˈo Iehova ia tatou, e ere ta tatou mau hara tahito ta ˈna e haamanaˈo (A hiˈo i te paratarafa 11)c
IA POHE TEI HEREHIA
12. Eaha te tupu ia pohe hoê taata mea here roa na tatou?
12 Ia pohe te hoê taata mea here roa na tatou, mea mauiui roa. Eita tera mauiui e ore oioi. I te tahi taime, e uiui tatou no te aha Iehova i vaiiho ai ia ˈna ia pohe. Tera atoa te manaˈo o taeae Michael. Ua pohe to ˈna na metua i roto i te hoê fare tei papaa i te auahi. Ua parau roa o ˈna: “Maui roa vau. Ua riri atoa vau ia Iehova no to ˈna vaiihoraa ia raua ia pohe. Ua ite au e ere na ˈna i haapohe ia raua. Noa ˈtu râ, aita o ˈna i tapea i tera ati.” O oe atoa paha tei manaˈo mai tera. I tera mau taime mauiui roa, eaha te tamahanahanaraa e te tiaturiraa ta Iehova e horoa ra?
13. Eaha ta Iehova i fafau i roto i te Isaia 25:8?
13 A taio i te Isaia 25:8. Ua fafau Iehova “e horomii oia i te pohe e a muri noa ˈtu.” A feruri na mai te aha te oraraa ua mou anaˈe te pohe! Eita tatou e mihi e e oto faahou i to tatou mau taata here tei pohe. (Isa. 35:10) Eita tatou e maui faahou i te iteraa ˈtu i to ratou menema. Tera râ, e tiaturiraa to tatou e ora e o ratou a muri noa ˈtu. E parau mau teie, no te mea na Iehova i fafau i te reira e o ˈna anaˈe te nehenehe e faatupu i te reira.—Apo. 21:4, 5.
14. Eaha to oe huru ia feruri oe i te tia-faahou-raa? (Isaia 26:19) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
14 A taio i te Isaia 26:19. E faaore iho â Iehova i te pohe. E ere râ tera anaˈe. E faahoˈi atoa mai o ˈna i te ora i to tatou mau taata here tei pohe. Teie ta ˈna i parau no nia ia ratou: “E tia mai te tino pohe o to ˈu mau taata.” Ia ˈna i parau “to ˈu mau taata,” te auraa ïa, na ˈna iho e haapao ia ratou. Aita o ˈna i haamoˈe ia ratou, e na ˈna e faatia mai ia ratou i te taime ta ˈna i faataa. Ua ite tatou e oraora faahou mai te hoê tiare mǎrô i te pape. Mai tera atoa ïa ia faaara Iehova, te tumu o te ora, i to tatou mau taata here e taoto ra i roto i te apoo. E oaoa roa tatou i te farii ia ratou!—A hiˈo atoa i te Mareko 5:42.
Mea papu e farerei faahou tatou i to tatou mau taata here tei pohe (A hiˈo i te paratarafa 14)
15. E nafea te tiaturiraa o te tia-faahou-raa e tauturu mai ai?
15 Eita ta te Atua parau fafau no nia i te tia-faahou-raa e faaore i to tatou maui. Ua papu râ ia tatou eita Iehova e haamoˈe i to tatou mau taata here tei pohe. E parau mahanahana roa ïa teie. Na te reira i tamahanahana ia Michael, tei faahitihia na mua ˈtu. Ua parau o ˈna: “Ua tauturu mai te Isaia 26:19 ia ˈu ia taa mea here roa na Iehova i to ˈu na metua. Eita Iehova e haamoˈe ia raua. E ia tae i te taime ta ˈna i faataa, e faahoˈi mai o ˈna ia raua i te ora. Ua tamahanahana e ua faaitoito te reira ia ˈu.” E tiatonu atoa anaˈe ïa i ta Iehova i fafau, oia hoi e farerei faahou tatou i to tatou mau taata here tei pohe. E iti rii mai ïa to tatou mauiui.
16. Eaha te irava tei tamahanahana roa ia oe?
16 Ua hiˈopoa mai tatou i te tahi mau irava o te buka a Isaia, o te nehenehe e tamahanahana ia tatou i roto e toru tupuraa: Ia tupu te hoê tauiraa manaˈo-ore-hia i roto i to tatou oraraa, ia faahapahapa tatou ia tatou iho e ia pohe tei herehia. Mauruuru roa tatou ia Iehova no te tamahanahana mai na roto i ta ˈna Parau. (Sal. 94:19) Te vai ra anei te tahi irava o tei tamahanahana roa ia oe? Mai te peu e e, a tamau aau ïa i te reira, a papai i nia i te tahi papie e a tuu atu i te hoê vahi e ite atu oe. E ia tamahanahanahia oe e ta Iehova mau parau fafau.
HIMENE 3 To matou tiaturiraa e puai
a No roto mai ïa i teie himene rau “Tei ia ˈu ra Iehova.”
b FAATAARAA O TE HOHOˈA: Na hoa faaipoipo, o tei vaiiho i te taviniraa i te Betela. Te farii-maitai-hia ra raua na te mau taeae e tuahine o ta raua amuiraa apî.
c FAATAARAA O TE HOHOˈA: Ua huri te hoê taeae i ta ˈna mau hara i muri mai e te oaoa ra o ˈna i te apiti i te Haapiiraa no te mau pionie.