VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w25 Novema api 10-15
  • E nehenehe oe te taata haapao e oaoa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E nehenehe oe te taata haapao e oaoa
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • NO TE AHA MEA FIFI NO TE FEIA HAAPAO IA OAOA NOA?
  • E NAFEA OE E OAOA NOA ˈI?
  • E NAFEA VETAHI Ê E TAUTURU AI IA OE?
  • Te tâuˈaraa ˈtu i te taata haapao—Nafea vetahi ê ia tauturu
    A ara mai na! 1997
  • Te fifi e haapao i te feia maˈi
    A ara mai na! 1997
  • E nehenehe oe e oaoa noa ˈtu te ruhiruhiaraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • Nafea ia faaruru i te mau manaˈo hohonu
    A ara mai na! 1997
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
w25 Novema api 10-15

TUMU PARAU HAAPIIRAA 45

HIMENE 111 Ia oaoa tatou i te Atua

E nehenehe oe te taata haapao e oaoa

“Te feia o te ueue i te huero maa ma te roimata, e ooti ïa ma te umere.”—SAL. 126:5.

MANAˈO FAUFAA

E ite mai tatou eaha te tauturu ia oe ia oaoa mai te peu na oe e haapao ra i te hoê hoa aore ra fetii ruhiruhia aore ra maˈi.

1-2. Eaha to Iehova manaˈo ia oe e haapao ra i tei herehia? (Maseli 19:17) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

“UA FAAIPOIPO mâua ta ˈu vahine e 32 matahiti i teie nei.” Ta taeae Jin-yeol ïa no Korea i parau. “E pae matahiti i teie nei to ˈu haapaoraa ia ˈna. E maˈi Parkinson to ˈna e mea fifi roa no ˈna ia hautiuti i to ˈna tino. Mea here roa na ˈu i ta ˈu vahine e mea au na ˈu e haapao ia ˈna. E roˈi fare maˈi to ˈna i te fare. Pauroa te po, e taoto vau i pihai iho ia ˈna a tapea ˈi mâua i to mâua rima.”

2 Te haapao atoa ra paha oe i to metua, hoa faaipoipo, tamarii aore ra hoa. Mea aupuru roa oe ia ˈna no to oe here ia ˈna. Tapao faaite atoa ïa mea here na oe ia Iehova. (Tim. 1, 5:4, 8; Iak. 1:27) Noa ˈtu râ, e ere mea ohie. Aita hoi vetahi e ite ra i to oe tupuraa. E puta mai paha te manaˈo o oe anaˈe teie e faaruru nei. I mua i te taata, mea ataata ïa oe. O oe anaˈe râ, e taˈi noa ïa oe. (Sal. 6:6) Ia papu ia oe, noa ˈtu aita vera ma e ite ra aore ra e taa ra i to oe hepohepo, o Iehova râ, oia ïa. (A hiˈo atoa i te Exodo 3:7.) Mea faufaa roa no ˈna to oe mau roimata e ta oe mau tutavaraa. (Sal. 56:8; 126:5) Te ite ra o ˈna pauroa ta oe e rave nei no tei herehia. E na ˈna e faahoˈi i ta oe ma te haamaitai rahi ia oe.—A taio i te Maseli 19:17.

Hohoˈa: Te taata haapao, ua rau to ratou tupuraa. 1. Hoê tuahine e faatamaa ra i to ˈna mama tei paari roa, e tarava noa ra i to ˈna roˈi. 2. Hoê tuahine e tauturu i ta ˈna tane ia oomo i to ˈna tia. Tei nia ta ˈna tane i te parahiraa turairai. 3. Te tamau ra te hoê mama i te tahi taupoo i nia i ta ˈna tamaiti inaha e hauti o ˈna e to ˈna papa i te popo. 4. Hoê taeae tei haere e hiˈo i te tahi taeae ruhiruhia i to ˈna fare. Te pure ra o ˈna e teie taeae paari.

