TUMU PARAU HAAPIIRAA 37
Mai ia Samasona, a turui i nia ia Iehova
“E te Arii hau ê e Fatu ra e Iehova, a haamanaˈo na ia ˈu, e a haapuai na ia ˈu.”—TAV. 16:28.
HIMENE 30 E Atua, Hoa, Metua oia no ˈu
HAAPOTORAAa
1-2. No te aha mea faufaa te hiˈoraa o Samasona no tatou?
IA FAAROO outou i te iˈoa Samasona, eaha te puta mai i roto i to outou feruriraa? E haamanaˈo paha outou i to ˈna puai. Papu, e taata puai mau Samasona, ua rave râ o ˈna i te faaotiraa tano ore e ua amo oia i te utua i muri mai. Noa ˈtu râ, ua tiatonu Iehova i nia i te taiva ore o Samasona e ua faahiti oia i to ˈna hiˈoraa i roto i te Bibilia ei haapiiraa na tatou.
2 Ua faaohipa Iehova ia Samasona no te tauturu i to ˈna nunaa, te ati Iseraela. Tau hanere matahiti i muri aˈe i te pohe o Samasona, ua aratai Iehova ia Paulo ia faahiti ia ˈna i roto i te mau tavini taiva ore tei faaite i te faaroo puai. (Heb. 11:32-34) E itoitohia tatou a hiˈopoa ˈi i te hiˈoraa o Samasona. Ua turui noa o ˈna i nia ia Iehova noa ˈtu te fifi ta ˈna i faaruru. I roto i teie tumu parau haapiiraa, e haapii atu â tatou no nia ia Samasona e e nafea tatou e faufaahia ˈi i to ˈna hiˈoraa.
UA TURUI SAMASONA I NIA IA IEHOVA
3. No te aha Iehova i maiti ai ia Samasona?
3 I te fanauraahia Samasona, te faatere nei te mau Philiseti i te ati Iseraela a haamauiui noa ˈi ia ratou. (Tav. 13:1) Mea ino mau te mau Philiseti i nia i te nunaa Iseraela. Ua maiti ïa Iehova ia Samasona no te “faaora ia Iseraela i te rima o te mau Philiseti.” (Tav. 13:5) Tera râ, e titauhia ia Samasona ia turui i nia ia Iehova no te rave i tera ohipa.
Ua tiaturi Samasona ia Iehova e ua rave oia i te mea e vai ra ia ˈna no te rave i te hinaaro o Iehova (A hiˈo i te paratarafa 4-5)
4. Mea nafea Iehova i te tautururaa ia Samasona ia ora mai i te rima o te Philiseti? (Te mau tavana 15:14-16)
4 E hiˈopoa anaˈe i te hoê tupuraa o te faaite ra mea nafea Samasona i te tiaturiraa ia Iehova e i ta ˈna tauturu. I te hoê mahana, ua haere te hoê nuu Philiseti i Lehi no te haru ia Samasona. Mǎtaˈu aˈera to Iuda a faaroo ai e te tere mai ra te mau Philiseti. Taamu aˈera ïa ratou ia Samasona i e piti taura apî e aratai aˈera ratou ia ˈna i te mau Philiseti. (Tav. 15:9-13) Tera râ, “haapuai maira te varua o Iehova” ia Samasona. “Itehia maira ia ˈna te ivi taa o te tahi asini oni tei pohe aˈenei,” faaohipa aˈera oia i te reira no te haapohe 1 000 Philiseti.—A taio i Te mau tavana 15:14-16.
5. No te aha Samasona i faaohipa ˈi i te ivi taa o te hoê asini?
5 E ere hoi te ivi taa o te hoê asini i te mauhaa tamaˈi. No te aha ïa Samasona i faaohipa ˈi i te reira? Ua taa ia ˈna e maoti noa Iehova e upootia ˈi o ˈna i nia i to ˈna mau enemi. Ua faaohipa ïa o ˈna i te mea e vai ra ia ˈna no te rave i to te Atua hinaaro. I te mea e ua turui noa o ˈna i nia ia Iehova, ua upootia ïa o ˈna i nia i na 1 000 Philiseti.
6. E nafea tatou e pee ai i te hiˈoraa o Samasona a amo ai i te hopoia?
6 E nehenehe atoa tatou e turui i nia ia Iehova no te amo i te mau hopoia, tae noa ˈtu te hopoia e au ra e eita e maraa ia tatou. E hitimahuta paha tatou a ite ai e nafea Iehova e tauturu mai ai. Mai ia Samasona, e nehenehe tatou e papu e tauturu mai Iehova ia turui noa tatou i nia ia ˈna.—Mas. 16:3.
