18-24 NO ME 2026
HIMENE 35 Rave anaˈe i te mea aufaa roa ˈˈe
Eiaha hoê noa ˈˈe mea e tapea ia outou ia tuu ia Iehova na mua roa!
“Ia taa noa . . . ia outou te hinaaro o Iehova.”—EPH. 5:17.
MANAˈO FAUFAA
E hiˈo mai tatou e nafea ia tiatonu i nia i te mau ohipa pae varua noa ˈtu te mau tupuraa peapea mau.
1-2. Mea rahi te ohipa faufaa i roto i te oraraa, ia ara râ tatou i te aha?
A FERURI na e te faahoro ra outou i te pereoo, e taˈi mai nei te niuniu. Te uiui nei outou e te hinaaro ra anei te hoê taata i te tauturu, e hinaaro paha outou e pahono i ta outou vini. Ua ite râ outou i taua taime ra e tia ia outou ia haapao maitai i nia i te purumu. Hoê â huru i roto i to tatou oraraa. E rave rahi tupuraa e titauhia ia haapao, na tatou râ e feruri eaha te mea faufaa roa ˈˈe.
2 Mea rahi te ohipa faufaa ta tatou e hinaaro e rave. E ua ite tatou eaha te mea faufaa roa ˈˈe, oia hoi te mau ohipa pae varua.a (Mat. 6:33) No reira, e ara tatou i te mau mea e nehenehe e tapea ia tatou ia tuu ia Iehova na mua roa i roto i to tatou oraraa.—Mas. 4:25; Mat. 6:22.
3. Eaha ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie tumu parau?
3 E hinaaro iho â tatou e tuu i te mau ohipa pae varua i te parahiraa matamua. Tera râ, te faaruru nei tatou pauroa i te mau tupuraa o te nehenehe e faaatea ê ia tatou ia Iehova. (Luka 21:34-36) I roto i teie tumu parau haapiiraa, e hiˈopoa mai tatou (1) eaha te titauhia ia haapae ia tiatonu noa tatou i te mea faufaa roa ˈˈe, (2) eaha ta Iesu i rave no te tuu noa ia Iehova na mua, e (3) e nafea tatou ia pee i te hiˈoraa o Iesu.
EAHA TE TITAUHIA IA HAAPAE IA TIATONU NOA TATOU I TE MEA FAUFAA ROA ˈˈE?
4-6. Eaha te nehenehe e tapea ia tatou ia rave i ta tatou taviniraa ia Iehova?
4 E rave rahi mea faufaa te tia ia tatou ia haapao. To tatou ea anei, to tatou utuafare e te vai ra ˈtu â. Parau mau, mea faufaa teie mau ohipa e mea tano ia haapao tatou i te reira. Tera râ, e nehenehe anei te reira e tapea ia tatou ia rave i ta tatou taviniraa ia Iehova? E, e nehenehe, mai te peu iho â râ e haapeapea noa tatou no teie mau tuhaa. E pau roa ïa to tatou taime, e iti atoa mai to tatou itoito no te rave i te tahi atu mau ohipa faufaa.
5 Hau atu â, mea rahi o tatou o te faaruru nei i te haavîraa uˈana, te fifi i te pae moni, te maˈi parare e te tamaˈi. (Tim. 2, 3:1) Ia roohia tatou i teie mau ati, e hepohepo roa tatou a haapao noa ˈi i te reira.
6 Peneiaˈe ua matau tatou i te tahi mau taata ua taui taue noa to ratou oraraa no to ratou faarururaa i teie mau ati. Eita e ore ua hepohepo roa ratou. Aita hoi Iehova i poiete i te taata ia mauiui noa aore ra ia ora ratou i roto i te hepohepo. No reira e manaˈo paha vetahi eita ratou e nehenehe e oaoa faahou. Te faahopearaa, e tamǎrû e e faaanaanatae noa vetahi ia ratou, ia ore ia haamanaˈo faahou i to ratou mau fifi. E mai te peu to roto atoa tatou i teie mau tupuraa, eaha ïa te rave? E ite mai tatou i te hiˈoraa o Iesu, e eaha ta ˈna i rave no te tuu noa ia Iehova na mua roa.