Na oe anei e haapao ra i tei herehia? (A hiˈo i te paratarafa 2)


3. Eaha paha te tahi mau fifi ta Aberahama raua Sara i faaruru a haapao ai ia Tera?

3 Te faahiti ra te Bibilia i te tahi mau tavini o tei haapao ia vetahi ê, mai ia Aberahama raua Sara. I to raua faarueraa ia Ura, piri i te 200 matahiti to Tera to raua na metua tane. Noa ˈtu râ, ua na muri atoa Tera ia raua. E 960 kilometera te atea e tae atu ai ratou i Harana. (Gen. 11:31, 32) Mea here iho â na Aberahama raua Sara ia Tera. Papu râ, e ere mea ohie no raua ia haapao i te hoê ruhiruhia i taua tere ra. Mea na nia hoi ratou i te kamela aore ra te asini. Eaha paha te ohipa rahi no Tera ia tauma i nia i tera animara e ia parahi noa i nia iho ehia hora! Ua rohirohi atoa iho â ïa Aberahama raua Sara i te tahi taime. Noa ˈtu râ, ua horoa Iehova i te puai ia itoitohia raua. O ta ˈna atoa ïa e rave no oe.—Sal. 55:22.

4. Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau?

4 E nehenehe te oaoa e tauturu ia oe ia faaoromai tamau. (Mas. 15:13) E nehenehe iho â oe e oaoa noa ˈtu te mau fifi. (Iak. 1:2, 3) E nafea ïa? Hoê ravea o te pureraa ïa ia Iehova ia tauturu mai ia oe ia tapea noa i te feruriraa maitai. I roto i teie tumu parau, e ite mai tatou i te tahi atu â mau ravea, oia atoa e nafea vetahi ê e tauturu ai ia oe. Na mua râ, e hiˈo mai tatou i te faufaaraa ia oaoa noa te feia haapao e te tahi mau tupuraa o te faatoaruaru ia ratou.

NO TE AHA MEA FIFI NO TE FEIA HAAPAO IA OAOA NOA?

5. No te aha mea faufaa ia oaoa te feia haapao?

5 Ia ere te feia haapao i to ratou oaoa, oioi ratou i te rohirohi. (Mas. 24:10) E no to ratou rohirohi, e ere faahou ïa ratou mea maitai roa i nia i te feia ta ratou e haapao ra. Eaha ïa te tahi mau tupuraa o te faatoaruaru ia ratou?

6. No te aha vetahi taata haapao e rohirohi roa ˈi?

6 Te rohirohi iti rahi. Te na ô ra tuahine Leah: “E rohirohi roa to ˈu aau e to ˈu feruriraa noa ˈtu aita hoê aˈe fifi i tupu. Ua topa anaˈe te mahana, ua mamae roa vau. I te tahi taime, eita atoa e haere ia ˈu ia pahono i te hoê poroi.” Mea fifi atoa no vetahi ia rave i te taime no te haamâha i tera rohirohi to ratou. Te na ô ra tuahine Inés: “Eita to ˈu taoto e topa. E ara noa vau i te po no te haapao i te mama o ta ˈu tane. Ahia ˈtura matahiti aita mâua ta ˈu tane i revareva rii.” No te tahi atu, eita ïa e farii i te mau titau-manihini-raa no te tamaa anei, tae noa ˈtu te mau hopoia pae varua. Na ratou hoi e haapao ra i tei herehia. Ei faahopearaa, e moˈemoˈe roa ratou, a ere atu ai i to ratou oaoa.

7. No te aha vetahi taata haapao e faahapa ˈi ia ratou?

7 Te manaˈo faahapa e te mauiui. Te na ô ra tuahine Jessica: “Pinepine au i te manaˈo eita e navai ta ˈu e rave nei no to ˈu papa. E ia rave au i te taime no ˈu, e faahapa vau ia ˈu.” E faahapa atoa vetahi ia ratou no to ratou inoino i te tahi taime no ta ratou e faaruru ra. E haapeapea te tahi atu eita paha e navai ta ratou tauturu i tei herehia. E tatarahapa te tahi atu no te mea no te rohirohi, ua taora parau ratou i te taata ta ratou e haapao ra. (Iak. 3:2) Te mauiui atoa ra vetahi ia haamanaˈo ratou mea peepee e mea oraora maitai teie taata na mua ˈˈe. Te na ô ra tuahine Barbara: “Te mea fifi roa ˈˈe no ˈu, o te hiˈo-noa-raa ïa i te taata mea here na ˈu e ino noa ˈtu ra.”