7. No te aha mea faufaa ia ani i te aratairaa a Iehova? A horoa i te hiˈoraa.
7 Ua faaite e rave rahi taeae e tuahine tei apiti i te ohipa paturaa i to ratou tiaturi ia Iehova. Na mua ˈˈe, na te mau taeae e hamani i te hohoˈa e e patu roa i te mau Piha a te Basileia e te tahi atu mau paturaa. I muri aˈe râ, ua rave te faanahonahoraa a Iehova i te tahi mau tauiraa. Ua imi te mau taeae tiaau i te aratairaa a Iehova e ua tamata ratou i te tahi atu mau ravea, oia hoi e hoo mai i te tahi paturaa a tataî atu ai i te reira. Te faatia ra Robert: “E ere i te mea ohie no vetahi ia farii i teie huru raveraa apî.” Ua apiti hoi ratou i e rave rahi paturaa a te faanahonahoraa na te ao nei. Te na ô faahou ra Robert: “Mea taa ê roa i ta matou i rave noa na e rave rahi matahiti. Ua ineine râ te mau taeae i te auraro. Papu, ua haamaitai Iehova i teie mau tauiraa.” E hiˈoraa teie o te faaite ra e nafea Iehova e aratai ai i to ˈna nunaa ia rave i to ˈna hinaaro. A ui ia oe iho: ‘Te imi ra anei au i te aratairaa a Iehova? Ua ineine anei au i te auraro i te mau huru raveraa apî i roto i ta ˈu taviniraa?’
UA FANAˈO SAMASONA I TE TAUTURU A IEHOVA
8. Eaha ta Samasona i rave i te taime a poihâ roa ˈi o ˈna?
8 Te haamanaˈo atoa ra paha outou i te tahi atu mau ohipa faahiahia ta Samasona i rave. Ua haapohe o ˈna i te hoê liona i to ˈna rima noa e ua tairi oia e 30 tane Philiseti i Asekelona. (Tav. 14:5, 6, 19) Ua ite Samasona e ua manuïa o ˈna maoti noa te tauturu a Iehova. I te hoê mahana, ua haapohe o ˈna 1000 Philiseti, poihâ roa ihora oia. Eaha ta ˈna i rave? Aita o ˈna i tiaturi ia ˈna iho, ua tiaoro râ ia Iehova no te ani i ta ˈna tauturu.—Tav. 15:18.
9. Mea nafea Iehova i te pahonoraa i te pure a Samasona? (Te mau tavana 15:19)
9 Ua pahono Iehova ia Samasona ma te faatupu i te hoê semeio. Ua haafatafata o ˈna i te tahi apoo e tahe maira te pape mai reira mai. I to Samasona inuraa i te pape, “itoito faahou maira oia e oraora faahou maira.” (A taio i Te mau tavana 15:19.) E au ra e ua vai noa mai teie apoo pape a tau matahiti i muri aˈe i to te peropheta Samuela papairaa i te buka o Te mau tavana. Eita e ore, a ite ai te ati Iseraela i teie apoo pape, ua haamanaˈo ratou e ia turui ratou i nia ia Iehova, e tauturu iho â o ˈna ia ratou.
Ua itoitohia Samasona i te inuraa i te pape ta Iehova i horoa. E itoitohia to tatou faaroo ia haafaufaa tatou i te mau faanahoraa pae varua ta Iehova e horoa mai (A hiˈo i te paratarafa 10)
10. Eaha te titauhia no te imi i te tauturu a Iehova? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
10 E titau-atoa-hia ia tatou ia ani i te tauturu a Iehova noa ˈtu to tatou mau aravihi aore ra eaha ta tatou i rave na mua ˈˈe. E titauhia ia faaite i te haehaa e ia farii e maoti noa Iehova e noaa ˈi ia tatou ia haapao i ta tatou mau hopoia. Mai ia Samasona tei itoitohia i te inuraa i te pape ta Iehova i horoa mai, e itoitohia to tatou faaroo ia haafaufaa tatou i te mau faanahoraa pae varua ta Iehova e horoa mai.—Mat. 11:28.