EAHA TEI TAUTURU IA IESU IA TUU NOA IA IEHOVA NA MUA?
7. Eaha tei nehenehe e haafifi i ta Iesu taviniraa i te fenua?
7 Ua nehenehe Iesu e faaô ia ˈna i roto i te mau ohipa poritita e te mau faanahoraa o teie nei ao. Inaha, i tera ra tau, mea rahi te taata veve e te feia maˈi. (Mat. 14:14; Mar. 14:7) Ua hamani-ino-hia ratou na to Roma e te ati Iuda. No reira i to ratou iteraa ia Iesu ia faatupu i te mau semeio, ua hinaaro roa ratou e faaarii ia ˈna. (Ioa. 6:14, 15) Hau atu, ua tamata Satani ia Iesu. Ua parau hoi oia e horoa o ˈna na Iesu te mau faatereraa arii atoa o te ao nei. (Mat. 4:8, 9) Ua turai te aposetolo Petero, hoê hoa piri o Iesu ia haapao na mua o ˈna ia ˈna ma te parau: “E te Fatu, eiaha oe e na reira i te parau.”—Mat. 16:21, 22.
8. Eaha tei tauturu ia Iesu ia tuu noa ia Iehova na mua roa?
8 Eaha tei tauturu ia Iesu ia tuu noa ia Iehova na mua roa? Maoti ïa e toru ravea. A tahi, ua imi o ˈna i te manaˈo o Iehova. (Ioa. 8:28; 14:9) A piti, ua rohi o ˈna i roto i ta ˈna taviniraa. (Mat. 9:35) A toru, ua taa ia ˈna eaha te mea faufaa roa ˈˈe. (Ioa. 4:34) Oia mau, ua patoi Iesu i te mau tamataraa a Satani. Ua ite o ˈna e manaˈo maitai to Petero, hinaaro o ˈna e tauturu ia Iesu. Tera râ, aita to ˈna manaˈo i tu i to Iehova hinaaro. (Mat. 4:10; 16:23) Aita iho â Iesu i vaiiho i te manaˈo o te taata, ta ratou parau aore ra ohipa ia tapea ia ˈna ia rave i to Iehova hinaaro. I teie mahana, mea taa ê to tatou tupuraa i ta Iesu i faaruru. Tera râ, mai ia Iesu e haere atoa ia tatou ia tuu noa ia Iehova na mua roa.
E NAFEA IA PEE I TE HIˈORAA O IESU?
9. Eaha te auraa “ia taa noa . . . ia outou te hinaaro o Iehova”? (Ephesia 5:17)
9 Ia taa ia oe i te manaˈo o Iehova. Ma te na reira e taa atoa ia oe “te hinaaro o Iehova.” (A taio i te Ephesia 5:17.) Ia taio tatou i te Bibilia a feruriruri atu ai i nia i te reira, e ite ïa tatou e nafea ia faaoaoa ia Iehova. Noa ˈtu eita te Bibilia e faahiti roa i to tatou tupuraa, e noaa ia tatou ia apo mai i ta Iehova e titau mai ra ia rave. E nafea ïa? Ia haamatau tatou i te manaˈo mai ia ˈna e ia auraro tatou i ta ˈna mau aratairaa.
10. E nafea tatou ia taa i to Iehova manaˈo?
10 E taa ia tatou i to Iehova manaˈo ma te haapii i te Bibilia e ma te hiˈopoa i to ˈna huru i nia i te taata. (Ier. 45:5) A taio ai i te mau aamu Bibilia, e feruri tatou i na uiraa: ‘Eaha ta teie aamu e haapii mai ra no nia ia Iehova? Eaha te titauhia ia ˈu ia taui no te manaˈo mai ia Iehova?’ Parau mau, mea teitei aˈe to ˈna mau manaˈo i to tatou. (Isa. 55:9) No reira e pure tatou ia Iehova no te ani atu ia haapii mai o ˈna ia tatou ia rave i to ˈna hinaaro. (Sal. 143:10) E ani atoa tatou i ta ˈna tauturu ia taa ia tatou to ˈna manaˈo e ia pee i ta ˈna huru hiˈoraa.—Ioa. 1, 5:14.