8. A faataa na no te aha mea faufaa ia haamauruuru i te taata haapao.

8 Te manaˈo aita ratou e tâuˈahia ra. E puta mai tera manaˈo no te mea pinepine eita ratou e haamauruuruhia, e haapopouhia no ta ratou mau haapaeraa e tauturu. E nehenehe hoi te tahi haamauruururaa e tamahanahana ia ratou. (Tes. 1, 5:18) Te na ô ra tuahine Melissa: “I te tahi taime, e taˈi au no te rohirohi iti rahi. Ia parau mai râ te ruhiruhia ta ˈu e haapao ra: ‘Mauruuru roa no te mau mea atoa ta oe e rave nei no ˈu,’ mahanahana roa to ˈu aau. E itoito-roa-hia vau poipoi aˈe no te haapao ia ratou.” Te faataa ra taeae Ahmadu i to ˈna huru aau. Na raua ta ˈna vahine e haapao nei i te hoê tamahine hopii. Na te tuahine o ta ˈna vahine teie tamarii. Te na ô ra taeae: “Noa ˈtu eita e taa ia ˈna te rahiraa haapaeraa ta mâua e rave nei, e putapû roa to ˈu aau ia faaite mai o ˈna i to ˈna mauruuru rahi aore ra ia papai o ˈna ‘Ua here au ia orua.’ ”

E NAFEA OE E OAOA NOA ˈI?

9. E nafea ia faatupu i te aau faahaihai?

9 Ei aau faahaihai to oe. (Mas. 11:2) Aita to tatou e taime e e puai no te rave pauroa te ohipa ta tatou e hinaaro. Mea faufaa ïa ia feruri eaha te maraa ia tatou e eaha te ore e maraa. E ia parau tatou: ‘E e, eita ta ˈu e nehenehe,’ aita e fifi! Mai tera te taata aau faahaihai. Ia hinaaro vetahi e tauturu ia oe, a farii. Te na ô ra taeae Jay: “Eita iho â e haere ia tatou ia rave pauroa i te hoê â taime. Ua taa anaˈe ia oe teie parau, e oaoa noa ïa oe.”

10. No te aha mea faufaa ia faatupu i te haroˈaroˈa? (Maseli 19:11)

10 A faatupu i te haroˈaroˈa. (A taio i te Maseli 19:11.) E tauturu hoi te reira ia oe ia vai hau noa ia iria mai tei herehia. E tutava te taata haroˈaroˈa i te taa no te aha o ˈna e na reira ˈi. No to ˈna maˈi, e taui to ˈna huru. (Koh. 7:7) Ei hiˈoraa, e taata mǎrû roa o ˈna. No to ˈna râ maˈi, e faariri, e haapaari, e haapahi, e faaino aore ra e faaohipa rahi o ˈna ia oe. Mai te peu te haapao ra oe i te hoê taata e maˈi ino mau to ˈna, mea maitai ia rave i te mau maimiraa no nia i teie maˈi. Ia taa ia oe to ˈna maˈi, e taa atoa ïa ia oe no te aha to ˈna huru e taui noa ˈi. E ere no te mea mai tera iho â o ˈna, no te mea râ e maˈi to ˈna.—Mas. 14:29.

11. Eaha te tahi mau mea faufaa roa ˈˈe no oe ei taata haapao? (Salamo 132:4, 5)

11 A haapuai i to oe auhoaraa e o Iehova. E titauhia ia tuu oe i te tahi mau ohipa i te hiti no te haapao na mua i “te mea faufaa roa ˈˈe.” (Phil. 1:10) To oe ïa auhoaraa e o Iehova. Ua riro te haamoriraa ia Iehova ei mea faufaa roa ˈˈe no te arii Davida. (A taio i te Salamo 132:​4, 5.) Hoê â huru no oe. Mea faufaa roa ia faataa oe i te taime pauroa te mahana no te taio i te Bibilia e no te pure. Te na ô ra tuahine Elisha: “Maoti te pure e te feruriraa i te mau Salamo, e oaoa noa ïa vau. Auaˈe iho â râ te pure. I te roaraa o te mahana e pure noa vau ia Iehova ia hau to ˈu feruriraa.”

