Pahonoraa i ta outou mau uiraa
◼ Ia hinaaro na hoa o te faaipoipo e faaohipa i te Piha a te Basileia no to raua faaipoiporaa, e titauhia ia tauaparau raua i te aha e te mau matahiapo?
E faahanahana te faaipoiporaa tei au i te mau faaueraa tumu bibilia ia Iehova. E parau mau iho â te reira no te mau faaipoiporaa i te Piha a te Basileia, i te mea e e hiˈo te taata tapiri i te mau mea e tupu i reira ei faaiteraa o ta tatou faanahonahoraa. Ia ‘ravehia te mau mea atoa ma te tia e ma te nehenehe,’ e mea tano ia tauaparau te mau matahiapo e na hoa o te faaipoipo i te tahi mau mea no nia i to raua faaipoiporaa ia ani raua i te Piha a te Basileia.—Kor. 1, 14:40.
E titauhia ia papai na hoa o te faaipoipo e hinaaro nei e faaohipa i te Piha a te Basileia no to raua faaipoiporaa i te hoê parau aniraa i te tomite tiaauraa a te hoê amuiraa e putuputu ra i reira. E mea maitai ia horoa oioi raua i ta raua rata ma te faaite i te taio mahana e te hora e hinaaro ai raua e faaohipa i te piha. Ia haamanaˈo raua e eita te mau matahiapo e taui i te porotarama o te putuputuraa no te faatano atu i te hoê faaipoiporaa e tia ˈi. Hau atu â, e roo maitai atoa to te vahine e to te tane e faaipoipo, o te ora nei ia au i te mau faaueraa tumu bibilia e te mau ture aveia tia a Iehova e tia ˈi.
No te papu e e haamaitai te faaipoiporaa i to tatou Atua tura, e mea tia ia tauaparau na hoa o te faaipoipo e te tomite tiaauraa i nia i te mau faanahoraa no te faaipoiporaa hou a faaoti papu ai i te reira. Noa ˈtu e eita te mau matahiapo e faahepo i na hoa o te faaipoipo ia pee i to ratou hinaaro, e titauhia te tahi mau faatanoraa mai te peu e ua faanahohia te tahi mau mea e ere i te mea tano. O te pehe noa maitihia i roto i te mau Mélodies du Royaume aore ra o ta tatou buka himene te hautihia. Te mau faaneheneheraa atoa o te Piha a te Basileia aore ra te faanaho-faahou-raa o te mau parahiraa, e titauhia atoa ïa ia fariihia. Ia patahia aore ra ia tavirihia te mau hohoˈa, eiaha te reira e faaino i te tura o tera tupuraa. E nehenehe te mau matahiapo e faatia i te hoê faaineineraa i te Piha a te Basileia ia ore te reira e haafifi i te tahi atu mau faanahoraa a te tahi atu amuiraa. Eiaha e tuu i te mau titau-manihini-raa i nia i te iri piaraa. E nehenehe râ te mau matahiapo e faaara poto noa i te amuiraa i te Putuputuraa no te taviniraa no nia i te faaipoiporaa e tupu i te Piha a te Basileia.
Noa ˈtu e e ere i te hoê titauraa e ei melo bapetizohia te feia apee atoa, e ere i te mea tano ia faaô mai i te mau taata aita to ratou oraraa e tu ra e te mau faaueraa tumu bibilia aore ra e haafeaa to ratou haerea i te feruriraa o te feia i tae mai. E mea maitai e na te hoê matahiapo faatoroahia, mai te peu e te vai ra, e faatere i te faaipoiporaa. E orometua haapii aravihi i te Parau a te Atua te mau matahiapo, e mea aravihi roa ˈˈe ïa ratou no te haamahitihiti i te mau faaueraa tumu bibilia e tano no teie oroa faufaa.—Tim. 1, 3:2.
I te mea e e ohipa atoa te faaipoiporaa i nia i te matahiapo o te faatupu i te oroa, e mea tia ia faaara-atoa-hia oia no nia i te mau faanahoraa o te reira. E farerei oia i na hoa o te faaipoipo no te ani i to raua haerea morare i te roaraa o te haamatauraa; e hinaaro raua e paraparau ma te huna ore e te haavare ore ia ˈna. Mai te peu e ua faaipoipohia te tane aore ra te vahine i mutaa ihora, e titauhia ia haapapu oia e ua tiamâ iho â oia i mua i te ture e ia au i te mau Papai no te faaipoipo. (Mat. 19:9) E faaite atoa oia i te hoê parau faataaraa i te matahiapo.
Ia tauaparau na hoa o te faaipoipo ma te huna ore e ia haa amui roa raua e te mau matahiapo, e riro ïa te faaipoiporaa ei oroa oaoa no te taatoaraa.—Mas. 15:22; Heb. 13:17.