11. Eaha ta Iehova e hinaaro no tatou?
11 Te hinaaro ra Iehova ia ineine tatou hou a tae mai ai te hopea. No reira, eita o ˈna e hinaaro ia moˈe ia tatou eaha te mea faufaa roa. (Mat. 24:44) Eita atoa râ o ˈna e hinaaro ia haapeapea rahi roa tatou. (Mat. 6:31, 32) E horoa mai ïa Iehova i te tahi mau aˈoraa no te tauturu ia tatou ia ite eaha te rave ia haapeapea tatou no to tatou ea, te ohipa, te fare aore ra no te utuafare. E hinaaro o ˈna e horoa mai i te paari e te puai no te tauturu ia tatou ia faaruru i te mau fifi.—Sal. 55:22; Mas. 3:5-7.
12. Eaha te rave ia ore tatou ia haapeapea rahi roa no tei tupu ra na te ao nei? (Mataio 5:3)
12 A tamau i te rohi i roto i te taviniraa. E haapeapea iho â tatou no te mau ohipa ino e tupu ra na te ao nei. Eita râ e haere ia tatou ia faaore i teie mau fifi. No reira, e rohi tatou i roto i te mau ohipa pae varua ia ore tatou ia haapeapea rahi roa no teie mau tupuraa. Ia tamau noa tatou i te haapuai i to tatou auhoaraa e o Iehova, e oaoa roa tatou a rave atu ai i to ˈna hinaaro. (A taio i te Mataio 5:3.) E nafea ïa? Ma te haapii i te Bibilia no te ite hau atu â no nia ia Iehova, e ma te rave i te mau mea atoa e maraa ia tatou i roto i te taviniraa. Ma te na reira, e oaoa roa Iehova no te mea e faaohipa tatou i to tatou taime ma te paari.—Mas. 23:15.
13. E nafea tatou ia “faaohipa maitai i to [ta]tou taime”?
13 Ei Kerisetiano, e hinaaro tatou e “faaohipa maitai i to [ta]tou taime.” (Eph. 5:15, 16) Aita teie irava e parau ra e nafea ia faaohipa i to tatou taime no ta tatou e rave nei i te mau mahana atoa. Te faaitoitohia ra tatou ia feruri e nafea ia faaohipa maitai i to tatou taime inaha, te piri mai ra te hopea o teie nei ao. E nafea ïa? Mai te peu e hiˈo noa tatou i te mau parau apî no nia i te mau ohipa ino e tupu ra na te ao nei, e toaruaru roa tatou. E iti atoa mai to tatou itoito no te pororaa. Mea au aˈe ia faaiti to tatou taime e taio e e mataitai i te mau parau apî. E taime ïa to tatou no te mau ohipa pae varua. Mea faufaa atoa ia feruri tatou e nafea ia rave hau atu â i roto i te taviniraa. Ei hiˈoraa, ma te hoˈi faahou e farerei i te mau taata atoa tei anaanatae i te Bibilia. Te taa ra ia tatou te faufaaraa ia imi i te mau ravea atoa no te tauturu i te taata “ia ora mai . . . e ia noaa ia ratou te ite papu i te parau mau.”—Tim. 1, 2:4.