12. No te aha mea faufaa ia haapao maitai i to oe ea?

12 A rave i te taime no te aupuru ia oe. E ere mea ohie no te feia haapao ia haapao maitai i ta ratou maa. Aita to ratou e taime no te hoo mai aore ra no te faaineine i te maa mea maitai no ratou. Mea faufaa roa hoi ia haapao maitai i ta oe maa e ia faaetaeta i to oe tino. A rave ïa i te taime no te reira. (Eph. 5:15, 16) Hau atu, a rave i te taime no te taoto maitai. (Koh. 4:6) Ia au i te tahi mau maimiraa, ia taoto maitai te hoê taata, e maitai atoa to ˈna roro. Te faataa ra te hoê tumu parau a te hoê pu rapaauraa Marite e ia taoto maitai te hoê taata, e iti roa mai to ˈna ahoaho, e haere atoa ia ˈna ia vai hau noa. Mea faufaa atoa ia faataa oe i te taime no te rave i ta oe e au. (Koh. 8:15) Te na ô ra te hoê tuahine: “Ia maitai te mahana, mea au na ˈu e haere na rapae. E faataa atoa vau hoê mahana i roto i te avaˈe no te ori haere e te hoê hoa.”

13. No te aha mea au ia tapea i te huru ataata? (Maseli 17:22)

13 Ei huru ataata noa to oe. (A taio i te Maseli 17:22; Koh. 3:1, 4) Mea faufaa roa ia ataata, e maitai ïa to oe ea, e hau atoa to oe feruriraa. Ia haapao tatou i te hoê taata, i te tahi taime, aore ra te rahiraa o te taime, eita te mau mea e tupu mai ta tatou i manaˈo na. Tera râ, mai te peu e huru ataata noa to oe, eita ïa teie tupuraa e riro ei mea teimaha. E ia ataore oe e te taata ta oe e haapao nei, e piri roa orua te tahi i te tahi.

14. E nafea te hoê hoa e tauturu ai ia oe?

14 A paraparau i te hoê hoa papu. Noa ˈtu ta oe mau tutavaraa, e haapeapea e e rohirohi iho â oe. Ia tupu noa ˈtu te reira, a paraparau i te hoê hoa o te ore e haava ia oe aore ra e faarahi i to oe fifi. A haamahora i to oe aau ia ˈna. (Mas. 17:17) Inaha ua horoa mai o ˈna i te tariˈa faaroo e te tahi mau parau faaitoito, e tauturu ïa te reira ia oe ia oaoa noa.—Mas. 12:25.

15. E nafea te feruriraa i te oraraa i roto i te ao apî e tauturu ai ia oe?

15 A feruri ia orua i roto i te paradaiso. Eita ta oe hopoia taata haapao e vai noa e a muri noa ˈtu. E ere tera ta Iehova i opua no te huitaata. (Kor. 2, 4:16-18) O “te ora mau” to a muri aˈe. (Tim. 1, 6:19) Ia paraparau oe e te taata ta oe haapao ra no nia i te ao apî e te mau mea ta orua e rave, e rahi atu â te oaoa. (Isa. 33:​24; 65:21) Te faatia ra tuahine Heather: “Pinepine au i te parau i te feia ta ˈu e haapao nei e nira amui matou i te ahu, e horohoro, e na nia atoa i te pereoo taataahi. E tunu matou i te faraoa e te maa no te feia herehia tei faahoˈihia mai i te ora. E haamauruuru tatou pauroa ia Iehova no teie tiaturiraa faahiahia mau.”

E NAFEA VETAHI Ê E TAUTURU AI IA OE?