11. E nafea tatou e fanaˈo ai i te tauturu a Iehova? A horoa i te hiˈoraa.
11 Teie te hiˈoraa o Aleksey, hoê taeae no Rusia tei faaruru i te hamani-ino-raa. Eaha tei tauturu ia ˈna ia puai noa i to ˈna faaroo i mua i teie fifi? Ua tamau raua ta ˈna vahine i te haafaufaa i te mau ohipa pae varua. Te parau ra o ˈna: “Ua tamau noa vau i te taio e i te haapii i te Bibilia. I te mau poipoi atoa, e aparau mâua ta ˈu vahine i nia i te irava mahana a pure atu ai ia Iehova.” Eaha te haapiiraa no tatou? Eiaha e tiaturi i nia ia tatou iho, e tiaturi anaˈe râ ia Iehova. E nafea ïa? Na roto i te haapuairaa i to tatou faaroo ma te tamau i te haapii i te Bibilia e i te apiti i te mau ohipa pae varua. Papu maitai, e haamaitai Iehova i ta tatou mau tutavaraa. Mai ta ˈna i haapuai ia Samasona, e na reira atoa o ˈna no tatou.
AITA SAMASONA I TUU
12. Eaha te faaotiraa tano ore ta Samasona i rave, e eaha te taa-ê-raa i te tahi atu mau tupuraa?
12 E taata tia ore atoa Samasona mai ia tatou, no reira i te tahi taime, aita o ˈna i rave i te faaotiraa maitai, a fifi atu ai o ˈna i muri mai. Ei hiˈoraa, ua “here roa ˈtura oia i te tahi vahine i te peho no Soreka o Delila te iˈoa.” (Tav. 16:4) Ua momoˈa na Samasona i te hoê vahine Philiseti, tera râ “no ǒ mai te reira ia Iehova, te imi ra hoi Oia i te taime tano e aro ai i te mau Philiseti.” I muri iho, faaea ihora Samasona i te fare o te hoê vahine taiata i Gaza. I tera taime, ua haapuai Iehova ia Samasona no te hopoi ê atu i te uputa o te oire. Aita ˈtura ïa to te oire e ravea parururaa faahou. (Tav. 14:1-4; 16:1-3) Mea taa ê râ no Delila, na Samasona hoi i hinaaro ia ˈna. Hau atu, e ere o ˈna i te vahine Philiseti, eita e ore e vahine Iseraela oia.
13. Mea nafea Delila i te taivaraa ia Samasona?
13 Ua farii Delila i te hoê tino moni rahi no ǒ mai i te mau Philiseti a taiva ˈtu ai ia Samasona. Ua maamaa-roa-hia anei Samasona ia Delila i ore ai o ˈna i ite i te opuaraa a tera vahine? Ua onoono noa Delila ia Samasona ia faaite mai nohea mai to ˈna puai, e fati roa ˈtura Samasona. Mea na reira ïa o ˈna i te ereraa i to ˈna puai e i te farii maitai a Iehova no te hoê taime.—Tav. 16:16-20.
14. Eaha te faahopearaa no Samasona i to ˈna tiaturiraa ia Delila?
14 Ua mauiui roa Samasona i te tiaturiraa ia Delila, eiaha râ ia Iehova. Ua haru to Philiseti ia ˈna e ua paaro ratou i to ˈna mata. Tapeahia ˈtura o ˈna i Gaza, te oire ta ˈna i aro na mua ˈˈe, e riro mai nei o ˈna ei taata taviri huero maa. Ua putuputu te mau Philiseti no te hoê oroa. Pûpû atura ratou i te tahi tusia rahi ia Dagona to ratou atua, mai te huru ra e na ˈna i tuu mai ia Samasona i to ratou rima. Ani atura ratou ia tiihia Samasona no te “faaarearea” ia ratou a faaooo atu ai ia ˈna.—Tav. 16:21-25.
Ua horoa Iehova i te puai ia Samasona no te faautua i te mau Philiseti (A hiˈo i te paratarafa 15)
15. Mea nafea Samasona i te faaiteraa e ua tiaturi faahou o ˈna ia Iehova? (Te mau tavana 16:28-30) (A hiˈo i te hohoˈa i te api matamua.)
15 E hape rahi ta Samasona i rave, aita râ o ˈna i tuu. Ua imi o ˈna i te ravea no te faatupu i to te Atua hinaaro, oia hoi te aroraa i te mau Philiseti. (A taio i Te mau tavana 16:28-30.) Taparu atura Samasona ia Iehova ma te parau: “A haapuai na ia ˈu . . . ia tahoo vau i te mau Philiseti.” Farii ihora te Atua mau e horoa faahou atura oia i te puai ia Samasona. I te pae hopea, mea rahi aˈe te Philiseti ta ˈna i haapohe i tera taime i te roaraa o to ˈna oraraa.
16. Eaha te haapii mai i te hapa a Samasona?
16 Noa ˈtu ua ooti Samasona i te faahopearaa mauiui mau no ta ˈna hape, aita o ˈna i faaea i te rave i te hinaaro o Iehova. Hoê â huru no tatou. Ia aˈohia tatou no te hoê hapa e ia ere tatou i te hoê haamaitairaa, eiaha roa ˈtu tatou e faaea i te tavini ia Iehova. E haamanaˈo anaˈe e ua ineine noa Iehova i te faaore i ta tatou mau hara. (Sal. 103:8-10) Noa ˈtu ta tatou mau hape, e nehenehe noa Iehova e faaohipa ia tatou mai ta ˈna i rave no Samasona.
Eita e ore e ua tatarahapa roa Samasona no ta ˈna hapa, aita râ o ˈna i tuu! E pee anaˈe ïa i to ˈna hiˈoraa (A hiˈo i te paratarafa 17-18)
17-18. No te aha e itoitohia tatou i te hiˈoraa o Michael? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
17 Teie te hiˈoraa o te hoê taeae apî o Michael te iˈoa. E rohi o ˈna i roto i te mau ohipa pae varua, ei tavini tauturu e ei pionie tamau. Tera râ, ua erehia o ˈna i teie mau haamaitairaa no te hoê hapa ta ˈna i rave. Te na ô ra o ˈna: “I tera mau mahana, mea itoito roa vau i roto i te taviniraa. I te hoê râ taime, e au ra e ua paruparu roa ˈtura vau i te pae varua. Aita vau i manaˈo aˈenei e faarue Iehova ia ˈu, ua manaˈo râ vau e eita mâua e hoa faahou mai te matamua ra aore ra eita vau e nehenehe e tavini faahou ia ˈna mai ta ˈu i matau na.”
18 Auaˈe râ aita Michael i tuu. Te na ô faahou ra o ˈna: “Ua tiatonu vau i nia i to ˈu auhoaraa e o Iehova ma te tamau i te pure ia ˈna, i te haapii e i te feruriruri i nia i ta ˈna Parau.” I muri mai, ua fanaˈo faahou Michael i te tahi mau hopoia i roto i te amuiraa. Te tavini nei oia ei matahiapo e ei pionie tamau. Te na ô ra o ˈna: “Ua faaitoito rahi mai te mau taeae e tuahine, te mau matahiapo iho â râ. Taa ˈtura ia ˈu e te here noa ra Iehova ia ˈu. E nehenehe au e tavini faahou i roto i te amuiraa e te hoê manaˈo haava mâ. Ua haapii au e e faaore Iehova i te hara a te taata tei tatarahapa mau.” E nehenehe tatou e tiaturi papu e ia faatitiaifaro tatou i to tatou haerea e ia tamau tatou i te tiaturi ia Iehova, e faaohipa e e haamaitai o ˈna ia tatou noa ˈtu te mau hape ta tatou i rave.—Sal. 86:5; Mas. 28:13.
19. E nafea te hiˈoraa o Samasona e haapuai ai ia tatou?
19 I roto i teie tumu parau haapiiraa, ua ite mai tatou i te tahi mau tupuraa faahiahia mau o te oraraa o Samasona. E taata tia ore o ˈna mai ia tatou, aita râ o ˈna i faaea i te tavini ia Iehova noa ˈtu ua hapa o ˈna. Aita Iehova i faarue noa ˈˈe ia Samasona, ua faaohipa faahou râ ia ˈna. Ua hiˈo noa Iehova ia ˈna mai te hoê taata faaroo puai, inaha ua faahitihia o ˈna i roto i te mau tavini taiva ore o te Hebera pene 11. Mea faaitoito mau ia ite e Metua î i te here ta tatou e tavini nei. E haapuai oia ia tatou, ia paruparu iho â râ tatou. No reira, mai ia Samasona, e taparu anaˈe ia Iehova: “A haamanaˈo na ia ˈu, e a haapuai na ia ˈu.”—Tav. 16:28.
HIMENE 3 To matou tiaturiraa e puai
a Samasona: E iˈoa matauhia e e rave rahi taata, oia atoa te feia o te ore e taio nei i te Bibilia. Ua hautihia te aamu o Samasona i roto i te mau hohoˈa teata, e ua faahitihia i roto i te mau himene. Tera râ, e nehenehe tatou pauroa e faufaahia i te hiˈoraa o teie tavini faaroo puai.