14. Eaha te mau maitai ta tatou e fanaˈo ia rahi noa ta tatou ohipa i roto i te taviniraa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
14 Ia rahi noa ta tatou ohipa i roto i te taviniraa, eita ïa e moˈe ia tatou no te aha e mea rahi te ohipa ino e tupu ra. Eita atoa ïa tatou e aueue ia ite tatou i te mau tamaˈi, te fifi i te pae moni, aore ra te maˈi parare. No te mea ua ite tatou e te tupu ra te mau parau tohu Bibilia. Eita atoa tatou e riaria no te nehenehe e tupu a muri aˈe, ua papu hoi ia tatou e faaore Iehova i teie mau ati e e faariro oia i te fenua ei paradaiso. E vai hau noa ïa tatou a tiaturi ai e tauturu mai iho â Iehova ia tatou ia faaoromai tamau.—Sal. 16:8; 112:1, 6-8.
Noa ˈtu te mau arepurepuraa na te ao nei, a rohi noa i roto i te mau ohipa pae varua (A hiˈo i te paratarafa 14)b
15. Ia au i te Petero 1, 4:7, eaha te titauhia ia rave, e no te aha?
15 A haamanaˈo i te mea faufaa roa ˈˈe. I teie mahana, e rave rahi taata o te faaanaanatae noa ia ratou. Eita ratou e tâuˈa e te fatata mai ra te hopea o teie nei ao. E ere i te mea ino ia faaanaanatae ia tatou. Tera râ, eiaha tatou e pee i te manaˈo o te feia o teie nei ao. E faatupu anaˈe ïa i te “manaˈo paari.” (A taio i te Petero 1, 4:7.) Eaha ïa te auraa? Te auraa, ia faatupu i te manaˈo tano no nia i te mau faaanaanataeraa e ia rave i te faaotiraa paari. Ma te na reira, e tu ta tatou mau faaotiraa i to Iehova manaˈo e e taa ia tatou eaha te mea faufaa roa ˈˈe.—Tim. 2, 1:7.
16. Ua tiatonu Iesu i te aha hou o ˈna a pohe ai?
16 Ua tiatonu noa Iesu i te mea faufaa roa ˈˈe. Noa ˈtu ua ite o ˈna e fatata oia i te pohe, ua haapao noa o ˈna i te mea faufaa roa ˈˈe oia hoi, ia vai taiva ore ia Iehova e ia rave i to ˈna hinaaro. No reira, ua pure uˈana Iesu. Area ta ˈna mau pǐpǐ, ua taoto ratou. Inaha, “ua rohirohi roa [ratou] no te oto.”—Luka 22:39-46; Ioa. 19:30.
17. No te aha mea rahi te haere nei i nia i te mau reni faahoaraa, eaha râ te fifi? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
17 Mai te mau pǐpǐ a Iesu, e rohirohi e e hepohepo atoa tatou i te tahi taime. E haapeapea iho â tatou no te mau fifi e tupu ra i teie mahana. Mea rahi o te haere nei i nia i te reni faahoaraa ia moˈe ia ratou e fifi to ratou. E faaohipa ratou i teie ravea no te paraparau i to ratou mau hoa e utuafare. E no te hapono atu i te mau hohoˈa, no te faaite i te parau apî e no te faaanaanatae ia ratou. Tera râ, e pau rahi to ratou taime no te taio e mataitai i te mau mea i nia i te reni faahoaraa. No reira, e titauhia ia faatupu tatou i te manaˈo tano noa no nia i teie mau ravea. E feruri ïa tatou: “E tauturu anei te mea ta ˈu e mataitai ia ˈu i roto i to ˈu oraraa? Eita anei e moˈehia ia ˈu te mea faufaa roa ˈˈe?”
Ei manaˈo paari noa to tatou a maiti ai i te mau faaanaanataeraa, e ia revareva noa tatou aore ra ia faaohipa tatou i te mau reni faahoaraa (A hiˈo i te paratarafa 17)
18. No te aha mea faufaa ia faatupu tatou i te manaˈo paari no te maiti i te mau faaanaanataeraa?
18 E titau-atoa-hia ia faatupu tatou i te manaˈo paari ia mataitai tatou i te hohoˈa teata aore ra ia hauti tatou i te mau hauti video i nia i te reni natirara. E ere i te mea ino no te mea e faaoaoa te reira ia tatou. Tera râ, e titauhia ia maiti maitai tatou i te mau faaanaanataeraa, e ehia taime ta tatou e faaohipa no te reira. Ei hiˈoraa, ua hope anaˈe ia tatou i te mataitai hoê video, e pura mai te tahi atu. Hinaaro roa ïa tatou e mataitai faahou, aita e hopearaa. Tera râ, i roto i te tahi mau video, te vai ra te ohipa ino e te peu taotoraa tia ore. Tera ïa tei tupu no te hoê taeae no Asia. Ua haamata o ˈna i te mataitai i te tahi mau tuhaa video i nia i te natirara. E ua hiˈo noa o ˈna i tera mau video e pura noa mai. Haamata ˈtura o ˈna i te mataitai i te mau hohoˈa faufau. Maoti râ te tauturu a te mau matahiapo e to ˈna mau hoa piri, ua faaoti o ˈna e tatara roa teie mau ravea no roto mai ta ˈna vini, e e faaiti mai to ˈna taime i nia i te reira. Te haapapu mai ra teie hiˈoraa no te aha mea faufaa ia maiti maitai tatou i te mau faaanaanataeraa.
19. Eaha te tupu ia haapao noa tatou i te mau faaanaanataeraa?
19 E titau-atoa-hia te manaˈo paari ia maiti tatou i te mau faaanaanataeraa aore ra ia revareva noa tatou. Mea faufaa iho â ia rave tatou i te taime no te faafaaea rii. E faaoaoa hoi te reira ia tatou e no to tatou iho maitai. Ia haapao noa râ tatou i te reira, e moˈehia ia tatou te mea faufaa roa ˈˈe. (Phil. 1:10) Na tatou ïa e faaoti eaha ta tatou e rave, e ehia taime ta tatou e faaohipa no tera mau faaanaanataeraa. E feruri ïa tatou: ‘E faaite anei te taime ta ˈu e rave no te mau faaanaanataeraa e manaˈo paari to ˈu? Ua taa anei ia ˈu eaha te mea faufaa roa ˈˈe, e te faaite ra anei ta ˈu mau faaotiraa ua ineine au no “te hopea o te mau mea atoa”?’
20. Eaha te mau maitai ta tatou e fanaˈo ia rave noa tatou i te mea faufaa roa ˈˈe?
20 E faufaahia tatou ia rave noa tatou i te mea faufaa roa ˈˈe, oia hoi ta tatou taviniraa ia Iehova. (Isa. 48:17) Maoti te tauturu a Iehova, e haere ia tatou ia faaoromai tamau i te mau fifi o te oraraa. Eita tatou e haapeapea rahi roa no te mau tupuraa itehia na te ao nei. Eita atoa tatou e haapao noa i te mau faaanaanataeraa. No reira, e tamau anaˈe i te taa i to Iehova manaˈo, i te rohi i roto i te taviniraa, e i te haamanaˈo i te mea faufaa roa ˈˈe. Ma te na reira, e tuu noa ïa tatou ia Iehova na mua roa a “mau papu atu ai ia [ta]tou te ora mau.”—Tim. 1, 6:19.
HIMENE 129 E faaoromai tamau â tatou
a NO TE TAA MAITAI ATU Â: Ia parauhia ohipa pae varua, o te mau mea atoa ïa ta tatou e rave nei no te haamori ia Iehova: Te haapiiraa i te Bibilia, te haereraa i te mau putuputuraa, te haamoriraa utuafare, e te pororaa. E ô atoa mai te atuaturaa e te paturaa o te mau vahi haamoriraa, te tautururaa i tei roohia i te ati, te taviniraa ei rima tauturu i te mau tairururaa aore ra te taviniraa i te Betela.
b FAATAARAA O TE HOHOˈA: Te haapuai noa na hoa faaipoipo i roto i te pororaa. Aita raua e haapao ra i te mau arepurepuraa itehia na te ao nei.