16. E nafea ia tauturu i te hoê taata haapao o te amuiraa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

16 A tauturu i te taata haapao ia vata rii. E nafea ïa? E nehenehe tatou, te mau mero o te amuiraa e haapao i te taata maˈi aore ra ruhiruhia. E vata rii ïa te taata haapao no te rave i te tahi atu mau ohipa. (Gal. 6:2) Ua faanaho te tahi mau taeae e tuahine i te hoê porotarama no te tamau i te tauturu i te feia haapao. A hiˈo na ia tuahine Natalya, o te haapao ra i ta ˈna tane eita ta ˈna e nehenehe faahou e haere. Te na ô ra tuahine: “Hoê aore e piti taime i te hebedoma, e haere mai te hoê taeae e hiˈo i ta ˈu tane. E poro, e paraparau e e mataitai raua i te mau hohoˈa teata. E taime faufaa roa teie no ta ˈu tane. I reira ïa vau e nehenehe ai e faafaaea rii aore ra e hahaere na rapae.” I roto i te tahi mau tupuraa, e ani paha tatou e na tatou e haapao i tera taata i te hoê po, ia nehenehe to tatou taeae aore ra tuahine haapao e taoto maitai.

Ua haere na tuahine e piti e farerei i te hoê tuahine paari i to ˈna fare. Te haere ra te taata e haapao ra ia ˈna i rapae ma te mata ataata.

E nafea oe ia tauturu i te hoê taata haapao o ta oe amuiraa? (A hiˈo i te paratarafa 16)a


17. E nafea tatou ia tauturu i te taata haapao i te mau putuputuraa?

17 A tauturu atu i te mau putuputuraa. Eita paha te taata haapao e pee maitai i te putuputuraa e te tairururaa, no te mea te haapao ra o ˈna i tei herehia. E nehenehe ïa tatou e parahi i pihai iho i teie taata maˈi aore ra ruhiruhia, ia nehenehe o ˈna e pee maite i te porotarama. E mai te peu e mau noa teie taata i te fare, eaha te nehenehe e rave? E nehenehe tatou e ani e na tatou e haere i to ˈna fare, a pee atu ai i te putuputuraa na roto i te Zoom. E nehenehe ïa te taata haapao e haere tino roa i te putuputuraa.

18. Eaha ˈtu â ta tatou e nehenehe e rave?

18 A haapopou atu e a pure no ratou. Mea faufaa ia tamau te mau matahiapo i te farerei i te feia haapao no te faaitoito atu. (Mas. 27:23) E noa ˈtu eaha to tatou tupuraa, e nehenehe tatou pauroa i roto i te amuiraa e haapopou maitai ia ratou no to ratou itoito. E nehenehe atoa tatou e pure ia Iehova ia tamau oia i te haapuai e i te tauturu ia ratou ia oaoa noa.—Kor. 2, 1:11.

19. Eaha ta oe e tiai ru nei?

19 Fatata roa Iehova i te tamǎrô i te mau roimata o te taata atoa. E ore roa te maˈi e te pohe. (Apo. 21:3, 4) “E ouˈauˈa te pirioi mai te aili.” (Isa. 35:5, 6) Te ruhiruhiaraa e te hepohepo ia haapao i te hoê taata herehia, eita ïa tatou e haamanaˈo faahou. (Isa. 65:17) I teie nei â, a tiai noa ˈi ia tupu te mau parau fafau a Iehova, to pihai iho noa o ˈna ia tatou. Ia turui noa tatou i nia ia Iehova, e tauturu mai o ˈna ia tatou ia “ia faaruru maite na roto i te faaoromai e te oaoa.”—Kol. 1:11.

E NAFEA OUTOU IA PAHONO?

  •  No te aha te feia haapao e toaruaru ai?

  •  E nafea ratou e tapea ˈi i to ratou oaoa?

  •  E nafea ia tauturu i te feia haapao o te amuiraa?

HIMENE 155 O oe to matou oaoa e a muri noa ˈtu

a FAATAARAA O TE HOHOˈA: Na tuahine apî i ǒ te hoê tuahine paari, ia nehenehe te taata e haapao ra ia ˈna e hahaere na rapae, e e rave i te taime no ˈna.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono